DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 26 <-- 26 --> PDF |
utrošenog ručnim računanjem (t) i vremena utrošenog na vađenje iz tablica (t´) iznosio je cea e = t : t´ — 3,6. To je za moju osobu k o eficienat vremenske ekonomičnosti tablica. T. j. kad ručno računam po obrascima 1) i 2) — ručno kvadriram i radiciram — trebam e puta više vremena, nego kad radim sa navedenim tablicama. Koeficienat vremenske ekonomičnosti ovisi o raznim okolnostima, a napose o spremi, spretnosti i dispoziciji račundžije. Drugačije će po obrascima 1) i 2) ručno da računa fakultetski obrazovan čovjek, drugačije čovjek, koji jedva zna da kvadrira i radicira. A kod onoga, ko uopće nezna da kvadrira i da radicira, koeficienat vremenske ekonomičnosti tablica dosiže goleme iznose, gotovo konvergira prema neizmjernome. Pošto na pilani i u šumi eventualno i manje kvalifikovani činovnici i predradnici imaju da rješavaju o tome, kako će trupci da se prizmiraju, iskače prednost tablica još više naspram ručnog računanja. Ako znamo vremenski koeficienat tablica i znamo vrijeme (/´), koje je potrebno za vađenje na pr. 100 ili 1000 slučajeva iz tablica, lako izračunamo sumarni vremenski efekt (uštedu vremena) E za tih recimo 100 ili 1000 slučajeva, jer je E — e . i´. Moglo bi se nabaciti i slijedeće pitanje: kada se, kod koliko slučajeva vađenja iz tablica, tablice vremenski amortiziraju t. j . svojim vremenskim efektom naknade sve ono vrijeme, koje je bilo potrebno za njihovo sastavljanje? Međutim sa tim1 pitanjem se ovdje nećemo baviti. Osim sa tablicama, kakove su gore opisane, iz kojih odmah čitamo rezultate po obrascima 1) i 2), možemo problem vrlo jednostavno da riješimo i sa kvadratnim tablicama. Izračunajmo na pr. kvadrate sviju cijelih brojeva od 10 do 100 i složimo ih u tablicu 3. Onda s takovom tablicom rješavamo obrasce 1) i 2) na slijedeći način. Neka se za & = 16 cm i v = 20 cm traži odgovarajući D. Iz tablice se izvade kvadrati od 16 i od 20. Ti se kvadrati zbroje (162 = 256 ; 202 = 400 ; 256 + 400 = 656). Zatim se u tablici potraži onaj broj, čiji kvadrat najbolje odgovara broju 656. Kvadratu 625 odgovara korijen 25, a kvadratu 676 korijen 26. Pošto 656 leži između 625 i 676, promjer D biće između 25 i 26 cm. Analogno se postupa, kad je zadano D i v (ili D i b), a traži se b (odnosno v). Samo onda treba od D2 odbiti v2 (odnosno &2), pa za razliku tih kvadrata tražiti odgovarajući kvadrat u tablicama, odnosno korijen toga kvadrata. Tablica 3. 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 100 121 144 169 196 225 256 289 324 361 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 400 441 484 529 576 625 676 729 784 841 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 900 961 1024 1089 1156 1225 1296 1369 1444 1521 442 |