DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 38 <-- 38 --> PDF |
3. Reljef terena, na kome se vrši klupiranje. Kod ravnog terena radnik se brže kreće od stabla do stabla, nego kod terena manje ili više nagnutog i ispresecanog. 4. Vremenske prilike isto tako utiču na brzinu rada. Po kišovitom vremenu, po snegu, manje se uradi nego po lepom vremenu. 5. Vrste drveća u sastojini. Ako se vrši klupiranje mešovite sastojine od na pr. tri ili više vrsti drveta, onda će za takvo klupiranje biti potrebno više vremena, nego u slučaju da klupiramo neku čistu sastojinu. U ovom drugom slučaju, biće dovoljno,. da radnik, koji klupira, izgovara samo promere, t. j . očitava samo pr.ečnicu, dok je u prvom slučaju potrebno da pored prsnog promera, saopšti i svaku pojedinu vrstu drveća. 6. Broj prečnica, koje rade za jedan manual. Ako jedna osoba vodi manual i u njega upisuje rezultate klupiranja, ona može u takvom slučaju da prima podatke od jedne, dve, tri ili više prečnica. Ako jedna prečnica pod konkretnim okolnostima, za jedan sat rada saopšti na pr. 500 prsnih promera, onda će dve prečnice da saopšte dvostruko više, t. j . 1000 prsnih promera, ali tri prečnice obično neće dati trostruki broj promera, nego nešto manje (1200—1300). 7. Način klupiranja po debljini stabala. Ako klupiramo samo stabla od 30 cm prsnog promera pa na više, biće nam manje vremena potrebno, nego ako klupiramo sva stabla od 10 ili 20 cm prsnog promera pa na dalje. Ovakvi podatci mogli bi se dobiti kombinacijom iskustva iz prakse i pažljivim eksperimentisanjima. Na sličan način došlo bi se i do svih ostalih podataka, koji bi služili za izradu jedne pouzdane šumarske analize cena. Korist od jedne ovakve analize bila bi U našoj praksi od vrlo velike važnosti, bilo kod izrade predračuna za razne radove, ili kod ocene racionalnosti i rentabiliteta, pa i samoga kontrolisanja uspeha u radu. Ing. Jovan Stanimirović. BRITANSKO DRVNO TRŽIŠTE. Od svih evropskih drvnih tržišta najvažnije je britansko, jer Vel. Britanija troši oko 50% sveukupnog evropskog mekanog rezanog drva. Površina šuma u Vel. Britaniji iznosi tek oko 4% ukupne površine, pa je Vel. Britanija upućena isključivo na uvoz drva iz inozemstva. U što troši Vel. Britanija toliko drva? U Engleskoj je građevna djelatnost vrlo velika. Britanska vlada, da bi smanjila nezaposlenost i da bi ublažila socijanu bijedu, poduzela je mnoge javne radove i donijela je u tu svrhu razne zakone. Zakon o stanovima, koji je prošle godine izglasan, propisuje točno, koliko osoba smije da obitava u pojedinoj prostoriji i omogućuje da i oni, koji imaju vrlo skromnu zaradu, mogu da dođu do pristojnog i higijenskog stana. Na taj je način podigla i građevnu djelatnost, a s njom i trgovinu drvom. Britansko drvno tržište kao glavno evropsko tržište važno je za sve evropske zemlje izvoznice drva i to izravno i neizravno. Izravno- su najviše zainteresirane: Finska, Švedska, Kanada, Rusija, Poljska, Litva i Estonija. Neizravno su zainteresirane osim spomenutih i sve ostale države izvoznice drva. Ako se britansko tržište prenatrpa, pasti će cijena. Ne proda li se roba i uz snižene cijene, pojavit će se na ostalim kontinentskim tržištima. Prekomjerne količine uzrokovat će i ovdje prenatrpanost, uslijed ove pad cijena, a ovo će imati odjeka kod produkcije, koja se ili mora nužno smanjiti ili mora sniziti produkcijske troškove, da bi mogla dalje raditi. Da vidimo, kako se razvijao uvoz mekanog rezanog drva tokom zadnjih triju, godina. < 272 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 39 <-- 39 --> PDF |
1932 1933 1934 Uvoz je iznosio standarda 1,439.652 1,927.827 i 2,187.957 (1 standard = 4,672 m3) (preko 10 mil. m3) Godina 1934. bila je svakako rekordna za uvoz mekanog rezanog drva. Interesantno je pogledati, kako su pojedine najveć e države izvoznice učestvovale u toj golemoj količini: 1932 1933 1934 Finska 353.788 std 530.311 std 561.717 std Švedska 297.769 » 420.213 » 401.409 » Kanada 09U386 » 200.239 » 378.911 » Rusija 450.401 » 392.760 >» 377.757 » Poljska 58.615 * 150.159 » 177.102 » Litva 76.976 » 108.336 » 87.464 » Estonija 8.198 » 33.529 » 62.995 » Upada u oči, kako se iz svih država povećao izvoz od 1932 prema 1933 i 1934, osim iz Rusije, iz koje se znatno smanjio. Najviše je porasao izvoz iz Kanade (preko 300.000 standarda). Sada će nas interesirati, kako stoje izgledi za prođu drvne robe u 1935 godini. Situacija je nema sumnje slabija, nego u isto doba lani. Na skladištima ima još od lani neprodane robe, a produkcija se tokom lanjske godine još povećala. U jeseni 1934 nastao je jak pad cijena i cijene se još do danas nijesu oporavile. Uzai sve to očekuje se u Vel. Britaniji velika potražnja za drvom. Mnogi javni radovi, mnoge započete i predviđene novogradnje daju za to dovoljno garancije. Barun Wrede, generalni direktor Saveza finskih pilanara, sakupio je podatke s obzirom na vjerojatnu potražnju drva u 1935. i došao je do ovih zaključaka, koje su odobrili i mnogi drugi poznavaoci evropskih prilika. »Očekuje se da će sveukupna potražnja u 1935. biti za 10% slabija nego u 1934.« 0 pojedinim tržištima ima barun Wrede ovo mišljenje: »U Vel. Britaniji položaj je stabilan i u finansijskom i u trgovačkom pogledu. Velike zalihe preostale od prošle godine moraju uzrokovati sniženje uvoza u slijedećoj sezoni. U Njemačkoj će uvoz vjerojatno i dalje rasti, ali zapreke u plaćanju čini proricanje nepouzdanim. U Danskoj je situacija slična kao u Engleskoj. Zbog velikih količina pretpostavlja se ove godine manji uvoz. U zemljama sa zlatnom valutom — u Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj — oteščava poslove ekonomska situacija. U Nizozemskoj stoji trgovina slabo, pa se očekuje slabiji uvoz drva. Francuska i Belgija primit će vjerojatno iste količine kao i prošle godine. Iz svih tih razloga potrebno je da se produkcija smanji barem za 10%.« Općenito se očekuje, da će ovogodišnji uvoz mekanog rezanog drva u Vel. Britaniju iznositi oko 2,000.000 standarda. Količina od 20>% toga iznosa osigurana je za Rusiju, koja je preko svog izvozničkog udruženja Exportles sklopila s Timber Distributors Ltd ugovor za 400.000 standarda (1,868.800 m3). Uvoz ruskog drva reguliše u Vel. Britaniji veliko udruženje trgovaca uvoznika Timber Distributors Ltd u Londonu. Lani je bilo osigurano Rusima 50.000 standarda manje, pa je ovogodišnje povećanje izazvalo u Engleskoj živahne komentare i u laičkom i u stručnom javnom mišljenju. No najviše žućnosti izazvala je t. zv. Klauzula za slučaj porasta i pada cijena, koja se nalazi u ugovoru. U toj su klauzuli postavljene granice, između kojih smiju cijene ruske robe da variraju, ako bi cijene drva nenadano pale ili porasle. Praktično se klauzula odnosi na cijene skandinavske robe, koja se može s ruskom robom najbolje 273 |