DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Transport se biljka na kršu vrši u sepetima ili vrećama, a medu žile
se položi mokra mahovina ili slama. Ako konji sa biljkama prolaze pokraj vode,
treba sep>ete ili vreće dobro nakvasiti.


Vrcme izvađanja sadnje na kršu vrlo je važno. Ode nema mnogo
le.žećega snega, a bura besni, sadi se rano u proleće, da posao bude dovršen pre
glavne proletnje kišne perijode. Inače se može saditi i u jeseni, pa će sadnice biti
jače u doba vrućine i izbeći ćemo pogibelji, da ne možemo u pravo vrerne dovršiti
proletnju sadnju što je osobito štetno po razvoj biljaka. Kada se pupovi počimaju
otvarati, svakako mora da je sadnja već dovršena.


Upotrebljava se pažljivo izvedena sadnj a u rup e (širina i dubina obično
20—40 cm, za visoke listače do 80 cm). Razmak će sadnica biti poprečno 1.5 m (za
visoke listače 5´—10 m), a poredaj: nepravilan, jer treba saditi samo na prikladnim
mestima. Rupe se načine obično krampom i ćuskijom, a kod velikih rupa upotrebljava
se također lopata za izgrtanje zemlje i teški čekić za razbijanje stena. Alat se jako
troši, pa ga treba često popravljati (osobito krampe i ćuskije), jer se tupim alatom
polako radi. Rupa mora žilama pružati mogućnost, da prodru kroz pukotine medu
stenama duboko u tlo, inače se rupa kamenjem zatrpa i traži povoljnije mesto. Ode
nema dovoljno zemlje za ispunjavanje rupa, kopa se ova na povoljnim mestima u
samoj kulturi ili u neposrednoj blizini. Osobito je povoljno naplavljeno tlo dolina.
Ne valja kopati preduboko, nego uzimati humusom izmešanu zemlju gornjih slojeva.
Zemlja se donese u košaricama na mesto sadnje. Prema navedenom sadnja je na kršu
osobito teška i skupa i ne mogu se za nju upotrebiti podaci o troškovima´ obične šumske
sadnje. Pri sadnji treba izlučiti kržljave i boležljive biljke, te biljke sa oštećenim
žilama i bez dobro razvijenih vršnih pupova. Biljke se najpovoljnije nose u limenim
kablovima, u kojima ima muljevite vode. Na obroncima smer kopanja rupa i sadnja
biljaka vodi nizbrdo. Radnici pri sadnji sa uspehom upotrebljavaju male, ali jake
Hollov e mo t i čiče , ćele iz železa sa rascepljenom držalicom, u kojoj se može
obesiti biljka, da radnik ima slobodne ruke pri sadnji. Ako je rupa dovoljno duboka
i ima busena, može se na dno rupe položiti izvrnuti komad busena. Biljke se usade
nešto dublje, nego su u rasadniku stajale (ali ne do četina), a i površina će zasađene
rupe biti nešto niža od okolice. Žile treba postaviti u prirodan položaj. Ne valja duge
žile savijati ili kod četinjača odrezivati. Zemlju treba oko biljke nogama dobro
ugaziti. Radi zaštite od žege opkole se biljke što većim kamenjem. Ne valja kamenje
naslagati u neposrednoj blizini biljke, jer se ono usije. Na sunčanu stranu dakako
dolazi najveće kamenje. Prema Holl u se i površina rupe oko biljke obloži sitnijim
plosnatim kamenjem, a prema Šlander u se kod sadnje dvogodišnjih crnih borova
ćuskijom probije najmanje 40 cm duboko mesto za žilu srčanicu, a u polovici dubine
rupe još se nač.ini sloj plosnatih kamenica (rešetka), da se prekine kapilarnost.
Visoke sadnice sade dva radnika, od kojih jedan drži sadnicu. Ovakove se sadnice
vežu uz kolce i po mogućnosti opkole trujem ili smrekovim granjem, da ih konji
i goveda ne brste. Na prikladnim se mestima mogu upotrebiti 20—30 crn duge mladice
crne ili kanadske topole kao reznice, koje se režu malo pre sadnje i ostave do sadnje
u vodi.


Usled nepovoljnih odnošaja mnoge će sadnice uginuti. Prema tome se već
definitivni uspeh od 50% zasađenih biljaka može smatrati dobrim. Listač e opće nito
pokazuju slabiji upeli od četinjača. Potrebna su opetovana
popunjavanj a izvedenih kultura. Ova se vrše obično pre novoga pošumljavanja.
Trava i korov nisu na kršu nepoželjni, dok ne ometaju rast zasađenih biljaka. Dobar
nadzor kultivisanih površina neophodno je potreban, jer— kako je već bilo ranije
navedeno — na nekim mestima možemo i zabranom paše bez sadnje postići neki
uspeh, ali sadnjom bez zabrane paše nikakav. Kulture crnog bora često trpe od


337