DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
diktirati zahtjevi šumskog gospodarstva. Jasno je, da se ove mjere ne će 4ioći izvesti bez prvotne i finansijske saradnje države. Ta povezanost u uskoj je vezi i sa pitanjem unutarnje kolonizacije, kao i s pitanjem melioracije danas neplodnih polja. Bez rje šavanja ovih pitanja nema ni primjerenog uspjeha u pošumljavanju krša i golijeti, pretvaranju šikara u odgovarajuće šume, jer je sukob s okolnim stanovništvom neumitan. Kako su šume do sada davale, a kako i danas daju kruha ljudima omogućujući im zaradu u njima, tako će i poslije mnogih decenija, a po svoj prilici i u još pojačanoj mjeri. Upotreba strojeva danomice je u porastu i oni su u ljudskom životu nezamjen ljivi. Danas strojevi samo u Sjeveroameričkim udruženim državama daju snagu jednaku milijardama radnika, dok cijela zemlja broji samo dvije milijarde stanovnika! Najveći dio ove snage proizveden je pomoću kamenog uglja ili pomoću nafte. A količine ka menog uglja i nafte ograničene su i naučenjaci cijene ove rezerve »sunčane energije« (ugalj je biljni produkt, a nafta životinjski, a eventualno i mineralni) za potrošno vri jeme od oko 70 godina. Ostaje voda, vjetar i sunce. Sunce kao neposredni izvor, ali još više vezivanjem njegove energije preko raslinstva. Ne će proći ni 75 godina, veli engleski prirodoslovac Huxley, kada će lijepa šuma značiti više nego najbolji uglje nokop. Motori će se goniti alkoholom i upojnim plinom iz drvnog uglja. Tada ne će po šumama ostajati da leže hiljade kubika drva, koje se danas smatra neupotrebivim i koje ne može podnijeti troškove prevoza, nego će se sve preraditi u žežnicama u drvni ugalj i preudesiti tako, da će višestruke kaioričke vrijednosti toga pogonskog materijala spram ekvivalentne težine drva moći snositi i troškove prevoza. Tako će s jedne strane porasti vrijednost šuma, a s druge strane ljudi »pasivnih« krajeva nalazit će potrebnu zaradu i osiguranje životne egzistencije. Ing. O. Piškorić. ZA USAVRŠAVANJE I UNIFIKACIJU ŠUMARSKE STATISTIKE.* Već se davno, a naročito posljednjih dvadesetak godina, u nekoliko navrata na glašavala potreba, da bi došlo do sporazuma u cilju usavršavanja i unifikacije šumarske statistike. Međunarodni Institut za Poljoprivredu, iako je bio u prvim počecima svoga rada toliko zauzet studijem i organizovanjem međunarodne poljoprivredne statistike, nije ipak mogao da posvema smetne s uma ovaj problem. Stalni odbor Instituta već je mjeseca maja 1921. naredio Statističkom Odjeljenju »da istraži, na koji bi se način moglo doći do općega pregleda šumarske produkcije i godišnje sječe, kao i pregleda o trgovačkom saobraćaju (izvozu i uvozu) drveta i prerađevina, te kako bi se mogla doseći u toj oblasti unifikacija statističkih metoda.« Statističko Odjeljenje Instituta bilo je već u prvi mah svjesno, da taj zadatak niti je lak, niti jednostavan i da će se on moći doseći tek pošto bude posvršavan čitav niz prethodnih radova i studija i ako se bude napredovalo korak po korak. Da bi se studij samoga pitanja postavio na solidnu osnovicu, bilo je prije svega potrebno da se dođe do potpunog znanja o organizaciji šumarske statistike kao i o statističkom materijalu, sa kojim u ovaj čas raspolažu pojedine zemlje. Prvi pokušaj u rečenome smislu učinjen je naročitom anketom. Ova je omogućila sastavljanje niza monografija, koje su god. 1924. izašle u knjizi pod naslovom »Les Forets, renseignements statistiques concernant différents pays«. Studij i sabiranje statističkih elemenata, koji su stajali na raspoloženje, bilo je po tome organizovano na široj osnovici i trajnijoj formi. Ono je dalo povoda periodičkom objavljivanju podataka, koji se odnose na šume. To je učinjeno u nizu tabela, koje su isprva bile prilagane godišnjaku »Annuaire International des Sta * Iz´ Međunarodnog Instituta za Agrikulturu u Rimu. 461 |