DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Zaslugom R. H i c k e 1 a otpočelo se mediteransko šumarstv o tretirati na posve drugoj bazi nego je to ranije bilo. On je prvi naglasio kako mediteransko šumarstvo čini posve zaseban kompleks problema, koji nemaju veze sa šumarstvom Srednje i Sjeverne Evrope. Te misli izneo je on na IX internacionalnom kongresu u Madridu 1919 g. Njegovim nastojanjem osnovana je 1922 g. u Marseilleu »Silv a m e- di te r ran e a«, internacionalna mediteransko-šumarska liga. Osim Francuske sa Alžirom stupiše u tu Ligu: Španjolsk a (M. del Campo, Q. Vasquez), Italija (Pavari), Jugoslavija (Ugrenović), Grčka (Kontos) i otok Cipa r (Unwin). Pok. H i c k e 1 bio je pretsjednik te korisne ustanove sve do svoje smrti. Želja za proučavanjem donijela je pok. H i c k e 1 a prošle godine u mjesecu maju i u našu domovinu. Simpatični i zaslužni starac bio je na čelu ekskurzije francuskih šumara po Jugoslaviji. P. FUKAREK (ZAGREB): PICEA OMORIKA, NJEZINA VRIJEDNOST U ŠUMARSTVU I PITANJE NJENOG AREALA (PICEA OMORICA, SA VALEUR FORESTIERE ET SON AREAL) Racionalno šumarstvo moralo bi i kod nas ići za tim, da se sve vrste drveća upoznaju ne samo kao neki botanički »kurioziteti« ili vrtlarski »specialiteti« nego kao objekti ekonomskog gospodarenja i odgovarajuće upotrebe. Kod nekih naših vrsta drveća, premda su dosta značajne za tipove naših šuma, ne nalazimo nigdje naročito naglašenu oznaku njihove praktične vrijednosti. Tako su na pr. sve izrazito naše endemične vrste: munika (Pinus leucodermis Ant.), mura (Pinus Peuce Qris.), a naročito Pančićeva omorika (Picea omorika Pančić) još danas samo botanički kurioziteti i rariteti za evropsku floru. Praktične uporabe kod nas, a i u drugim zemljama još nemaju, ako previdimo njihovu malenu upotrebu u nasađivanju parkova. Ono što danas znamo o spomenutim vrstama, sastoji se u glavnom samo iz botaničkih kriterija, opisa i sistematike, te još iz nekih vrtlarskih »uzgojnih« svojstava. Tehnička i uzgojna važnost tog drveća do sada je bila svim naučnjacima sporedna. Razlog što to drveće nije našlo svoju pravu upotrebu u šumarstvu ne leži rnožda u tome što je sasvim neuporabivo za bilo kakve svrhe, nego baš u tome što je poznavanje njihovih dobrih i loših svojstava vrlo mršavo. Da su gornje tvrdnje tačne može se svako uvjeriti, ako pregleda i analizira dosadašnju literaturu o tim balkanskim »egzotama«, naročito godišnjake »Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft«. 493 |