DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Većina sjemenki klija za 100 do 115 dana a manji dio, oko 20%, klija
redovito drugog proljeća.


Izgleda, da bolje rezultate daje uzgoj sastojina iz sadnica. Najbolje
je, ako se upotrijebe dvogodišnje sadnice sa hljebom. U tu svrhu
odgojimo sadnice lovora u debelom hladu lovorovih sastojina. Lijehe
odnosno gredice, na kojima ćemo uzgajati lovorove sadnice, ne traže
bogzna kakvu obradu. Sjeme zasijemo omaške.


I samonik, koji je čest u dobro čuvanim lovorovim sastojinama, zna
biti vrlo podesan za prenašanje. S uspjehom se mogu presaditi i veće
lovorove biljke, pa i komadići korijena mogu dati dobar uspjeh.


Prenašanje sadnica treba obaviti u jesen, a još bolje zimi, ako je
zemljište smrznuto, kad se mogu prenijeti i veće sadnice sa hljebom.


U svakom slučaju treba paziti, da stanište lovorovo ima dovoljno
vlage i da sadnice imaju zaštitu od direktne insolacije i od vjetra. Gdje
ne raste u Mediteranu lovor, znak je da je stanište direktno izloženo sjevernom
vjetru. Inače, u koliko su klimatski činioci povoljni, teško je
iskorijeniti lovor sa staništa, gdje se je jednom zakorijenio. S jedne strane
daje brojne izdanke iz panja, a s druge redovito bogato rodi sjemenom.
A to sve mnogo doprinosi njegovom održavanju i rasprostiranju.


Direktne koristi, koje daje lovor, zaslužuju našu pažnju, specijalno
kad znamo, da se radi o našim mediteranskim staništima, gdje je oskudica
plodne zemlje velika i gdje je proizvodnja dobro došla.


Osim za ogrijev služi lovorovo drvo i za druge svrhe. Tako drvo
jačih strukova daje gradljiku,, tokari ga upotrebljavaju za finiju galanterijsku
robu, dok slabiji izdanci daju vinogradarsko kolje. Nema jake kalorične
snage, lako izgara praskajući zbog velike sadržine ulja. Inače je
lovorovo drvo, dok je svježe, vrlo krto i cjepko, a kad je suho, žilavo
je i teško se cijepa. Srednja mu je specifična težina 07—0´75 (23).


Međutim glavnu korist daje lovor lišćem, a onda i sjemenom.
I lišće i plodovi lovorovi služe od najstarijih vremena u ljekarstvu. U
lišću se nalazi eteričnog ulja oko 3°/oo, a u plodovima više — i do 8°/oo.
Oleum Lauri — lovorovo ulje — bilo je poznato još u doba
Rimljana (23).


Iz naših krajeva izvozi se i lovorovo lišće i lovorovo sjemenje:*


Iz Boke Kotorske, primjerice, izvozi se godišnje oko 5 do . vagona
suhog lovorovog lišća, dva vagona sjemena i jedan vagon zelenog izabranog
lišća za vijence i dekorisanje.


Cijena je suhom lišću 2—2.50 dinara, sjemenu 2.20 do 3 dinara, a
zelenom izabranom lišću 5 do 6 dinara po kg, franko Kotor odnosno Risan.
Ovi se produkti izvoze u Mađarsku (Budapest), Cehoslovačku


"(Prag) i Njemačku (Berlin, Königsberg. Breslau, Leipzig, Hamburg).


Očekuje se, da će pomenute cijene vjerojatno poskočiti za kojih
50 para po kg. Uzrok je dosadanjoj razmjerno niskoj cijeni konkurencija
Grčke.


Dubrovačka Vjeresijska Banka izvozi godišnje oko
dv a vagon a lovorovog lišća iz sreza dubrovačkog u Njemačku, Sjevernu
Ameriku i Cehoslovačku, a nešto i u naše krajeve, po cijeni od
oko 2´— Din po kg. Izveze i lovorovog sjemena oko jedan vagon u
pomenute zemlje uz cijenu od 4´— Din po kg.


* Zahvaljujem sreskom šum. referentu u Kotoru g. A. Rossiju, što mi je poslao
ove podatke. — Pisac.
297