DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ako stojimo na stanovištu, da u našem kraju radi prevelike množine vapna u tlu nije moguće uzgojiti kesten, onda moramo već sada naglasiti, da u predjelu navedenom pod 1 i 2 nije moguće pitomi kesten uzgojiti. ; ´ Pokusi su pokazali, da je zaista tako, te u samom Vinodolu nemamo pitomog kestena, a svaki pokušaj uzgojiti pitomi kesten u crikvenickom rasadniku (analiza pod 1.) dao je negativan rezultat t. j . biljke su nikle, ali su već nakon prve godine pokazale bolestan izgled, blijedo-zeleni list, minimalan prirast i nakon 2—3 godine uginule su. Pitomi kesten uzgojen na tlu pod 4, (t. j . rastreseni diabazporfirit), branjevina Senjska Draga I, predjel »Kesten«, daje nam normalan izgled. Ovaj je kesten sađen god. 1904. Pokusi sa uzgojem kestena provedeni su spomenute godine i u ostalim predjelima branjevine Senjska Draga I, ali svi primjerci imaju danas grmolik oblik i nijesu se razvili u stablašice. Neuspjeh ove sadnje imamo tražiti ne samo u tome što je tlo plitko već i radi toga što je taj predjel izložen štetnom utjecaju bure i znatnoj insolaciji. U godini 1924. provedeni su u Senjskoj dragi pokusi cijepljenjem pitomog kestena na hrast. Ovi pokusi nijesu uspjeli, a razlog neuspjehu nije nam poznat. Zadnjih godina zasađen je pitomi kesten u zaselku »Klada« (nadmor. visina 30 met.), u Velikim Brisnicama (nadmor, visina 500 met.) i u Karlobagu (nadmor. visina 30 met.). U Kladi saden je kesten u crljenici i to u privatnim vrtovima uz smokvu, trešnju i mendulu. S obzirom na prejaku insolaciju svi primjerci pokazuju bolestan izgled, isto tako i u Karlobagu. U Velikim Brisnicama saden je kesten u crljenici, ali je predjel, u kojem je provedena sadnja, i zaštićen od bure i nije izložen insolaciji, a i tlo je dosta duboko, te za sada izgleda da će ovaj pokus uspjeti. Daljnje pokuse treba vršiti na ekspozicijama zaštićenim od bure, koje imaju duboko svježe tlo i koje nije izloženo prejakoj insolaciji. Po F ü r s t u (19) provada se uzgoj pitomog kestena rijetko kada sjetvom, već obično sadnjom sadnica, koje se odgajaju u rasadnjacima i to na dubokom svježem od mraza zaštićenom tlu. Tlo u rasadniku treba prije sjetve dobro podubriti i duboko izrigolati. Za đubrenje preporuča se umjetno gnojivo kalija i to gnojivo, koje se sastoji iz jednakih dijelova kalijeva superfosfata, Thomasove drozge i humusa. Upotrijebljena literatura: (1) Hire : Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. (2) A d a m o v i ć: Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Verlag Fischer 1929. (3) Ko San in: Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926. (4) Rubner : Die Pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues. Neudamm 1925. (5) Senn : Alpenflora (Flora der Westalpen). Heidelberg 1906. (6) Bu s gen : Kieselpflanzen auf Kalkböden. Englers Botanische Jahr^ bucher, Band 50. (7) Burger : Holzarten auf verschiedenen Bodenarten (Mitt. der Schweiz. C. A. f. d. forstliche Versuchwesen, XVI, Heft 1, Zürich 1930). 327 |