DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 48 <-- 48 --> PDF |
današnji goli krš. Nezaštićenoga tla, lišenog šume i stelje, pomalo je nestalo, jer ga je voda odnosila, a bura isušivala i odvejavala. Na drugim su se mestima bedni ostaci lepih šuma neprestanim brštenjem po stoci pretvorile u današnje šikare , u kojima je obršteno, kržljavo grmlje već davno izgubilo moć teranja jakih izdanaka i mladica. Samo p oš u ml j a v a n j e m krša može se postići stvaranje i poboljšavanje tla, dovoljna za rast biljaka količina vlage na površini i dovoljna za najnužnije potrebe siromašnoga stanovništva — količina drveta. Ovu tešku i skupocenu meru, koja može doneti u dogledno vreme velikih prihoda, a od općenite je koristi, pa ne spada samo u područje šumarstva, nego i narodnoga gospodarstva, može provesti općenito uzevši samo država , dok je na manjim površinama mogu vršiti također općine, ustanove i privatna lica, ali samo pod stalnim nadzorom, te uz pomoć i prema uputama državnih vlasti. Pod pošumljavanjem krša ne razumevamo samo setvu i sadnju, nego i druge mere, koje su potrebne da se na golom kršu ili kršu, na kome raste samo šikara, podigne šuma. Ovamo spada sastavljanje katastra i osnove za pošumljavanje, zabrana paše, ograđivanje i resurekcijona seča. Ove mere možemo nazvati pripremni m radovima. Sastavljanje katastra i osnove za pošumljavanje neophodno je potrebno, da saznamo, koje će površine doći u obzir pri radu, kojim redom i koje će se mere preduzeti. Kako pošumljavanje iziskuje ogromne radove, a prema tome i ogromne troškove, može se dakako vršiti samo postepeno u dugom nizu godina, ali sistematski, dakle po nekoj osnovi. Ovaj je postepeni postupak potreban i iz narodnogospodarskih razloga, da bi stanovnicima ostalo na raspolaganje uvek dovoljno paše za ishranu stoke, koja — kako je već ranije navedeno — predstavlja najvažniji faktor za uzdržavanje siromašnoga naroda na kršu. Najpre dolaze u obzir najbolja i najlošija mesta, da se na prvima s malim troškovima (zabrana paše, pošumljavanje čistina) zapreci pogoršanje tla, a na drugima stvaranje sterilnoga mrtvoga krša. Dobro je da se zabran a paš e provede godinu dana pre pošumljavanja, da bi se zaštitom trave i ostale vegetacije stanište poboljšalo za izvršenje same kulture. Zabranjena se ploha može označiti znakovima ili ograditi. Korisno je, da se radi na većim površinama, jer duljina međe opada srazmerno sa veličinom površine i jer je rad i nadzor jeftiniji. Najbolji su znakovi 1.5—1.8 m visoke i pri dnu 3.2—1.5 m široke rpe kamenja U razmacima od 20—50 m. Veliko kamenje treba uzidati pri dnu. Inače treba kamenje dobro slagati, da bi ovi znaci bili trajni. Ploče sa natpisom »Zabranjena paša« na stupovima ili stablima manje se mogu preporučiti. Znakovi se mogu postaviti samo na plohama, koje se stalno čuvaju i gde stoka mnogo ne zalazi. Najbolja je, ali i najskuplja ograd a od kamenj a (suhozidica) 1.2 m visoka, te pri dnu 0.7 m, a .. vrhu 0.4 m debela. I ovde treba najveće kamenje upotrebiti pri dnu i kamenje dobro slagati. Najtrajniji su zidovi od pločastog kamenja. Posao se obično izdaje na učenicu (akord). Ako se mogu nabaviti dosta jeftino potrebni stupovi, može se preporučiti i ograda od bodljikave žice. Š ikar a je usled stalnoga brštenja po stoci izgubila moć teranja jakih izdanaka i mladica. Radi toga se na takovim plohama provodi prvoga proleća iza zagajenja (u toplome području zimi) t. zv. resurekcijona seča t. j. stabalca se odrežu iznad panja. Ova se mera vrši redom bez obzira na vrst listača, a posledica su jake mladice i izdanci već prve godine. Ovaj će nagli porast dakako narednih godina 334 |