DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Setv a se upotrebljava samo za neke vrsti, obično sa velikim semenom (hrast, pitomi kesten, orah, košćela, rašeljka, pinjol, te alepski bor) i na osobito povoljnim staništima, jer su klice obično preslabe, da odole suši, vrućini i buri. Obično se provodi m e s t i m i č n a setva, ali se mesta kopaju tako duboko i široko kao i rupe za sadnju, a isto se tako i zaštićuju kamenjem. Najpovoljnija je razmak odi—1.5 m. Za tačkastu setvu hrasta (najvažnija vrst, kod koje. se provodi i setva) načini se ćuskijom 30—40 cm duboka rupa, koja se klimanjem ćuskije proširi i dobrom zemljom napuni. Ode ima mnogo miševa, treba odustati od setve ili bar od jesenje setve (iseckana smreka položena na ruke štiti od miševa). Pri proletnjoj setvi sačuva se (stratificira) seme u plitkim rupama (zakopanim sanducima) izmešano na redove sa peskom. Treba uvažiti, da orah, košćela, rašeljka i pinjol zasejani u proleće klijaju tek druge godine, dok uz jesensku sadnju klijaju već u proleće (pinjol samo delomice), pa se do drugoga proleća sačuvaju u pesku. Nije dobro, ako je stratifikovano seme već pustilo korenčić, jer će klica uginuti, ako. se ovaj prelomi (osim kod hrasta i pitomog kestena). Žirovi se polažu po 2—3 komada i pokriju 2—3 cm visoko zemljom. Za pošumljavanje krša sposobne su samo zdrave, jake biljk e sa dosta širokom (a ne vitkom i visokom) krošnjom, sa dobro razvijenim vršnim pupom, te dosta dubokim i dobro razvijenim žilama. Obično se preporučuju veći stalni rasadnici, a samo izuzetno u visokim, udaljenim položajima privremeni (u dolinama i vrtačama). Doline su općenito mesta za rasadnike na kršu, a treba uz sposobnost tla dakako svratiti pažnju na mogućnost polevanja i lakoga nadzora, te na zaštićenost od bure. Kako u dolinama obično manjka voda, dolaze često u obzir i obronci, pa se onda rasadnici načine na terase. Za hladnu vodu iz izvora treba u rasadniku načiniti cementirane rezervoare. Ako ne postoji mogućnost polevanja rasadnika, razrabli se tlo na gredicama češće (prašenje). Staze se medu gredicama načine plitke zbog isušivanja tla. Najbolja je ograda od kamena. Kakvoći semena treba posvetiti osobitu pažnju. Zasejane se gredice pokriju smrekom, a po mogućnosti i staze medu gredicama. Smreka štiti tlo od isušivanja, a seme od miševa. Kada se klice razviju, ukloni se iseckano granje, a može se radi zaštite biljaka od sunca zabadati među redove biljaka novo granje, da biljke štiti od sunca ili veće granje položiti na letve 30 cm iznad gredice. Nešto trave i korova na gredicama štiti također biljke u doba najveće vrućine. Prema H o 11 u mogu se zajedno sa semenom posejati u izvesnim rezmacima i po dva zrna konoplje. Kada konoplja bude 30—40 cm visoka, otfeinu joj se noktima vrhovi i ona će preko celoga leta štititi biljke od sunca i žege, a neće im mnogo smetati u razvoju, jer konoplja ima duboku žilu srčanicu. Od bure štite najbolje rešetke, na koje se položi teško kamenje. Žilica se proklijaloga žira odreže na 1—2 cm duljine, da se mesto duge srčanice razvije nekoliko jakih žila. Ako će biljke dulje od dve godine ostati u rasadniku, treba ih obično jednogodišnje presaditi. Iza presađivanja moraju biljke još bar dve godine ostati u rasadniku.. Dvogodišnje se biljke upotrebljavaju (za pošumljavanje krša) od crnoga i beloga bora, od ariša i brzo rastućih listača; od smrče i borovca te od lagano rastućih listača upotrebljavaju se tro- do četiri godišnje biljke, od munike pet- do šestgodišnje. Mestimice se mogu za sadnju upotrebiti, na zaštićenim mestima i boljim tlima, također i visoke sadnice (hrast, brest) od 2.—3 m visine, ako se ne može zabraniti paša. Ako će se upotrebljavati kusaste sadnice, prerezu se jače, starije biljke iznad tla istom iza sadnje. Biljke treba u rasadniku vaditi oprezno, a žile listača prikratiti samo koliko je neophodno potrebno i to tek na mestu sadnje. Tu će se također eventualnim obrezivanjem krošnje uspostaviti ravnoteža između krošnje i žila ili prikraćenjem učiniti biljka otpornija proti vetru. 336 |