DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 60 <-- 60 --> PDF |
on smrtonosno djeluje na dlakav e i gole gusjenice, i to već svojim kontaktom. Poznat je pyrethrum-preparat »Dusturan«, koji se proizvađa u Hamburgu. Pokazalo se da gusjenice ugibaju od ovog otrova razmjerno vrlo brzo, i to sve do IV stadija svojeg razvoja. U svrhu zaprašivanja šuma upotrebljava se ovog preparata oko 50 kg po hektaru.) Hft 3 — Ing. J. Fröhlich: Die Borja-Planina. (Borja-planina. U ovom članku opisane su šume Borja-planine, koja se nalazi u zapadnoj Bosni , po prilici udaljeno od Jadranskog mora za 200 km zračne linije. Borja-planina pokriva areal od ca 9000 ha. Od toga pokrito je šumom 6000 ha. Najviši brijeg visok je 1077 m. U njoj izvire Velika i Mala Usora. Temeljni je kamen serpentin. Tlo je plitko i oskudno na hranivima. Godišnje oborine kreću se od 700—1000 mm. U Borja-planini pridolazi od prirode 6 glavnih vrsta drveća, i to: crni bor, obični bor, kitnjak, jela, bukva i smreka. Sve te vrste tamo razmjerno dobro uspijevaju. Prevladavaju mješovite sastojine, i to djelomično sastojine crnog bora, običnog bora i kitnjaka, a djelomično sastojine jele, bukve i smreke. Samo na istočnim ograncima javljaju se čiste bukove sastojine. Najviše tamo imade crnog i običnog bora. Crn i bo r pridolazi na najlošijim tlima. On pridolazi na južnim i jugozapadnim padinama. Ispod njega raste Erica carnea. U Borja-planini vidimo da crni bor uspijeva dobro i na serpentinskom tlu. Na boljim partijama tla imade sastojina i 20—25 m visokih. Ovdje crni bor čini, prema autoru, posebnu rasu, koja se odlikuje pravnim deblom i zaobljenom krošnjom, a dolazi na plitkom mršavom serpentinskom tlu. Bolje partije tla pokriva običn i bor . On stavlja veće zahtjeve na tlo nego crni bor. Obični bor pokazuje ovdje sad užu sad opet široku krošnju. Ovisi to o kvaliteti tla. Po hektaru imade u tim šumama oko 250 m* deblovine, te 150—200 stabala. Oba pomenuta bora pomlađuju se prirodno u grupama. Pomladak se javlja samo tamo gdje je prekinut sklop. On je redovno veoma gust. Borov pomladak ne dolazi nikada pojedinačno. Većih kalamiteta od insekata nije ovdje nikada bilo. Od štetnika dolaze u obzir Ips sexdentatus, Tomicus bidens, T. laricis i dr. Uz crni i obični bor dolazi u Borja-planini primiješan kitnjak . On je često zastupan u jednoj trećini. Pridolazi u pojedinačnoj i grupimičnoj smjesi, a penje se tako i do 1077 m. Na boljim tlima imade kitnjakovih stabala sa 60—70 cm debljine. Stabla su obično lošijeg izgleda, nisu ponudrvna i deblo im je kratko. Prosječna visina na boljim tlima iznosi 15—18 m. Debla su podesna jedino za dugu. Vidimo, dakle, da kitnjak dolazi ovdje na oskudnijim i plitkim tlima, a to se ima pripisati povoljnim tamošnjim klimatskim prilikama. Kitnjak rada ondje punim urodom svake treće do četvrte godine. Sjeverne padine Borja-planine obrasle su mješovitom sastojinom jele , bukv e i smreke . Nisku floru čini tamo Oxalis-tip i Asperula-tip. Tlo se nalazi u veoma povoljnom stanju. U ovim šumama imade po ha oko 500—600 m3 deblovine, a visina stabala iznosi preko 30 m. Borja-planina pruža nam odličan primjer raznoličnog rastenja drveća na raznim ekspozicijama. Smrek a je dosta malo zastupana. U dobi od 70—100 god. pokazuje crvenu trulež i propada. Jel a je kudikamo obilnije zastupana i dobro uspijeva. Opaženo je na više mjesta kako se jela naseljava pod kitnjakom i vrlo dobro raste.) — Leiningen : Nährstoffe im Waldböden. (Hraniva u šumskom tlu.) Hft 4 — Dr. Hufnagel : Waldwertrechnung. (Računanje vrijednosti šuma.) -- Dr. F. Hartmann : Naturverjüngung des Waldes auf ökologischer Grundlage im Hochmoorwaldgebiete von Fürstenfeld in Steiermark. (Prirodno pomlađivanje šuma visokih treseta u F. s ekološkog gledišta. Općenite karakteristike staništa. Ekološke osobine šuma; o profilima tla; o izmjeni niske flore u toku ophodnje i njenom utjecaju na stanje humusa i tla; o karakteristici korijenja šumskog drveća i njegovom biotičkom utjecaju na stanje humusa i tla. O načinu prirodnog pomlađivanja; o principima prirodnog pomlađivanja; o tehnici prirodnog pomlađivanja.) Hft 5/6 — Dr. F. Hartmann : Naturverjüngung des Waldes auf ökologischer Grundlage im Hochmooorwaldgebiete von Fürstenland in Steiermark. (Nastavak.) — 476 |