DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 37     <-- 37 -->        PDF

stranjenju stanovitih bilina valjati tražiti razlog u kemijskom sastavu tla,
a drugi put u fizikalnom karakteru tla, treći pak put regulirati će to rasprostranjenje
bez sumnje oba ova faktora u isto doba, a može biti i u
jednakoj mjeri.


Mi ćemo s obzirom na pomanjkanje pitomog kestena u našem kraju
spomenuti u glavnom uzroke kemijskog utjecaja, jer mnogi drže, da je
samo kemijski sastav našeg tla kriv, da se pitomi kesten kod nas ne
javlja; no možemo već sada spomenuti, da ne držimo, da je baš jedino
kemijski sastav tla kriv, da ga u našem kraju ne susrećemo.


Neophodno potrebni elementi za opstanak svake zelene biline jesu
uz C, H, O i N još i elementi kalij, kalcij, magnezij, sumpor, fosfor i željezo.
Dakako da mnoge biline od ovih elemenata trebaju tako neznatne
količine, da ćemo ih naći gotovo u svakom tlu. Ali valja imati na umu,
da ima i takovih bilina, koje barem za normalni svoj razvoj trebaju od
jednog ili od drugoga mineralnog elementa više nego ga baš u svakomu
tlu ima. Tako ima bilina, koje iziskuju dosta znatnih količina kalija, druge
onet traže više natrija, treće opet veću količinu nitrata. Sasvim je naravno,
da sve te biline, koje su na stanovite kemijske sastojine tla prilagođene,
neće drugdje tako dobro uspijevati kao ondje, gdje dotičnih
sastojina u tlu u izobilju nalaze. Pasprostranjenje će dakle njihovo ovisiti


o kemijskom sastavu tla.
Znamo da u stanovitom tlu može biti toliko od nekog kemijskog
spoja, da će množina njegova na mnoge biline upravo otrovno djelovati
i po tome isključiti njihovo rasprostranjenje na tom tlu. Naći će se bilina,
koje će ne samo snositi takovo obilje stanovitog kemijskog spoja, nego
će im ovo obilje upravo prijati. One će po tome jedine biti podobne da
zaposjednu dotično tlo, koje će prema tomu imati sasvim svoju osebujnu
vegetaciju. To primjerice vrijedi za vapno. Tlo, koje sadrži vrlo mnogo
vapna, imat će svoju floru sastavljenu od bilja, kojemu takav višak vapna
ne škodi, kojemu dapače prija i koje će po tome uvijek na takovom tlu
preoteti mah nad drugim bilinama, koje se na toliku sadržinu vapna nisu
prilagodile.


Od svih kemijskih sastojina tla najjače utječu na rasprostranjenje
bilja dvije, naime vapno kao karbonat, odnosno sulfat, te klornatrij. Obje
te mineralne supstancije vežu uza se sasvim specifične flore. Međutim
treba imati na umu, da ima dosta bilina, koje se osobito rado — često
dapače isključivo — drže stanovitih vrsti tla, recimo na pr. vapna, gline
i t. d. Dakako da tome ne mora uvijek biti uzrok to, što takova tla sadrže
u većoj množini stanovite kemijske sastojine. Kalcij je neophodno potrebno
hranivo za sve zelene biline i za one, koje rastu na vapnenom
tlu i za one koje vole kremeno i glineno tlo. Što pak neke biline nalazimo
gotovo uvijek na vapnenom tlu, imat će svoj uzrok u tom, što te biline
baš na vapnenom tlu unutar svoga areala nalaze najpovoljnije prilike
vlage, topline i t. d., dakle druge, a ne samo kemijske uvjete za svoj
opstanak. Tako je i s glinenim tlom. Glina nije ni za koju bilinu apsolutno
potrebna hrana, ona je dapače, kako umjetne kulture pokazuju, sasvim
indiferentna, a ipak mi vidimo, da se mnoge biline u prirodi osobito rado
drže gline, pouzdano zato jer na njoj nalaze najpovoljnije ostale životne
prilike, ponajviše topline i vlage.


Prije smo spomenuli, da na rasprostranjenje bilja od svih kemijskih
sastojina najviše utječe vapno. Poznato je nadalje, da spojevi humusa


323