DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Prof. ing. A. KAUDERS (ZAGREB):


BILJEŠKE IZ PODRUČJA INSPEKTORATA
U SENJU


(NOTES CONCERNANT LE TERRITOIRE DE L´INSPECTORAT
DES FORETS A SEGNE)


Nije baš jasno zašto se geografsko rasprostranjenje pitomog ke


stena (Castanea vesca Gaertn) nije proteglo i u Hrvatskom Primorju,


to više što je isti zapremio submontansku stepenicu u susjednoj Istri i


to napose od Lovranske Drage do Lovrana odnosno cijelu Lovranštinu


(1). U tom kraju stvorio je pitomi kesten čiste sastojine znatnih površina.


U primorskom dijelu naše države (2) susrećemo još pitomi kesten
na ostrvu Šolti, te u Boki Kotorskoj i to u kraju Stolivo, Prćanj, Hercegnovi
i u Budvi, dok je njegovo rasprostranjenje u ostalom dijelu Jugoslavije
zapremilo znatne razmjere, te ga nalazimo (3) dijelom u čistim sastojinama,
a dijelom u mješovitim sastojinama.


Već odavna su pravljeni u našem području pokusi, kako bi se ovo
korisno drvo udomilo u našem kraju (t. j . u submontanskoj stepenici hrvatskog
primorskog krša), te se ovi pokusi još i danas prave odnosno
nastavljaju i to ne samo u submontanskoj stepenici, već i u krajevima
nižih visina (Klada).


Dobro je poznato, da izim klime mnogi drugi faktori, a osobito tlo
bitno utječe na rasprostranjenje bilja, te kao što je utjecaj klime na to
rasprostranjenje različan i vrlo kompliciran, tako je i utjecaj tla vrlo različan
i vrlo kompliciran, te se konfiguraciji tla, odnosno orografskom
sastavu nekog kraja i fizikalnom, a pogotovo kemijskom sastavu tla ima
često pripisati pojava stanovitog biljnog društva.


Znamo, da je u mnogom slučaju orografski sastav i razlogom, da se
na sasvim klimatički različnoj okolini pojavljuju mjesta s posve osebujnom
klimom t. j . pravi klimatski otoci, koji imaju i svoju osebujnu floru,
od okoline različnu, a često su opet rasprostranjenju bilja dani vrlo različiti
uvjeti i s obzirom na samu ekspoziciju tla.


, ; Ali je svakako najvažniji utjecaj tla na rasprostranjenje bilja onaj
kemijskog-i fizikalnog sastava tla. Poznata je činjenica, da su različne
vrste tla od velikog utjecaja na vegetaciju odnosno na rasprostranjenje
pojedinih bioloških elemenata. Na vapnenom tlu naći ćemo druge biline
nego na granitu ili na serpentinu ili opet na kremenom pješčanom tlu, a
najjače diferencije u nastupu pojedinog društva pokazuju tla, koja su
sastavljena od čistih kami i to: od bazalta, dolomita, vapnenca, kremena,
pješčenjaka, nadalje tla s puno soli i opet tla s mnogo nitrata.


Sigurno je, da karakter tla mnogo utječe na floru dotičnog kraja.,
te se je mnogo raspravljalo pitanje, da li se utjecanje tla ima svoditi na
njegov kemijski ili pak na njegov fizikalni karakter. Jedni nazrijevaju
odlučni momenat u kemijskim, a drugi opet u fizikalnim prilikama tla. U
ovom pitanju je najbolje ići srednjim putem. Jedanput će naime raspro


322