DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
terana analognu ulogu kao i pinj, samo u daleko većoj mjeri. Poznato je da maslina dosegne vrlo visoku starost. Za čuvene nasade masline kod staroga Bara vlada mišljenje, da im je početak prije tisuću i više godina. Divlja maslina razlikuje se od oplemenjene po vidnim osobinama. Prije svega su grane u divlje masline manje vitke, formiraju široku krunu, bodljikave su. Lišće se javlja na divljoj maslini u dva oblika: Na mladim granama i izbojcima ono je maleno, ovalno ili okruglo, na odraslim je granama duguljasto, jako kožnato, izrazito pepeljasto. Plod je malen, najviše do 1 cm duljine. Kad dozrije, boje je crno-crvenkaste, a mesnati ovoj, koji ovija koštunicu, nije razvijen i nažuk je. Kultivirana, divlja maslina daje deblje plodove; zapuštena, oplemenjena uljika daje plodove sitne. Čini se, da je granica masline na staništima, gdje najniža temperatura ne prelazi — 9° C. U velikim potezima, možemo kazati, njezina se granica poklapa sa granicom bora. S obzirom na zahtjeve u zemljištu pripada divlja maslina medu skromne vrste, dolazeći na kamenitom i vrlo suhom staništu. Olavno je, da su kameni slojevi više manje ustrmljeni, da žilje, koje je inače vrlo dobro razvijeno, može nesmetano prodirati. Divlja maslina dobro napreduje na raznolikim zemljištima, pa su rezultati na laporastim pijescima kao i na crvenici dobri. Rezultati su slabi na zemljištima, koja su zbijena, kompaktna, ilovasta, kao i na zemljištima, koja imaju suviše vlage. Ako uporedimo maslinu sa česminom i lovorom, lako ćemo konstatovati razliku u pogledu stanišnih prilika. Dok je maslina ponajčešće zauzela odsjedite suve sunčane padine, koje su vrlo često i kamenite, dotle su lovor i česmina redovito zauzele uvale na sjevernim ekspozicijama, koje po prirodi same stvari imaju i više sjenke, a i više svježine. To zasvjedoeavaju i naša opažanja na Mljetu u punoj mjeri. Divlja maslina pokazuje vrlo velik vitalitet. To vidimo i na suvim, mršavim, sunčanim staništima Mljeta, gdje daje dobre izbojke iz panja i brzo se regeneriše, kad ju je stoka ogrizla. Dok je oplemenjena maslina izložena mnogobrojnim štetočinama, divlja maslina gotovo i nema štetočina. Sjemenke masline su poslastica za mnoge vrste ptica, naročito za drozdove. Izgleda, da je sjeme dobro pripremljeno za klijanje, kad prođe kroz probavne organe. Imitirajući donekle taj prirodni proces sprema se sjeme za sjetvu stratifikacijom. Drvo je masline poznato kao veoma trajno; kad je politirano, naročitog je vida. Godovi se prostim okom ili jedva primjećuju ili se uopće ne vide, a ponekad su toliko gusti, da ih jedva možemo brojiti i pod jakim povećalom. Kao prvoklasan materijal služi drvo masline za intarziju. Drvo je divlje masline teže nego oplemenjene, pa mu je spicifična težina oko 1,0. Daje dobar ogrijevni materijal. Dvije p i s t a c i j e nas interesuju, a to su s m r d 1 j i k a i t r š 1 j a, koje dolaze na Mljetu i u Primorju, a smrdljika još i na drugim, ne samo primorskim nego i na više manje kontinentalnim staništima. Dolaze ponajčešće u formi kraćih grmova, a ponekad i u formi sitnog stabalja. Poznato je da obje ove vrste sadrže eterična ulja; u lišću imaju obilje tanina. To im onda i daje veće značenje. 368 |