DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Zreli plodovi imaju 4—9 mm u promjeru, rijetko kada više, crvenotamni
su i sjajni.


Somina je vrsta, koja dolazi u zimzelenoj zoni, poglavito uz more.
Srčevina joj je crvenkasta i nema ugodan miris. Može da posluži za
izradu olovaka, a onda i za rezbariju raznih malih predmeta. Daje drvo
za ogrjev i dobar ugalj.


Treba napomenuti, da ni smrijek ni pukinju ni sominu
ne vole kao ogrijev, jer brzo gori. Kažu, da gori kao »luč« — kao smolasta
borovina.


(Svršiće se — A suivre).


Ing. JOVAN STANIMIROVIĆ (SARAJEVO):


UREĐIVANJE ŠUMA U SRBIJANSKOM DELU
NAŠE DRŽAVE


(AMÉNAGEMENT DES FORETS DANS LA PARTIE SERBE
DE NOTRE ÉTAT)


Državne šume na teritoriji predratne Srbije nisu mogle ni do danas
postići onaj nivo, kakav bi se mogao očekivati, a u poređenju sa državnim
šumama u drugim delovima naše države one predstavljaju znatnu
zaostalost, koja se ipak ne može ozbiljno opravdati.


Ove šume u Srbiji imaju izvesnih karakteristika, koje su postale pod
uticajem raznih opštih i lokalnih momenata, specifičnih za predratnu
Srbiju. Šumarski državni aparat u predratnoj Srbiji nije našao onu pravu
osnovu, koja bi dala pogodan pravac za valjano funkcionisanje jedne tako
delikatne privredne grane, kao što je šumarstvo. Pod takvim okolnostima
šumarstvo u Srbiji razvijalo se u sasvim nepovoljnom pravcu i došlo do
takvih tradicija, koje su predstavljale ozbiljnu smetnju za unapređenje
šumarstva.


Jedna je takva smetnja za unapređenje srbijanskih šuma njihova
tehnička neuređenost. Rad na ograničenju državnih šuma proteže se već
četiri decenija i izgleda da neće tako brzo doći u svoju završnu fazu. Katastarski
premer isto tako sprovodi se dosta sporo i sa beskonačnim
smetnjama i prekidanjima. U ovim dakle faktima treba potražiti razlog
za činjenicu da danas u Srbiji ogromna većina državnih šuma nema nikakvih
pouzdanih karata, premera, uređajnih elaborata i ostalih najelementarnijih
podataka, prema kojima i sa kojima bi se moglo krenuti napred.
Sve ovo morali bi imati već na raspoloženju, pa i bez definitivnog
ograničenja državnih šuma i bez katastarskog premera.


373