DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 26     <-- 26 -->        PDF

utrošenog ručnim računanjem (t) i vremena utrošenog na vađenje iz
tablica (t´) iznosio je cea e = t : t´ — 3,6. To je za moju osobu k o eficienat
vremenske ekonomičnosti tablica. T. j. kad ručno
računam po obrascima 1) i 2) — ručno kvadriram i radiciram — trebam
e puta više vremena, nego kad radim sa navedenim tablicama.


Koeficienat vremenske ekonomičnosti ovisi o raznim okolnostima,
a napose o spremi, spretnosti i dispoziciji račundžije. Drugačije će po
obrascima 1) i 2) ručno da računa fakultetski obrazovan čovjek, drugačije
čovjek, koji jedva zna da kvadrira i radicira. A kod onoga, ko uopće
nezna da kvadrira i da radicira, koeficienat vremenske ekonomičnosti
tablica dosiže goleme iznose, gotovo konvergira prema neizmjernome.
Pošto na pilani i u šumi eventualno i manje kvalifikovani činovnici i predradnici
imaju da rješavaju o tome, kako će trupci da se prizmiraju, iskače
prednost tablica još više naspram ručnog računanja.


Ako znamo vremenski koeficienat tablica i znamo vrijeme (/´), koje
je potrebno za vađenje na pr. 100 ili 1000 slučajeva iz tablica, lako izračunamo
sumarni vremenski efekt (uštedu vremena) E za tih
recimo 100 ili 1000 slučajeva, jer je E — e . i´.


Moglo bi se nabaciti i slijedeće pitanje: kada se, kod koliko slučajeva
vađenja iz tablica, tablice vremenski amortiziraju t. j . svojim vremenskim
efektom naknade sve ono vrijeme, koje je bilo potrebno za
njihovo sastavljanje? Međutim sa tim1 pitanjem se ovdje nećemo baviti.


Osim sa tablicama, kakove su gore opisane, iz kojih odmah čitamo
rezultate po obrascima 1) i 2), možemo problem vrlo jednostavno da riješimo
i sa kvadratnim tablicama. Izračunajmo na pr. kvadrate
sviju cijelih brojeva od 10 do 100 i složimo ih u tablicu 3. Onda s takovom
tablicom rješavamo obrasce 1) i 2) na slijedeći način. Neka se za & = 16
cm i v = 20 cm traži odgovarajući D. Iz tablice se izvade kvadrati od
16 i od 20. Ti se kvadrati zbroje (162 = 256 ; 202 = 400 ; 256 + 400 = 656).
Zatim se u tablici potraži onaj broj, čiji kvadrat najbolje odgovara broju


656. Kvadratu 625 odgovara korijen 25, a kvadratu 676 korijen 26. Pošto
656 leži između 625 i 676, promjer D biće između 25 i 26 cm. Analogno
se postupa, kad je zadano D i v (ili D i b), a traži se b (odnosno v). Samo
onda treba od D2 odbiti v2 (odnosno &2), pa za razliku tih kvadrata tražiti
odgovarajući kvadrat u tablicama, odnosno korijen toga kvadrata.
Tablica 3.


10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
100 121 144 169 196 225 256 289 324 361


20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
400 441 484 529 576 625 676 729 784 841


30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
900 961 1024 1089 1156 1225 1296 1369 1444 1521


442