DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Međutim s m r d 1 j i k a zna ipak doseći ponekad i visinu od 5—6 m i preko 40 cm promjera, pa joj drvo nađe upotrebu i u umjetnoj stolariji. Smrdljik a nije baš česta u makiji, zna činiti i čiste skupine. Okolnost, što odbacuje lišće, daje joj mogućnosti, da zauzme daleko veći areal nego tršlja, pa je, kako rekosmo, nalazimo izvan zimzelene zone, uz čitavo naše Primorje, specijalno na prelazu medu mješovite lišćare. U tom je slučaju smrdljika sastavni dio šibljaka i pseudomakije (3). Ponekad se smrdljika uzdiže kao pojedinačno stablo iznad slabe niske makije na zemljištima trećega boniteta. O priraštaju smrdljike daće nam izvjesna obavještenja slike 36 i 37. SI. 37. Smrdljika (Pistacia terebinthus L) a = krivulja prosječnog visinskog priraštaja b = krivulja tekućeg visinskog priraštaja Vidi sliku 36. Smrdljika i tršlja daju izvjesne proizvode koji, istina, u našim krajevima nemaju važnosti, ali je dobro da se spomenu. One sadrže obilje hemijskog materijala — tanina, ulja, smole, boje, mirisa — koji mogu da proizvedu samo staništa, na kojima je trajan utjecaj južnoga sunca (33). Najvažniji je proizvod smrdljike tako zvana t e r e b e ntina ili tramentina di Chio, koju na Orijentu dobijaju zarezivanjem debla, iz kojega ova tečnost, izvjesna vrsta ulja ili smole, obilno curi, ako je klima dovoljno topla. Ponekad, kad je ispucana kora, izbija ova tečnost sama od sebe, suši se i otvrdne. Ona je u svoje vrijeme nalazila mnogo upotrebe u medicini, sve do vremena Hipokrita, protiv raznolikih bolesti. I danas još nalazi upotrebe u Grčkoj i dalje na Orijentu. Tu smolu običavaju žvakati žene, da im dah bude mirisniji i da im zubi budu bijeli. 370 |