DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 42     <-- 42 -->        PDF

(8) Silv a
Tarouca : Unsere Freiland-Laubgehölze. Verlag Holder,
Wien.
(9) Buhl e r: Waldbau, II. Band.
<10) H e m p e 1: Die Bäume und Sträucher des Waldes, Heft II.
(11) Hegi : Illustrierte Flora von Mittel-Europa, Wien, Verlag Fischer.
(12) Haralamb :
Le Reboisement dans les Alpes françaises, Grenoble
1931.
(13) Demontzey-Seckendorf:
Studien über die Wiederbewaldung
der Gebirge, Wien 1880.
(14) Ga y er: Waldbau, 1898, III. Auflage.
(15) Böhmerle :
Die Edelkastanie in Niederösterreich, C. B. F. G. F.
1906.
(16) Mayr : Fremdländische Wald- und Parkbäume für Europa.
(17) P i c c i o 1 i: Monografia dal Castagno, suoi caratteri..., Firenza
1902.
(18) G r a č a n i n: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice, Glasnik
za šumske pokuse, Zagreb 1931.
{19) Fürst : Die Pflanzenzucht im Walde, Berlin 1907.


Résumé. L´auteur explique pourquoi le châtaignier ne peut pas prospérer dans
le Littoral adr´iatique croate.


SAOPĆENJA


ŠUMA KAO PRIRODNI I GOSPODARSKI OBJEKAT.*


Odgovoriti na pitanje, što je šuma, nije tako lako, kako se u prvi mah čini.
Drugačije promatra šumu botanik, drugačije izletnik, a treće vidi u šumi šumar ili
vlasnik šume. Mi ćemo razmatrati šumu s gledišta vlasnika šume, odnosno s gledišta
šumarske nauke, t. j . kao jedan gospodarski objekt, koji ima da služi proizvodnji
dobara, a u prvom redu drva.


Šuma kao gospodarska objekat počiva na tri stupa: 1) na šumi kao prirodnoj
zajednici ili na biološkom uvjetu, 2) na privatno-gospodarskom, 3) socijalnom uvjetu.


1. Biološk i uvjet . S biološke strane promatramo šumu, kada se pitamo,
koji sve životni uslovi dolaze do izražaja u njenom rastu i razvoju, jer je šuma
zajednica živih bića bilinskoga, a djelomice i životinjskog carstva. Iako čovjek, pomišljajući
na šumu, vidi u njoj samo visoka drveta ili onaj mladik, koji će se vremenom
razviti do jakih stabala, a iz kojih će izvaditi drvo za građu, drvo za ogrjev, koru,
sjemenje i dr., to ipak nije sve. Šuma je, kako već rekosmo, zajednica živih jedinica
bilinskog carstva. Pod visokim stablima nalaze se niža i grmlje ili se opet ispod stabala
nalaze razne trave. Uzmemo . u šaku vlažnog listinca ili gornji sloj zemlje ii zagledamo
li je dobro (pa i s povećalom ili mikroskopom), vidjet ćemo1 da se u tome krije šarolik
život u razvoju najnižih bilina: raznih gljiva, résina ili algi i bakterija.
* Predavanje održano na zagrebačkoj Radio-stanici dne 5. XII. 1934.
328