DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 22     <-- 22 -->        PDF

zakona o šumama. Suprotno stanovište treba samo izvesti za nekoliko
konkretnih slučajeva, pa da se odmah i lako uvidi sva neodrživost njegova.
Kako je lako sopstveniku izneti tvrdnju, da se izvesna površina
pošumila protiv njegove volje! Kako će se dokazati protivno? Kako se
jednostavno dadu izvesti iz ovoga i dalji zaključci, da se može ta površina
bez odgovornosti opet pretvoriti u drugu vrst kulture! Ode je granica
ove sopstvenikove volje?


Ova volja u pozitivnom smislu tj. u koliko se želi koje zemljište
pošumiti, nije ograničena zakonom o š., ali je u negativnom smislu, tj.
ako želi koje zemljište oduzeti šumskoj kulturi, apsolutno vezana za § 6
toga zakona, po kome se ima šuma održati, te se bez dozvole vlasti ne
sme pretvoriti u drugu vrst kulture.


Bliže zakonskim odredbama, bliže duhu zakona i bliže praktičkim
svrhama zakona o šumama je dakle tumačenje, po kome zakonski pojam
šume ne treba da bude vezan za ekonomski cilj. Za ovu interpretaciju,
da je prosti biološki oblik šume dovoljan za zakonski pojam »šume« (u
načelu bez ekonomskog cilja) govore dakle razlozi, da se na taj način
uprošćava pitanje primenljivosti zakona vrlo osetno, te ga čini preciznijim
i određenijim, a da ga ne izvrgava praktički tako nesigurnim i promenljivim
činjenicama, kao što je volja sopstvenikova, koja se uz to dade
još vrlo teško objektivno ustanoviti.


Gore smo istakli, da je novo izdanje Fürst-Bus s e-ovog Šumarskog
Leksikona ekonomski cilj izbacilo i za šumarski pojam šume
(Wald). Pravne pak definicije toga pojma izrikom ističu, da šuma osustvom
ekonomskog kriterija ne gubi svoj pravni karakter šume, te naglašavaju,
da ekonomski cilj nije esencijelan za pojam šume. Vidi na pr.
Olshausen (Nem. kaz. zak.), isto Ebermaver-Lobe (Leipz.
Koment. z. d. StGB.), Mayerhofe r (Leksikon Upravnog Prava) i dr.


Po Bavarskom zakonu o šumama, koji je vidno u mnogome služio
našim projektima kao i poslednjoj redakciji zakona za ugled, kriterij
ekonomskog cilja isto tako nije uslov za zakonski pojam šume (G a n g-
hofer-Weber, München 1904, ad. Art. 1. tač. 2).


Ekonomski cilj je po našem ubeđenju od bitne važnosti za pojam
šume u nauci o nacionalnoj ekonomiji i u šumarskim naukama, ali nije
bitan za pravni pojam šume po jugoslovenskom Zakonu o sumarna.


Slično stoji stvar sa pitanjem trajnosti produkcije. Nije tačno po
našem mišljenju, da je ekonomski cilj gazdovanja vezan o kriterij trajnosti
produkcije. Vrlo se dobro dade zamisliti slučaj, da sopstvenik pošumi
recimo njivu u cilju odgoja božičnih borova, s time da ju nakon druge
ili treće ophodnje opet pretvori u oranicu. Naravno da on to ne sme
činiti bez dozvole vlasti po §§ 6, 7, 9 z. o š. Ali u ekonomskom cilju,
u nameri vlasnika, već od samog početka nema osobine trajnosti proizvodnje.


Prema tome ni ovaj kriterij ne spada u zakonski pojam šume. Trajnost
produkcije nije kriterij, ve ć posledic a zakonskih odredaba o
zabrani krčenja i pustošenja, te dužnosti pošumljavanja itd. Trajnost je
osobina, koju namerava zakon svojim policijskim i privrednim odredbama
tek da postigne u šumskoj privredi zemlje.


308