DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 48 <-- 48 --> PDF |
1702, kad je poslije Karlovačkog mira ustrojena Vojna Krajina, pa do faktičnog osnutka Brodske Imovne Općine dne 3. siječnja 1874. Pošto je Brodska Imovna Općina počela svojim javnim djelovanjem u godini 1874., to je u god. 1934. mogla proslaviti 60god. išnjicu svoga opstanka i plodnog rada. U knjizi se ukratko opisuje posjed Brodske Imovne Općine, unutrašnje uređenje i uprava Imovine prije podržavljenja uprave u god. 1922. pa do danas. Uz to se opisuju svi važniji događaji i riješenja viših vlasti, te spominju svi predsjednici i Direktori Imovne Općine od njenog osnutka do danas. Detaljno su prikazane sve pravoUžitničke pripadnosti i svi zaključci upravnog odbora i nadzorne vlasti, kojom se umanjuju ili povećavaju pravoužitničke pripadnosti za drvo i pašu. Istaknute su sve promjene veličine posjeda, promjena duljine ophodnje i načina gospodarenja. Naročito je obrađeno finansijsko gospodarenje Brodske Imovine od njenog Iosnutka do danas, te pogledi o koristonosnom ulaganju gotovog novca dobivenog za prodane stare sastojine i to u državne vrijednosne papire . u zemljište kod novoga kupa. Osobitu pažnju obraća pisac djelovanju Brodske Imovne Općine na kulturnom i prosvjetnom polju, te ostalom humanom radu i to: davanje stipendija đacima, građenje cesta i željeznica, pomtoć kod elementarnih nepogoda, osnivanje voćnog rasadnika ii svilare i drugo. Spominje i pripomoć Brodske Imovne Općine zajmovima kod gradnje Šumarskog Doma u Zagrebu, kupa fakultetskog dobra Maksimir i zatim razne zajmove za investicije gradova Vinkovci, Slavonski Brod, Petrinja itd. Obrađuje i finansijsko stanje Brodske Imiovne Općine uslijed privredne krize i vacuuma, u koji je Imovna Općina došla forsiranom sječom starih sastojina. Uz to daje kalkulaciju prirasta, koji šume Brodske Imovne Općine normalno mogu davati, te ističe nadu u ponovni piocvat i prosperitet Brodske Imovne Općine. Knjižica obuhvata oko 50 stranica malog formata, te je namijenjena napose pravoužitnicima Brodske Imovne Općine kao katekizam, a kao putokaz i vodič ostaloj široj javnosti za upoznavanje historijata i korisnog rada ove velike narodne institucije. Ing. Vlad. Bosiljević. DR. MILOVAN ZORIČIĆ: TUMAČ ZAKONA O LOVU OD S DECEMBRA 1931. Ovih dana izašla; je pod gornjim naslovom knjiga jednog od prvaka našeg lovstva, na koju bismo rado skrenuli pažnju naše stručne javnosti.1 Pre nego progovorimo koju reč o samoj knjizi rado bismo se osvrnuli na sam postanak Zakona 0 lovu, jer je taj zakon tesno vezan uz ime g. Dr. M. Zoričića. Zakon o lovu u jednoj agrarnoj zemlji spada u red nepopularnih zakona. Zato postoji mnogo više verovatnoće da će se dobar Zakon o lovu doneti za vreme autoritativnog režima nego li parlamentarnim putem, jer u poslednjem slučaju opšti interesi lovne privrede obično mnogo trpe usled raznih kompromisa zbog lokalnih, partijskih 1 dr. momenata. Naš novi Zakon o lovu domet je u vreme kada su postojale sve mogućnosti da u njemu dođu do pobeđe interesi općenitosti nad svima ostalim. Nema sumnje da je taj zakon u mnogome i uspio da postigne taj cilj i da izjednači naše lovno zakonodavstvo pretstavljeno dotle u devet raznih pokrajinskih zakona sa dva sasvim oprečna sistema lovnog prava, vodeći ujedno računa o modernom shvatanju lovnog prava i Nauke o lovu. No pored tih dobrih strana ovaj zakon ima i izvesnih nedosta 1 Knjiga obuhvata 18 štampanih tabaka, te se naručuje u Zakladi tiskare Narodnih Novina u Zagrebu, Frankopanska 26 uz cenu od 95 dinara u tvrdom povezu. Pored tumača Zakona o lovu sadrži: Banovinske uredbe za Savsku i Dunavsku Banovinu 282 |
ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 49 <-- 49 --> PDF |
taka, koji se u tom pa i većem obimu javljaju i kod drugih poratnih zakona, a može ih shvatiti samo onaj ko je izbliza pratio sve poteškoće nastale oko ovog zakona. Zakonska osnova sastavljena po g. Zoričiću, prihvaćena je po Središnjoj upravi lovačkih saveza i poslata zainteresovanim resorima i korporacijama. Tim povodom pojavilo se toliko različitih želja, sugestija, molbi i zahteva, da je bilo veoma teško jzaći im u susret a da se ne poljulja i sam temelj, na kojem je bio izgrađen ovaj zakonski projekat. Nadležno ministarstvo moralo je međutim voditi iračuna o tim primctbama, ako je .uopšte htelo da projekat postane zakonom. Udovoljavajući u granicama mogućnosti pojedinim zahtevima unošene su u zakon izmene, koje su ponekad išle na štetu harmonje celine. Izmene su dolazile po više puta ´i s više strana; kod zgrade je menjana ne samo fasada nego i unutrašnja podela, pa nije nikako čudo, što se prilikom mnogobrojnih izmena dogodilo, da se kod ispravke nekog paragrafa nije povelo dovoljno računa da se ispravke provedu i u pređašnjim paragrafima. Otud nemila pojava da su se u zakonu pojavili izvesni nedostaci, nepotpunosti i nejasnoće, o čemu će trebati voditi računa kod noveliranja ovog zakona. Jedan od najnepovoljnijih momenata po sam zakon sastojao se u zahtevu nadležnih faktora, da se stvori neka vrsta okvirnog zakona, kod kojega će detaljne zakonske odredbe doneti pojedina samoupravna tcla za svoja područja. Usled ovog zahteva morala se izmeniti cela struktura ovog zakonskog projekta, ali je ta odredba bila i glavni uzrok docnije zabune nastale oko toga zakona. U § 113 uncta je odredba, ptj kojoj je trebalo da zakon stupi na snagu u pojedinoj banovina jednovremeno s banovinskom uredbom, a banovinske uredbe po Ustavu mogla su doneti Bano vinsk a Veća . Oni koji su uneli u Zakon o lovu tu odredbu sigurno su verovali da će Banovinska Veća biti u najkraćem vremenu obrazovana, ali njih, kako znamo, nema još ni danas. Zbog te zakonske odredbe nastao je filius ante patrcm: nije bilo nadležnog tela koje bi sprovelo zakon u pojedinim banovinama i zakon nije mogao stupiti na snagu. Istom u Fin a n si jskom zakonu za 1934/35 doneto je ovlašćenje da pomenute uredbe m es to Banovinskih Veća donesu Bansk a Veća , koja već postoje. Tako je dana mogućnost da taj zakon konačno stupi na snagu i u nekim banovinama (savska, dravska, dunavska i primorska), to je već i učinjeno donosom banovinskih uredaba. Ovaj letimični prikaz prokazuje poteškoće nastale u vezi s donosom ovog važnog zakona, a poteškoće ne će biti manje ni kod sprovođenja u život novog Zakona o lovu, jer sadrži veći broj sasvim novih odredaba, koje su dotle kod nas bile ne poznate te su jecipirane iz savremenih evropskih Zakana o lovu. Zbog toga moramo biti neobično zahvalni gospodinu Zoričiću, što je svoj´ Tumač izdao ovako brzo. Tumač Zakona o lovu s ovom brzinom publiktovanja dolazi u najbolje vreme. Ta knjiga dolazi kao skupocen priručnik u prvom redu onima koji su pozvani da utru put za prelaz od propisa starih zakona ka novom sistemu, a to su sreska načelstva sa svojim stručnim šumarskim referentima. Oni će često biti u nedoumici, kako da postupe u raznim komplikovanim slučajevima, a naročito onde, gde su zakonske odredbe složene ili nejasne. Ovaj Tumač g. Zoričića ima veliku praktičnu vrednost, što iznosi mnoge slučajeve iz prakse koji su se pojavljivali ili se mogu pojaviti, pa će tako pomoći da se zauzme pravilno stanovište. Pored organa upravne vlasti knjiga će dobro doći i svima ostalima, koji imaju ma kakog dodira s domenom ovog zakona; to su sudije, advokati, sopstvenici i za kupnici lovišta, lovci, šumari, člartovi sudova za naknadu štete itd. Knjiga kao takova ne treba preporuke; ime gospodina Zoričića je najbolje jamstvo da je ovaj Tumač na dostojnoj visini. Kao malo ko u državi pisac je pozvan da dade Tumač zakonu, za koji je fon pružio i osnov´icu. Dugogodišnji lovac i lovački 283 |
ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 50 <-- 50 --> PDF |
pisac .zakupnik lovišta, pretsednik Hrvatskog lovačkog saveza, potpredseđnik Središnje uprave saveza lovačkih udruženja, član Međunarodnog lovačkog saveta i njegovih pododbora, profesor lovstva na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, dugogodišnji upravni i sudski funkcioner na visokim položajima — sve su to mesta, na kojima je autor stekao toliko rutine, teoretskog znanja i praktičnog iskustva, da smo od njegovog Tumača s pravom očekivali iskrenog, iskusnog, pouzdanog i savesnog savetnika u svima nedoumicama, pred koje će nas staviti novi Zakon o lovu. Veseli nas što možemo ovde konstatovati, da je knjiga u celini potvrdila naša (očekivanja u pogledu praktičnog dela. Ali Zoričićev Tumač nije samo priručnik; autor je pokazao da vrlo dobro poznaje i teoriju lovnog prava i savremeno evropsko zakonodavstvo. Na osnovu obimne literature više svetsKih jezika koja se navodi u knjizi, autor u svojem objašnjenju pojedinih pitanja pravi komparacije sa sličnim odredbama drugih zakona, da se, u slučaju razmimoilaženja, nakon svestranog obrazloženja prikloni jednoj ili drugoj strani ili da uspešno obrani svoje stanovište. Zato ovaj Tumač pored praktične ima i teoretsku vrednost, makar autor iz skromnosti navodi u Predgovoru, da nema nikakvih znanstvenih pretenzija želeći dati jedino praktični priručnik. Pojavu novog dela Dr. M. Zoričića srdačno pozdravljamo, jer će ono služiti na čast kako autoru tako i našem lovstvu i našoj mladoj lovskoj literaturi, a za našu stručnu praksu biće od velike važnosti. Dr. Milan Marinović. PREGLED ČASOPISA Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 1934 — No 2 — Schröter: Übersicht über die Modifikationen der Fichte. (Pregled modifikacija smreke.) — Se h r ö ter : Übersicht über die Mutationen der Fichte nach Wuchs und Rinde. (Pregled mutacija smreke obzirom na uzrast i koru.) — Untersuchungen über den Finfluss der Fällzeit auf die bautechnischer Eigenschaften des Fichten- und Tannenholzes. (Istraživanja o utjecaju vremena sječe na tehnička svojstva smrekovog i jelovog drva.) No 3 — C. Albisetti : Aus der Praxis der Entwässerung. (Iz prakse odvodnjivanja. Odvodnjivanje vlažnih, nepomičnih tala; odvodnjivanje klizavih terena.) — P. Jaccard : Zuwachsschwankungen bei einheimischen Nadelhölzern. (O raznoličnom prirašćivanju domaćih četinjara.) No 4 — A. Dür : Die Begründung von neuem Schutzwald an der Lötschbergbahn. (Osnivanje nove zaštitne šume u L.) — H. Grossmann : Vorgeschichtliche Hölzer im Utolehm. (Prethistorijsko drveće u U.) — O. Winkler : Schutz des Nussbaumes im Auslande und bei uns. (0 zabrani sječe orah a u inozemstvu i kod nas. U članku se spominju mjere koje su državne šumarske vlasti preduzele u svrhu zaštite orahovih stabala u Turskoj, Jugoslaviji i Švaj carskoj.) No 5 — J. W. Zehnder : Ein nationaler Plan für die amerikanische Forstwirtschaft. (Nacionalni plan o amerikanskom šum. gospodarstvu.) — Buchholz : Die Lage der Wald- und Holzwirtschaft in der UdSSR. (O šumskom gospodarenju i iskorišćivanju šuma u Rusiji.) — A. Henne : Die Kleindarre Bern ira Jahre 1933. (Trušnica Bern u god. 1933. Trušenje i čišćenje johovog sjemena; klijavost johovog sjemena; čuvanje sjemenja; klijavost smrekovog sjemena čuvanog na razne načine; novi uređaj trušnice.) No 6 — Zehnder : Ein nationaler Plan für die amerikanische Forstwirtschaft. (Svršetak.) —H . Burger : Verdunstung. (O ishlapljivanju.) — Knuchel : Schweizerische Forststatistik 1932. (Švajcarska šum. statistika 1932 god.) Ing. M. Anić 284 |