DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
sve godine, osiguraćemo ujedno i mnogim hiljadama radnika i porodicama dnevni kruh, kako to lijepo pokazuje današnjica, u kojoj šumski radnik i vozar traži posla i zarade i za vrlo niske cijene, jer iz doba dobrih zaslužbi ne ostade ni gotovine ni inog osiguranja za kasnije eventualno crnje dane! Zato šuma zahtijeva potrajno gospodarenje, .... će osigurati i potrajni prihod. A evo u čemu se sastoji potrajno gospodarenje šume. Netko posjeduje na pr. 80 hektara šume i uzgaja, recimo, bukvu za ogrjevno drvo, za koje treba 80 godina da raste, pa da bude sposobno za svoju svrhu. Potpunu potrajnost dotični vlasnik osigurat će time, ako svake godine siječe samo po 1 hektar i taj hektar odmah pomladi! Tada će u njegovoj šumi vazda biti posve mladih sastojina, starijih i posve starih za sječu zrelih ili ukratko od 1. pa sve do 80. godina starih bukava, a svaka godina na posve jednakoj površini. Da povučemo još uporedbu šumskog gospodarstva s poljoprivrednim, koja se oba na prvi pogled čine vrlo srodnima. Iz prednjeg međutim možemo da razaberemo veliku razliku, a — mogli bismo reći — i izvjesne opreke. Između šume i zemljišta postoji mnogo veća prirodna povezanost nego između poljskih kultura i poljskog zemljišta, a još jače tu razliku daje duljina šumske proizvodnje. Velik je — kao što vidjesmo — razmak vremena između sjetve i žetve u šumskom gospodarstvu, a uza sve to najtjesnija povezanost (nestajanje stare šume i postajanja nove). Ta je povezanost tolika, da se iz načina sječe može predvidjeti i uspjeh pošumljenja i napredovanje mlade šume. Zato svaki zahvat u šumu treba dobro procijeniti ne samo po sadašnjoj koristi, nego i po njenom učinku za bližu i dalju budućnost. Kad prilazimo k sječi jedne šume, moramo si biti svjesni o tome, kako će izgledati njezina nasljednica, moramo osjećati odgovornost prema našim sinovima i unucima, moramo iskreno nastojati da odvratimo mogućnost prigovora od strane narednih pokoljenja: zbog vaše nezasitnosti i sebičnosti mi moramo trpjeti! Privatno-gospodarski uvjet gospodarenja sa šumom dolazi na zadnje mjesto, ali vodeći računa o prvom, o prirodnom uvjetu razvoja i rasta šume osiguravamo najbolje ujedno i drugi (privatno-gospodarski) i treći (socijalni) uvjet. Ing. O. Piškorić (Vrbosko). NAŠ GOLI KRŠ I NJEGOVO POŠUMLJAVANJE. Okosnica za pučka predavanja. Pod kršem ili krasom razumevamo predele sa posebnim obeležjima, koja su u tolikoj meri izrazita, da možemo govoriti o posebnoj kraškoj formaciji ili fenomenu. U krš spadaju bez obzira na način kulture svi predeli, koji pokazuju karakteristike krša, ali će nas posebno zanimati goli krš. Ukupn a površin a gologa krša iznosi u našoj državi oko 1,323.000 ha. Od toga 109.000 ha posve ogoleloga krša za sada ne dolazi u obzir kod pošumljavanja. Prema tome ostaje površina od 1.14..0. ha, na kojoj ima nešto trave i obrštenoga grmlja (šikare), od koje opet 720.000 ha služi za pašnjake, a za pošumljavanje dolazi u obzir 494.000 ha. Najveći deo površine pripada krednoj farmaciji. Iza nje dolazi po prostoru trijas, koji u Dalmaciji zamenjuje eocen, zatim jura. Ove tri glavne formacije nose obeležje krša, dok neogen, porfir i melafir zauzimaju samo mali deo površine, ali su kao dobra ratarska zemljišta od velike važnosti za krške predele. Podloga je krša prema tome kamen krečnjak (vapnenac), koji često sadrži i magnezijeva karbonata, pa se onda zove dolomit. Krečnjaci trijasa i jure mnogo se lakše raspadaju od krednoga vapna, pa su mnogo povoljniji za stvaranje plodnoga tla. Pukotine i doline na kršu ispunjava glinena, železovita, zato crvenkasta zemlj a crljenic a (terra rossa), koja je prilično plodna i predstavlja odlično šumsko tlo, pa na njoj nalazimo krasne bukove, jelove i smrčeve šume sa stablima od 40 i više m visine. 331 |