DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Prof. ing. A. KAUDERS (ZAGREB): BILJEŠKE IZ PODRUČJA INSPEKTORATA U SENJU (NOTES CONCERNANT LE TERRITOIRE DE L´INSPECTORAT DES FORETS A SEGNE) Nije baš jasno zašto se geografsko rasprostranjenje pitomog ke stena (Castanea vesca Gaertn) nije proteglo i u Hrvatskom Primorju, to više što je isti zapremio submontansku stepenicu u susjednoj Istri i to napose od Lovranske Drage do Lovrana odnosno cijelu Lovranštinu (1). U tom kraju stvorio je pitomi kesten čiste sastojine znatnih površina. U primorskom dijelu naše države (2) susrećemo još pitomi kesten na ostrvu Šolti, te u Boki Kotorskoj i to u kraju Stolivo, Prćanj, Hercegnovi i u Budvi, dok je njegovo rasprostranjenje u ostalom dijelu Jugoslavije zapremilo znatne razmjere, te ga nalazimo (3) dijelom u čistim sastojinama, a dijelom u mješovitim sastojinama. Već odavna su pravljeni u našem području pokusi, kako bi se ovo korisno drvo udomilo u našem kraju (t. j . u submontanskoj stepenici hrvatskog primorskog krša), te se ovi pokusi još i danas prave odnosno nastavljaju i to ne samo u submontanskoj stepenici, već i u krajevima nižih visina (Klada). Dobro je poznato, da izim klime mnogi drugi faktori, a osobito tlo bitno utječe na rasprostranjenje bilja, te kao što je utjecaj klime na to rasprostranjenje različan i vrlo kompliciran, tako je i utjecaj tla vrlo različan i vrlo kompliciran, te se konfiguraciji tla, odnosno orografskom sastavu nekog kraja i fizikalnom, a pogotovo kemijskom sastavu tla ima često pripisati pojava stanovitog biljnog društva. Znamo, da je u mnogom slučaju orografski sastav i razlogom, da se na sasvim klimatički različnoj okolini pojavljuju mjesta s posve osebujnom klimom t. j . pravi klimatski otoci, koji imaju i svoju osebujnu floru, od okoline različnu, a često su opet rasprostranjenju bilja dani vrlo različiti uvjeti i s obzirom na samu ekspoziciju tla. , ; Ali je svakako najvažniji utjecaj tla na rasprostranjenje bilja onaj kemijskog-i fizikalnog sastava tla. Poznata je činjenica, da su različne vrste tla od velikog utjecaja na vegetaciju odnosno na rasprostranjenje pojedinih bioloških elemenata. Na vapnenom tlu naći ćemo druge biline nego na granitu ili na serpentinu ili opet na kremenom pješčanom tlu, a najjače diferencije u nastupu pojedinog društva pokazuju tla, koja su sastavljena od čistih kami i to: od bazalta, dolomita, vapnenca, kremena, pješčenjaka, nadalje tla s puno soli i opet tla s mnogo nitrata. Sigurno je, da karakter tla mnogo utječe na floru dotičnog kraja., te se je mnogo raspravljalo pitanje, da li se utjecanje tla ima svoditi na njegov kemijski ili pak na njegov fizikalni karakter. Jedni nazrijevaju odlučni momenat u kemijskim, a drugi opet u fizikalnim prilikama tla. U ovom pitanju je najbolje ići srednjim putem. Jedanput će naime raspro 322 |