DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
slabe, zakržljane šumice, bez naročite ekonomske koristi na štetu eminentno važne sočne paše za razvijeno stočarstvo i mlekarstvo. Stoga je uzakonjena tamo odredba, da se ove šume, protkane alpskim pašnjacima, imaju održati stalno u određenom srazmeru. Time nije zabranjeno, da se prostori pojedinih šumskih grupa i grupica menjaju, već se traži samo to, da se za zamenu izvesne novo-pošumljene površine s druge strane sa isto tako velike površine šuma ukloni, i time srazmer pošumljene prema nepošumljenoj površini očuva konstantnim. Ogledajući se na Švajcarski uzor, i naš je novi zakon ovu zapravo prelaznu formu šume podveo pod zakonski pojam »šumskog zemljišta«, nazivajući ju »planinskim pašnjakom« nasuprot »suvatima« u § 89 z. o š. 6) Šumska zemljišta pod šumsko-poljskim gospodarstvom, deputatna zemljišta, šumski vrtovi, šumarije i lugarnice sa zemljištem, prošeke, putevi i željeznice, kamenolomi, jendeci, potoci, mlake, trstike i si. Pod ovom tačkom osvrnućemo se još na izvesnu grupu šumskih zemljišta u smislu zakona, koja nemaju sastojine i koja ih bar u većini slučajeva nikad i ne nose, pa ipak dolaze pod udar ovoga zakonskoga pojma. Najvažniji primer takvog šumskog zemljišta, je zemljište pod šumsko- poljskim gospodarstvom. Ono je bilo u svoje vreme pošumljeno, te je nakon toga iskrčeno, pa prema tome mora da leži kao relativno šumsko tlo. Samo krčenje nije izvedeno u cilju trajnog oduzimanja zemljišta šumskoj kulturi, već u cilju povećanja zemljišne rente i olakšanja pošumljenja. Stoga ovo zemljište i nije krčeno radi pretvaranja u drugu vrst kulture, već samo radi racionalizacije šumske kulture na njemu. Pošto tome radu nedostaje namera trajnog oduzimanja šumskoj proizvodnji, ono i nije podvrgnuto obavezi uzimanja dozvole u smislu §§-a 7. i 9., te odgovornosti po §§ 10. i 141. z. o š. Imamo dakle u tom primeru jedan od izuzetnih slučajeva, u kojima je za zakonski pojam šumskog zemljišta odlučan kriterij ekonomskog cilja, isto kao u slučaju kad sopstvenik sam odredi koje zemljište pošumljavanju. Najdalje se ali u roku od 5 godina moraju i ova zemljišta ponovno pošumiti (§ 12 z. o š.). Dalji primeri, koje želimo ovde donekle objasniti, u glavnome su takve prirode, da njihov položaj i njihova svrha traže, da se ne izdvajaju iz šumskog zemljišta, te prema tome dolaze »u đuture« pod pojam šumskog zemljišta. Praktički znači to u glavnom, da karakteristične šumske krivice, počinjene na njima, spadaju pod nadležnost zakona o šumama, a ne pod koji drugi zakon (na pr. zakon o poljskoj policiji i si.). Dalje služe ova zemljišta obično tako vidno glavnim ciljevima šumske privrede, naime podizanju, čuvanju ili upotrebi iste, da bi bez njih samo gospodarstvo dolazilo u pitanje. Naravno se u takvom tumačenju ne srne ići predaleko. Biće dakle i u pitanju opredeljivanja ove vrste zemljišta na kraju odlučna »quaestio facti« i time stručno mišljenje doneto po zdravom razumu. Nedvojbeno je, da šumski vrtovi nasred šume ili uz šumu predstavljaju šumsko zemljište u smislu zakona. Teže je pitanje, ako leže ti šumski vrtovi van šume i daleko od nje, na pr. sred livada ili polja. Može li takav šumski rasadnik prostom voljom sopstvenikovorn biti napušten i pretvoren u drugu vrst kulture? Po našem mišljenju šumski vrt nije u svakom slučaju šumsko zemljište, već može biti i vrt u običnom smislu reci, čije zemljište ne spada pod nadležnost zakona o šumama. 315 |