DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 45 <-- 45 --> PDF |
diktirati zahtjevi šumskog gospodarstva. Jasno je, da se ove mjere ne će 4ioći izvesti bez prvotne i finansijske saradnje države. Ta povezanost u uskoj je vezi i sa pitanjem unutarnje kolonizacije, kao i s pitanjem melioracije danas neplodnih polja. Bez rje šavanja ovih pitanja nema ni primjerenog uspjeha u pošumljavanju krša i golijeti, pretvaranju šikara u odgovarajuće šume, jer je sukob s okolnim stanovništvom neumitan. Kako su šume do sada davale, a kako i danas daju kruha ljudima omogućujući im zaradu u njima, tako će i poslije mnogih decenija, a po svoj prilici i u još pojačanoj mjeri. Upotreba strojeva danomice je u porastu i oni su u ljudskom životu nezamjen ljivi. Danas strojevi samo u Sjeveroameričkim udruženim državama daju snagu jednaku milijardama radnika, dok cijela zemlja broji samo dvije milijarde stanovnika! Najveći dio ove snage proizveden je pomoću kamenog uglja ili pomoću nafte. A količine ka menog uglja i nafte ograničene su i naučenjaci cijene ove rezerve »sunčane energije« (ugalj je biljni produkt, a nafta životinjski, a eventualno i mineralni) za potrošno vri jeme od oko 70 godina. Ostaje voda, vjetar i sunce. Sunce kao neposredni izvor, ali još više vezivanjem njegove energije preko raslinstva. Ne će proći ni 75 godina, veli engleski prirodoslovac Huxley, kada će lijepa šuma značiti više nego najbolji uglje nokop. Motori će se goniti alkoholom i upojnim plinom iz drvnog uglja. Tada ne će po šumama ostajati da leže hiljade kubika drva, koje se danas smatra neupotrebivim i koje ne može podnijeti troškove prevoza, nego će se sve preraditi u žežnicama u drvni ugalj i preudesiti tako, da će višestruke kaioričke vrijednosti toga pogonskog materijala spram ekvivalentne težine drva moći snositi i troškove prevoza. Tako će s jedne strane porasti vrijednost šuma, a s druge strane ljudi »pasivnih« krajeva nalazit će potrebnu zaradu i osiguranje životne egzistencije. Ing. O. Piškorić. ZA USAVRŠAVANJE I UNIFIKACIJU ŠUMARSKE STATISTIKE.* Već se davno, a naročito posljednjih dvadesetak godina, u nekoliko navrata na glašavala potreba, da bi došlo do sporazuma u cilju usavršavanja i unifikacije šumarske statistike. Međunarodni Institut za Poljoprivredu, iako je bio u prvim počecima svoga rada toliko zauzet studijem i organizovanjem međunarodne poljoprivredne statistike, nije ipak mogao da posvema smetne s uma ovaj problem. Stalni odbor Instituta već je mjeseca maja 1921. naredio Statističkom Odjeljenju »da istraži, na koji bi se način moglo doći do općega pregleda šumarske produkcije i godišnje sječe, kao i pregleda o trgovačkom saobraćaju (izvozu i uvozu) drveta i prerađevina, te kako bi se mogla doseći u toj oblasti unifikacija statističkih metoda.« Statističko Odjeljenje Instituta bilo je već u prvi mah svjesno, da taj zadatak niti je lak, niti jednostavan i da će se on moći doseći tek pošto bude posvršavan čitav niz prethodnih radova i studija i ako se bude napredovalo korak po korak. Da bi se studij samoga pitanja postavio na solidnu osnovicu, bilo je prije svega potrebno da se dođe do potpunog znanja o organizaciji šumarske statistike kao i o statističkom materijalu, sa kojim u ovaj čas raspolažu pojedine zemlje. Prvi pokušaj u rečenome smislu učinjen je naročitom anketom. Ova je omogućila sastavljanje niza monografija, koje su god. 1924. izašle u knjizi pod naslovom »Les Forets, renseignements statistiques concernant différents pays«. Studij i sabiranje statističkih elemenata, koji su stajali na raspoloženje, bilo je po tome organizovano na široj osnovici i trajnijoj formi. Ono je dalo povoda periodičkom objavljivanju podataka, koji se odnose na šume. To je učinjeno u nizu tabela, koje su isprva bile prilagane godišnjaku »Annuaire International des Sta * Iz´ Međunarodnog Instituta za Agrikulturu u Rimu. 461 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 46 <-- 46 --> PDF |
tistiques Agricoles«, i koji su počevši od god. 1933. izlazili kao zasebni »Annuaire International des Statistiques Forestieres«. Pokušaj, da se nacionalne statistike ujedine prema nekom organskom planu i u što jednoličnijoj formi, dao je mogućnost da se dođe do tačnog saznanja da postoje izvjesne praznine, da je često vrlo znatne različnosti pregleda, kao i razlike u definicijama što su ih prihvatile pojedine države. Na taj se način došlo do sigurne polazne tačke za daljnju akciju za usavršavanje i unifikaciju šumarske statistike. O toj je akciji, kako smo već rekli, vodio računa stalni odbor Internacionalnoga Instituta za Poljoprivredu a za tim ju je živo preporučio prvi svjetski šumarski kongres održan u Rimu god. 1926. U rezolucijama ovoga važnoga sastanka nalazi se ovaj stav: »Elemente, koji su potrebni za izgrađivanje statistike, treba da u svakom slučaju sabiru pojedine zemlje. Naprotiv, bilo bi vanredno korisno kad bismo imali međunarodni organ, koji bi davao direktive, unifikovao metode, sabirao, sređivao i publikovao šumarsku statistiku. Međunarodni Institut za Poljoprivredu, koji na osnovu naročitog ugovora podržava zvanične veze sa najvećim dijelom vlada svijeta, u najboljoj je mogućnosti da se bavi sa takovim međunarodnim zadatkom«. Pošto je došao čas da se prouči i utvrdi program, koji bi se po tome predložio vladama, ukazalo se potrebnim da se zasigura u ovome cilju saradnja šumarskih i statističkih stručnjaka iz različnih država, u kojima je šumarska privreda od velike važnosti i različna po formi; stručnjaka, koji bi mogli doprinijeti riješenju ovoga pitanja, bilo svojom tehničkom kompetencijom, bilo svojim poznavanjem stvarnih prilika i granica, u kojima se mora da kreće međunarodni program statističkih izviđanja. Međunarodni Poljoprivredni Institut bio je sretan da je za ovu inicijativu predobio i Internacionalni Statistički biro, koji je prilikom svoga sastanka održanoga 1933 u Mexiku također naglasio potrebu akcije u cilju usavršavanja šumarske statistike i podvukao želju zajedničkoga rada sa Institutom u Rimu. Po jednoglasnom zaključku obiju organizacija osnovana je mješovita komisija, koju čine četiri šumarska stručnjaka, imenovana po međunarodnom institutu za Poljoprivredu, i četiri člana Međunarodnog Instituta za Statistiku, što ih je odabrao sam institut. Šumarski stručnjaci jesu: 1) Gosp. Colomb, conservateur des Eaux et Forets, šef šumarske službe u francuskom ministarstvu Poljoprivrede; 2) Gosp. prof. dr. Ugrenović, dekan Poljoprivredno-Šumarskog Fakulteta i redovan profesor univerziteta u Zagrebu; 3) Gosp. Story, of British Forestry Association; 4) Gosp. prof. Streyffert sa šumarske visoke škole u Stockholmu. Članovi imenovani po Međunarodnom Statističkom Institutu jesu: 1) G. Dr. Coats, direktor Statističkoga biroa u Kanadi; 2) G. Dr. Dore, direktor Statističke Službe Međunarodnog Poljoprivred. Instituta u Rimu; 3) G. Dr. Jahn, direktor Norveškog Statističkog Biroa; 4) G. Dr. Saenger, predsjednik u p. pruskog statističkog biroa. Komisija, koja je osnovana u julu prošle godine, izvršila je živi prethodni pismeni rad. Svaki član komisije iznio je svoje mišljenje o pitanjima, koja treba proučiti, i o riješenjima, koja bi po njegovom mišljenju najbolje odgovarala cilju koji treba doseći. Ti su izvještaji dostavljeni svima članovima. Na taj je način bilo omogućeno, da se na osnovu sakupljenih i izmijenjenih dokumenata dobije jasan pojam o tome u čemu se poklapaju i u čemu razilaze mišljenja članova. Na taj je način dana mogućnost, da se razrade i da se dovedu u sklad razni predloži i iz njih izradi organski program šumarske statistike, koji bazira na strogo tehničkim kriterijima i podešen je prilikama najvećega dijela država. Da bi se taj rad izvršio direktnom izmjenom misli, pozvani su eksperti u Rim, gdje je komisija, u zgradi Međunarodnog Insituta za Poljoprivredu u Rimu, radila od 11 do 14 juna o. g. 462 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Radovima, kojima je rukovodio kao pretsjednik gosp. Colomb i na kojima su živo uzeli učešća svi prisutni članovi, posvema je dosegla svoj cilj. Komisija, saglasnim zaključcima, utvrdila je program šumarske statistike, u kome su precizirani okviri, definicije i klasifikacije, koje bi trebale da se prihvate kao internacionalne, a u cilju usavršavanja i unifikacije ove važne grane statistike. Glavna pitanja, što ih je pretresla i riješila komisija, jesu: definicija pojma »površina šume« za statističke ciljeve, podjela te površine prema nizu različnih gledišta, procjenjivanje drvne mase i godišnjeg priraštaja šume, statistika godišnje produkcije. Za svako od tih pitanja utvrđene su pojedinosti i to one, koje su neophodno potrebne i koje su poželjne. Ostali preporučeni podaci odnose se: na procjenu površine, drvne mase i stabala, koja nisu uključena u šumu, no koja daju drvo ili ga mogu dati; na štete u šumama, koje su prouzrokovane požarom, insektima vjetrom ili drugim nepogodama; na produkciju nekojih važnih sporednih produkata šume. Najzad, komisija je izrazila svoje želje u pogledu rasprostranjenja metoda statističkog rada, jedinica mjera u kojima treba izražavati podatke, i periodiciteta statističkih izviđanja. Kako se vidi, komisija je za sada ograničila svoje studije i predloge na šumarsku statistiku u užem smislu te riječi. Ovo ograničavanje bilo je diktovano nuždom da se na prvom sastanku polje rada ne bi suviše rasteglo, a iz razloga što su izvjesna trgovačka i industrijska pitanja drvarske statistike zasada predmet rada naročitoga pododbora, koji je osnovan međunarodnom konvencijom za privrednu statistiku od godine 1928.* Uprkos tome komisija je naročitu važnost položila na to da izjavi, da je od velikoga interesa kad bi se pored statistike, kojom se ona bavila do sada, mogle usavršiti i unifikovati i druge grane statistike koje su za šumarsku privredu od interesa. (Statistika trgovine drvetom i drugim šumarskim produktima, njihova potrošnja, cijena, industrijskih postrojenja koja prerađuju drvo). Statistički program, što ga je utvrdila mješovita komisija, bit će razrađen u naročitom izvještaju. Izrada toga izvještaja povjerena je gosp. dr. Dore-u. Taj će izvještaj biti predložen internacionalnom Statističkom Institutu u prvoj njegovoj narednoj sjednici. Kad predloži budu ispitani, revidirani i definitivno primljeni po skupštini rečenog instituta, biće oni u svojoj konačnoj formi predloženi stalnome odboru Međunarodnog Poljoprivrednog Instituta u Rimu, da bi ih ovaj odobrio i dostavio svima vladama preporučivši njihovu primjenu. Rad, što ga je izvršila mješovita komisija za proučavanje šumarske statistike, kompetentnost stručnjaka koji su u tome radu uzeli učešća, važnost internacionalne institucije koja tima predlozima treba da dâ i žig svoga visokoga naučnog autoriteta, mogućnosti zasigurane po Međunarodnom Institutu za Poljoprivredu podržavanjem trajnih veza sa vladama čija je on direktna emanacija — sve te okolnosti opravdavaju tvrđenje: da se problem usavršavanja i unifikacije šumarske statistike približava svome riješenju, koje će biti brzo i zadovoljavajuće. POVRŠINA ŠUMA JUŽNE SRBIJE. U prvom članku o površinama šuma u Južnoj Srbiji (vidi prošli broj Šum. Lista) bilo je reći o tome, koliku površinu zauzimaju pojedine vrste drveta. U ovom članku biće izneto, kako su te površine razdeljene na čiste i mešane šume. Da se ne bi ponavljalo, neće se ovde iznositi površine srezova, celokupne površine šuma u srezovima i celokupne površine pojedinih vrsta drveta. Preći će se odmah na razdvajanje. Prvi * Saglasnost u radu ovoga pododbora i -onoga mješovite komisije zagarantovana je time što su tri člana ove komisije (Dr. Coats, dr. Dore i dr. Jahn) ujedno i članovi rečenoga pododbora. 463 |