DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Odlučuje prvo položaj (u sredini šume ili kraj šume i si.), drugo pak da li ga je sopstvenik sam već okarakterisao šumskim zemljištem. Na pr. kad vlasnik po oštećenju rasadnika zatraži kazneni postupak po § loi z. o š., time sam opredeljuje zemljište šumskim i on ga više ne srne bez dozvole pretvoriti u drugu vrst kulture. U drugom primeru, kad je vlasnik imao na pr. šumski rasadnik u svome velikom vrtu, gde je gajio i druge biljke, ili ga je imao daleko od šume posred polja, između više odaljenijih šuma, a sam ga nije označio šumskim (oštećenje biljaka na pr. dao kazniti po zakonu o poljskoj policiji), onda taj šumski vrt nije šumsko zemljište u smislu zakona, već vrt u običnom smislu reci, te bi se mogao pretvoriti u drugu vrst kuvlture bez dozvole vlasti i bez odgovornosti po zakonu o šumama. Često se pojavljuje i pitanje oko zemljišta, na kome stoje šumarije, lugarnice, gospodarske zgrade, deputatna zemljišta, bašte i si. Ako stoje ove zgrade u šumi ili kraj nje, imaće zemljište svakako značaj šumskog zemljišta, te bi se imalo pošumiti odmah, ako se ova vrsta upotrebe tla napusti, kao svaka druga šumska čistina. Upotreba u ove za samu šumu potrebne svrhe nije dakle zemljištu uzela značaj »šumskog zemljišta«. Isto biće redovito i kod slučaja deputatnih zemljišta vrtova i t. d. Ako se nalaze daleko van šume, medu livadama i drugim poljima, njima se značaj šumskog zemljišta u smislu zakona neće moći dosuditi, jer bi to moralo ipak biti izričito u zakonu ustanovljeno. Konačna odluka ali zavisiće i ovde o zdravom razboru. Neosporno je, da spadaju u šumsko zemljište u smislu zakona prošeke, jer su samo u cilju preglednije šumske privrede načinjene. Ako se napuštaju, obično se i same opet zašume. Kod puteva i željeznica biće merodavna, pored položaja u šumi, još i svrha, da li služe šumskoj privredi ili ne. Državni drum, državna željeznica, i ako presecaju šumu, nisu šumsko zemljište u smislu zakona. Šumski put i šumska železnica, dok leže u šumi, obično se neće moći izdvojiti iz »šumskog zemljišta«. Kamenolomi, majdani za šljunak ili glinu, prostori za paljenje ćumura, skladišta i t. d., ako leže sredi šume ili uz nju, te ako nose samo privremeni karakter, pa će se u dogledno vreme opet napustiti i pošumiti, ne gube značaj šumskog zemljišta ovom privremenom drugom upotrebom. Za stalna takva poduzeća moraće se ali tražiti dozvola pretvaranja šumskoga zemljišta u druge svrhe, jer se onda radi o definitivnom napuštanju šumske privrede na njemu. U pitanju jendeka, potoka, bara, trstika i si., treba isto reći, naime to, da ona, dok ne prelaze izvesnu veličinu, u načelu ne prekidaju celinu šumskog zemljišta. Šumsko je gospodarstvo po svojoj prirodi tako ekstenzivno tj. vezano uz tako velike površine, da takvi omanji prostori, koji defakto nisu šumsko zemljište, de jure ipak ne gube značaj šumskog tla. Nisu naravno šumsko zemljište: reke, kanali, jezera, močvare većeg obima, ribnjaci i si. Prema ovim kazuistički iznetim primerima imaće se prosuditi analogno i drugi slični, kad se bude radilo o opredeljivanju zemljišta šumskim zemljištem u smislu zakona. Time bi bilo u pitanju šumskog zemljišta u zakonskom smislu izneto u glavnom isto, što je pronađeno za zakonski pojam šume, da naime 316 |