DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 42 <-- 42 --> PDF |
(8) Silv a Tarouca : Unsere Freiland-Laubgehölze. Verlag Holder, Wien. (9) Buhl e r: Waldbau, II. Band. <10) H e m p e 1: Die Bäume und Sträucher des Waldes, Heft II. (11) Hegi : Illustrierte Flora von Mittel-Europa, Wien, Verlag Fischer. (12) Haralamb : Le Reboisement dans les Alpes françaises, Grenoble 1931. (13) Demontzey-Seckendorf: Studien über die Wiederbewaldung der Gebirge, Wien 1880. (14) Ga y er: Waldbau, 1898, III. Auflage. (15) Böhmerle : Die Edelkastanie in Niederösterreich, C. B. F. G. F. 1906. (16) Mayr : Fremdländische Wald- und Parkbäume für Europa. (17) P i c c i o 1 i: Monografia dal Castagno, suoi caratteri..., Firenza 1902. (18) G r a č a n i n: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1931. {19) Fürst : Die Pflanzenzucht im Walde, Berlin 1907. Résumé. L´auteur explique pourquoi le châtaignier ne peut pas prospérer dans le Littoral adr´iatique croate. SAOPĆENJA ŠUMA KAO PRIRODNI I GOSPODARSKI OBJEKAT.* Odgovoriti na pitanje, što je šuma, nije tako lako, kako se u prvi mah čini. Drugačije promatra šumu botanik, drugačije izletnik, a treće vidi u šumi šumar ili vlasnik šume. Mi ćemo razmatrati šumu s gledišta vlasnika šume, odnosno s gledišta šumarske nauke, t. j . kao jedan gospodarski objekt, koji ima da služi proizvodnji dobara, a u prvom redu drva. Šuma kao gospodarska objekat počiva na tri stupa: 1) na šumi kao prirodnoj zajednici ili na biološkom uvjetu, 2) na privatno-gospodarskom, 3) socijalnom uvjetu. 1. Biološk i uvjet . S biološke strane promatramo šumu, kada se pitamo, koji sve životni uslovi dolaze do izražaja u njenom rastu i razvoju, jer je šuma zajednica živih bića bilinskoga, a djelomice i životinjskog carstva. Iako čovjek, pomišljajući na šumu, vidi u njoj samo visoka drveta ili onaj mladik, koji će se vremenom razviti do jakih stabala, a iz kojih će izvaditi drvo za građu, drvo za ogrjev, koru, sjemenje i dr., to ipak nije sve. Šuma je, kako već rekosmo, zajednica živih jedinica bilinskog carstva. Pod visokim stablima nalaze se niža i grmlje ili se opet ispod stabala nalaze razne trave. Uzmemo . u šaku vlažnog listinca ili gornji sloj zemlje ii zagledamo li je dobro (pa i s povećalom ili mikroskopom), vidjet ćemo1 da se u tome krije šarolik život u razvoju najnižih bilina: raznih gljiva, résina ili algi i bakterija. * Predavanje održano na zagrebačkoj Radio-stanici dne 5. XII. 1934. 328 |