DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 39     <-- 39 -->        PDF

snije spomenuti, da pitomi kesten uspijeva i na rastrošenim tlima, koja
pokazuju i znatnu množinu vapna (9—20%). Od znatnog su interesa
pokusi, koje je proveo Fliehe i Qrandeau na vapnenom kao i na
silikatnom tlu. Ovim je pokusima ustanovljeno, da pitomi kesten pokazuje
vanredan uspjeh na vapnom siromašnom tlu (t. j . silikatnom tlu),
dok je na tlu, koje je bogato vapnom, pokazao vrlo slab uspjeh.


Po istom autoru ne voli pitomi kesten tla južne i zapadne ekspozicije.
Južne su ekspozicije izložene velikom isušenju tla, a zapadne opet
oborinama. Maye r (16) u svome djelu »Fremdländische Wald- und
Parkbäume für Europa« spominje, da pitomi kesten traži svježe, duboko,
rahlo i silikatno tlo.


Picciol i (17) navodi za pitomi kesten u području Toskane ovo:


1. Pitomi kesten nije nipošto kalcifugna bilina, te je kestenu stanovita
množina vapna i potrebna. 2. Kod većeg sadržaja vapna razvija se pitomi
kesten u kržljave individue i to napose ako množina vapna iznosi više
od 1*8%. 3. Pitomi kesten podnosi u tlu i veću količinu vapna, ako u tom
tlu ima kalija.
D i m i t z, koji referira ovo od spomenutog P i c c i o 1 i a (Centralblatt
1902) spominje Englerove konstatacije i to da pitomi kesten u nekim
krajevima Švicarske uspijeva i na vapnom bogatom tlu. Za dokaz
tome donosi analizu onih tala, na kojima pitomi kesten uspijeva (vidi
priloženu tabelu).


Silikatna Fosfatna


Vapno Kalij


glina kiselina


Rastrošeno tlo neokoma


80 % 9-90 ?/, 0-11 o/0 0-25 %


(Vierwald, jezero) Fliš


Fliš (Vierwald, jezero) 60 /. 21-16 % 0-07 % 003 %


Gneis (Uri) 96 /, ´ 0-70 % 0-14 o/. 0-15 /„


Glina 92 /, 2-72 o/0 0-08 »/„ 0-09 %


Vapnenci jure 83 % 8-45 »/o 009 % 0-08 /.


E n g 1 e r primjećuje, da su fliš i jurski vapnenci bogati vapnom, a
gneis i neokom da imaju znatan postotak kalija. Visoka sadržina vapna
u tlu ne djeluje prema tome po E n g 1 e r u štetno u ovim krajevima na
uzgoj pitomog kestena.


A sada da razmotrimo kemijski sastav tla u našem području i da
s obzirom na taj sastav stvorimo zaključak, da li je moguće provesti
uzgoj kestena u našem području. Poznate su nam slijedeće analize:


1. Kemijski sastav gline iz okoline Triblja (Vinodol) po prof.
Tucanu:
Si O2AU Os Fe2Ca CoH2 O
..
54´95%;
28´35%
8´20%
773%
325