DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
zakona o šumama. Suprotno stanovište treba samo izvesti za nekoliko konkretnih slučajeva, pa da se odmah i lako uvidi sva neodrživost njegova. Kako je lako sopstveniku izneti tvrdnju, da se izvesna površina pošumila protiv njegove volje! Kako će se dokazati protivno? Kako se jednostavno dadu izvesti iz ovoga i dalji zaključci, da se može ta površina bez odgovornosti opet pretvoriti u drugu vrst kulture! Ode je granica ove sopstvenikove volje? Ova volja u pozitivnom smislu tj. u koliko se želi koje zemljište pošumiti, nije ograničena zakonom o š., ali je u negativnom smislu, tj. ako želi koje zemljište oduzeti šumskoj kulturi, apsolutno vezana za § 6 toga zakona, po kome se ima šuma održati, te se bez dozvole vlasti ne sme pretvoriti u drugu vrst kulture. Bliže zakonskim odredbama, bliže duhu zakona i bliže praktičkim svrhama zakona o šumama je dakle tumačenje, po kome zakonski pojam šume ne treba da bude vezan za ekonomski cilj. Za ovu interpretaciju, da je prosti biološki oblik šume dovoljan za zakonski pojam »šume« (u načelu bez ekonomskog cilja) govore dakle razlozi, da se na taj način uprošćava pitanje primenljivosti zakona vrlo osetno, te ga čini preciznijim i određenijim, a da ga ne izvrgava praktički tako nesigurnim i promenljivim činjenicama, kao što je volja sopstvenikova, koja se uz to dade još vrlo teško objektivno ustanoviti. Gore smo istakli, da je novo izdanje Fürst-Bus s e-ovog Šumarskog Leksikona ekonomski cilj izbacilo i za šumarski pojam šume (Wald). Pravne pak definicije toga pojma izrikom ističu, da šuma osustvom ekonomskog kriterija ne gubi svoj pravni karakter šume, te naglašavaju, da ekonomski cilj nije esencijelan za pojam šume. Vidi na pr. Olshausen (Nem. kaz. zak.), isto Ebermaver-Lobe (Leipz. Koment. z. d. StGB.), Mayerhofe r (Leksikon Upravnog Prava) i dr. Po Bavarskom zakonu o šumama, koji je vidno u mnogome služio našim projektima kao i poslednjoj redakciji zakona za ugled, kriterij ekonomskog cilja isto tako nije uslov za zakonski pojam šume (G a n g- hofer-Weber, München 1904, ad. Art. 1. tač. 2). Ekonomski cilj je po našem ubeđenju od bitne važnosti za pojam šume u nauci o nacionalnoj ekonomiji i u šumarskim naukama, ali nije bitan za pravni pojam šume po jugoslovenskom Zakonu o sumarna. Slično stoji stvar sa pitanjem trajnosti produkcije. Nije tačno po našem mišljenju, da je ekonomski cilj gazdovanja vezan o kriterij trajnosti produkcije. Vrlo se dobro dade zamisliti slučaj, da sopstvenik pošumi recimo njivu u cilju odgoja božičnih borova, s time da ju nakon druge ili treće ophodnje opet pretvori u oranicu. Naravno da on to ne sme činiti bez dozvole vlasti po §§ 6, 7, 9 z. o š. Ali u ekonomskom cilju, u nameri vlasnika, već od samog početka nema osobine trajnosti proizvodnje. Prema tome ni ovaj kriterij ne spada u zakonski pojam šume. Trajnost produkcije nije kriterij, ve ć posledic a zakonskih odredaba o zabrani krčenja i pustošenja, te dužnosti pošumljavanja itd. Trajnost je osobina, koju namerava zakon svojim policijskim i privrednim odredbama tek da postigne u šumskoj privredi zemlje. 308 |