DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stranjenju stanovitih bilina valjati tražiti razlog u kemijskom sastavu tla, a drugi put u fizikalnom karakteru tla, treći pak put regulirati će to rasprostranjenje bez sumnje oba ova faktora u isto doba, a može biti i u jednakoj mjeri. Mi ćemo s obzirom na pomanjkanje pitomog kestena u našem kraju spomenuti u glavnom uzroke kemijskog utjecaja, jer mnogi drže, da je samo kemijski sastav našeg tla kriv, da se pitomi kesten kod nas ne javlja; no možemo već sada spomenuti, da ne držimo, da je baš jedino kemijski sastav tla kriv, da ga u našem kraju ne susrećemo. Neophodno potrebni elementi za opstanak svake zelene biline jesu uz C, H, O i N još i elementi kalij, kalcij, magnezij, sumpor, fosfor i željezo. Dakako da mnoge biline od ovih elemenata trebaju tako neznatne količine, da ćemo ih naći gotovo u svakom tlu. Ali valja imati na umu, da ima i takovih bilina, koje barem za normalni svoj razvoj trebaju od jednog ili od drugoga mineralnog elementa više nego ga baš u svakomu tlu ima. Tako ima bilina, koje iziskuju dosta znatnih količina kalija, druge onet traže više natrija, treće opet veću količinu nitrata. Sasvim je naravno, da sve te biline, koje su na stanovite kemijske sastojine tla prilagođene, neće drugdje tako dobro uspijevati kao ondje, gdje dotičnih sastojina u tlu u izobilju nalaze. Pasprostranjenje će dakle njihovo ovisiti o kemijskom sastavu tla. Znamo da u stanovitom tlu može biti toliko od nekog kemijskog spoja, da će množina njegova na mnoge biline upravo otrovno djelovati i po tome isključiti njihovo rasprostranjenje na tom tlu. Naći će se bilina, koje će ne samo snositi takovo obilje stanovitog kemijskog spoja, nego će im ovo obilje upravo prijati. One će po tome jedine biti podobne da zaposjednu dotično tlo, koje će prema tomu imati sasvim svoju osebujnu vegetaciju. To primjerice vrijedi za vapno. Tlo, koje sadrži vrlo mnogo vapna, imat će svoju floru sastavljenu od bilja, kojemu takav višak vapna ne škodi, kojemu dapače prija i koje će po tome uvijek na takovom tlu preoteti mah nad drugim bilinama, koje se na toliku sadržinu vapna nisu prilagodile. Od svih kemijskih sastojina tla najjače utječu na rasprostranjenje bilja dvije, naime vapno kao karbonat, odnosno sulfat, te klornatrij. Obje te mineralne supstancije vežu uza se sasvim specifične flore. Međutim treba imati na umu, da ima dosta bilina, koje se osobito rado — često dapače isključivo — drže stanovitih vrsti tla, recimo na pr. vapna, gline i t. d. Dakako da tome ne mora uvijek biti uzrok to, što takova tla sadrže u većoj množini stanovite kemijske sastojine. Kalcij je neophodno potrebno hranivo za sve zelene biline i za one, koje rastu na vapnenom tlu i za one koje vole kremeno i glineno tlo. Što pak neke biline nalazimo gotovo uvijek na vapnenom tlu, imat će svoj uzrok u tom, što te biline baš na vapnenom tlu unutar svoga areala nalaze najpovoljnije prilike vlage, topline i t. d., dakle druge, a ne samo kemijske uvjete za svoj opstanak. Tako je i s glinenim tlom. Glina nije ni za koju bilinu apsolutno potrebna hrana, ona je dapače, kako umjetne kulture pokazuju, sasvim indiferentna, a ipak mi vidimo, da se mnoge biline u prirodi osobito rado drže gline, pouzdano zato jer na njoj nalaze najpovoljnije ostale životne prilike, ponajviše topline i vlage. Prije smo spomenuli, da na rasprostranjenje bilja od svih kemijskih sastojina najviše utječe vapno. Poznato je nadalje, da spojevi humusa 323 |