DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Pour empecher les dégâts causés par le bétaill, et les chevres en particulier,


dont la rayure rouge en est la conséquence sur P. halepensis, il faut prendre des me


sures nécessaires proscrites par la loi forestiere.


Les inconvéniants causés par les lianes peuvent etre limités par le sarclage.


L´auteur.


Dr. NIKOLA NEIDHARDT (ZAGREB):


MONOGRAFIJA I PRIZMIRANJE TRUPACA


(NOMOGRAPHIE UND PRÄMIERUNG VON KLÖTZEN)


Nomografija je nauka o grafičko-mehaničkom računanju i grafičkom
prikazivanju funkcionalnih odnosa. Grčki vô/iog znači zakon, a yçâyeivpisati ili risati. Napose nomografija nastoji da nađe što praktičnij e
metode i pomagala grafičkog računanja.


Računati danas mora seljak i radnik, obrtnik i trgovac, industrijalac
i tehničar. Računanje je neophodno i kod svakog naučnog rada. Ljudski
život i napredak naprosto više ne možemo ni da zamislimo bez računanja.
Mnoge računske operacije opetuju se pri tome dnevno i provode
u velikom broju. Korisno je dakle, da se te operacije što više uproste i
skrate, a eventualno i eliminišu, kako bi se uštedilo na vremenu i energiji.
Kod računanja kao i kod svakog drugoga rad a treba da se držimo principa
ekonomičnosti. Taj bi princip, primijenjen na računanje, glasio: sa
što manje utroška (novca, energije) u što kraćem vremenu postići što
točniji (odnosno dovoljno točan) rezultat. Možemo dakle da govorimo o
ekonomiji računanja. Ako postoji više raznih načina, raznih
postupaka, da se dođe do onog rezultata, koji se traži, onda jedan od tih
postupaka može ispred drugih da bude u danim prilikama ekonomičniji,
pa mu dajemo prednost time, što ga upotrebljavamo.


Tko ima da provodi računanja u masama, a hoće da se rukovodi
principom, ekonomičnosti, treba dakle prije svega da bude na čistu sa
slijedećim: 1) koja je točnost rezultata potrebna; 2) koje metode mogu
da se upotrijebe, pa da se do rezultata dođe; 3) prednosti i mane tih metoda,
te stepen točnosti, koji se u danim okolnostima s njima može da
postigne.


Uzgred spominjem, da se u dnevnom životu dosta zanemaruju navedena
pitanja. Cesto se izračunavaju i iskazuju rezultati sa velikim brojem
decimala, gdje te decimale i nisu potrebne. Ili se iskazuju i znamenke
(na pr. decimale), koje doduše mehanički slijede iz računa, ali su i potpuno
iluzorne, odnosno nesigurne. Na pr. u šumarstvu se često kubature
sastojina, čitavih okružja i gospodarskih jedinica iskazuju do na dvije ili
tri decimale i u slučajevima, kad su sve te decimale potpuno iluzorne


t. j . kad je kubatura točna na, recimo, samo ± 1 m3 ili ± 10 m3 ili
± 100 m3 itd. Ili, prihodna vrijednost zemljišta izračunava se (po for438