DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ovo pruža već usled svoje neočekivane komplikovanosti izvesne stručne zanimljivosti, ali može imati direktno i tu stvarnu korist, da pomogne sprečiti prejaku raznolikost u shvatanju toga pojma kod primene Zakona o šumama u praksi. -´ U skoro svakom konkretnom slučaju upotrebe zakona, kako sa strane administrativne vlasti tako i sa strane šumovlasnika, potrebna je pre svega i u prvom redu konstatacija, da li je koji zemljišni objekat »šuma« u smislu Zakona o šumama ili to nije. Ovo temeljno pitanje određuje za dotično zemljište i konkretan slučaj primenljivost zakona i njegovu kompetenciju u svojim policijskim, privrednim i kaznenim odredbama. Iz ovoga također proizlazi, kako je važno za praktične svrhe upotrebe zakona, da bude pojam »šume« egzaktan ili bar što određeniji. Definicije, kao što su bile date u raznim zakonskim projektima Ministarstva šuma i rudnika, pa i Jugoslovenskog šumarskog udruženja (Ljubljana, 1923.), bile su svakako preširoke. U definiciju šume i šumskog zemljišta unositi i sve ostale pojmove na koje se odnosi Zakon o šumama, kao na pr. pojam suvata, pašnjaka, deputatnog zemljišta etc., znači tražiti sadržaj zakonskog pojma »šume« u tako ekstenzivnom obimu, kao što ga ima zakon samo u svome naslovu. Stvarno nepravilno bilo bi kazati na pr., šumama smatraju se suvati, planinska ispasišta etc., pošto su ovo određeni pojmovi specijalne kulture tla i kao takvi nisu šume ni u metaforičkom smislu, pa ni u zakonskom. U cilju što jasnije dikcije zakona moglo bi se nakon date definicije pojma šume (šumskog zemljišta) ev. kazati, da »pod nadležnost Zakona o šumama spadaju i suvati, planinski pašnjaci, deputatna zemljišta etc.,« ili analogno kao što je učinjeno u § 36 Z. o š.; pa i to bi išlo daleko. Definicija zakonskog pojma šume i šumskog zemljišta, koja je potrebna za primenu Zakona o šumama, treba da da u načelu samo onaj pojam, koji je imao zakonodavac u mislima u svim slučajevima, kada u tekstu upotrebljava reč »šuma«, odnosno reč »šumsko zemljište«. Prema svemu, što smo do sada izneli, za pravilno shvaćanje pojma »šume« i ostalih pojmova, koji opredeljuju nadležnost Zakona o šumama Kraljevine Jugoslavije od 21. XII. 1929. god., poslužiće najbolje razrada istih sa gledišta šumarskog i pravnog. — Radi što boljeg pregleda moraćemo to učiniti podeljeno za tri bitne oznake, kojima operiše Jugoslovenski zakon o šumama i to: 1) za pojam »šuma«, 2) za pojam »šumsko zemljište«, 3) za ostale pojmove specijalnih zemljišta, koja spadaju pod nad ležnost Zakona o šumama. I. Zakonski pojam »šuma«. Po našem shvaćanju poslužuje ispravnom tumačenju zakonskog pojma šume u smislu Jugoslovenskog zakona o šumama od 21. XII. 1929. god., najbolje definicija prirodnih nauka, tj. definicija one i onakve šume, kao što ju vidimo u prirodi, u njenoj tipičnoj vegetacionoj formi, dakle ona, koju je izneo E 11 i n g e r: »Šuma zove se svako oveće divljim drvećem obraslo zemljište«. Ova definicija daje primarnu osnovicu i za zakonski pojam. Usled toga ona nije samo definicija prirodnih nauka, nego također definicija pravnog pojma »šume« u smislu Zakona o šumama tj. pravna definicija. 302 |