DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKlllST


GOD. 59. NOVEMBAR 1955.


S PUTA KROZ BUGARSKU


Jugoslovensko šumarsko udruženje prihvatilo je radosna srca
bratski poziv bugarskih šumara, da ekskurzijom svojih članova posjeti
Bugarsku.


Ekskurzionisti su 22. augusta krenuli iz Jugoslavije. Iznosim u
kratko samo hronološki opis ekskurzije, jer će opsežnija studija o bugarskom
šumarstvu i vezama bratskog šumarstva bugarskog i jugoslovenskog
biti zasebno oštampana u Šumarskom Listu iz pera pretsjednika
JŠU. g. profesora univerziteta Dr. J. B a 1 e n a.


Dolazak ekskurzije na stanicu u Sofiji 22. augusta.


Zapravo to nije bila obična ekskurzija, već golema, spontanaiskrena manifestacija bratstva. Riječima gotovo nije moguće opisati vanredan
prijem, što nam ga svuda prirediše bugarski šumari. I narod nas
je najsrdačnije dočekivao. Izlazio je pred nas muzikom i zastavama.
Djevojčice donašahu cvijeće, seljanke voće i ostale plodove zemaljske.


483




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Na svakom koraku osjećali smo sve življe, da se naša dva naroda


— bugarski i jugoslavenski — nalaze na pragu novog doba, gdj,e će putevi
braće biti jedni.
Već u Dragomanu, pograničnoj stanici Bugarske prema Jugoslaviji,
osjetismo da dolazimo medu braću. Stanica je iskićena zelenilom i za-,
stavama. Pozdravlja nas srdačnim govorom kmet općine sa mještanima´.
Dočekuje nas i ljubazni maršal našeg daljeg puta načelnik biroa za pošumljavanje
i uređivanje bujica iz Sofije g. Atana s Ivanov .


U 11 h 40 ulazimo brzim vozom u Sofiju . Dočekuju nas brojni
šumari. Načelnik Odjelenja za šumarstvo Ministarstva narodne privrede


g. ing. Štilija n Konde v pozdravlja nas ispred sviju srdačnim govorom
i želi nam, da se u Bugarskoj osjećamo kao kod kuće. Nastaje među-
Pred zgradom Ministarstva narodne privrede.


sobno upoznavanje. Sa mnogim bugarskim šumarom se rukujemo kao
sa dragim znance, koji nam je poznat još sa fakulteta ili pako sa ekskurzije
bugarskih šumara kroz Jugoslaviju.


Udruženje bugarskih akademski obrazovanih šumara priredilo nam
je o podne banket u hotelu Junion. Tom prilikom su nas toplim riječima
nazdravili pretsjednik tog Udruženja prof. Poljoprivredno šumarskog
fakulteta u Sofiji g. ing. T. D i m i t r o v i profesor istoga fakulteta i
urednik časopisa Lesovdska Misi, g. ing. V. S t o j a n o v.


Poslije podne nas je ljubazno primio g. Ministar narodne privrede
Sto j ča Mošanov . Zahvaljuje nam, što svojom posjetom počašćujemo
Bugarsku. Želi nam dobrodošlicu: Vi zapravo dolazite k svojim
učenicima, jer brojni bugarski šumari završiše svoje studije u Zagrebu.


484




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Zatim smo razgledali odjelenje za šumarstvo Ministarstva narodne
privrede, gdje nam je tumačem bio načelnik g. ing. St. K o n d e v, te
poljoprivredno šumarski fakultet. Fakultet je smješten u lijepoj, novoj
zgradi, vrlo ozbiljnog stila, nešto izvan same Sofije. Osnovan je 1921
godine. Gospodin dekan Dr. H r i s t o v i gg. profesori ljubazno nam
lumačiše radove i uzorno uređene zbirke fakultetskih zavoda.


Iza posjete Fakultetu razgledali smo grad Sofiju i podvečer pošli
autobusima u kupališno mjesto Bankja, nedaleko grada. Tu nam je narod
priredio srdačne ovacije. Na banketu, koji je slijedio, bili smo gosti
Bugarskog šumarskog društva. Nazdravio nas je pretsjednik Društva


g. direktor Tom a Zaharijev , a doživotni začasni pretsjednik tog
društva, nestor bugarskog šumarstva, urednik časopisa Gorsk i Pre -
Ulaz u Rilski manastir.


g 1 e d, načelnik odjelenja za šumarstvo u p. g. G. Petro v je zatim
dirljivim riječima reminiscirao uspomene sa svojih šumarskih studija u
Zagrebu.


Drugog dana, 23. augusta položili smo lovorov vijenac na grob
bugarskog neznanog junaka. Razgledali smo šumske kulture okolice Sofije,
šumski vrt, posjetili muzeje, Bugarsko-jugoslavensku ligu i prostorije
Društva bugarskih šumara.


Poslije podne krenusmo autobusom kroz mjesta Pernik i Dupnicu u
masiv Rile planine do historijskog RilskogManastira. Već bî noć,
kad se autobus zaustavi pred otvorenim vratima manastira. Tu nas dočeka
časni otac iguman arhimandrit F 1 a v i j a n sa monasima i narodom.
Manastir leži 1300 m nad morem, okružen šumama. Tiha zvjezdana noć
nad nama, pred nama u blještavim svjetla sveta braća sa mnoštvom


485




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 6     <-- 6 -->        PDF

naroda, koji je sašao sa planine da nas pozdravi. Manastirski zbor pjeva


pjesmu: »Na mnogaja ...« Iguman nas zatim vodi u crkvu i drži blago


darenje. Premda je 10 sati noću, crkva je puna naroda. Duboko nas im


presionira blagoslov igumana, skladno pjevanje manastirskog zbora i


mističan odraz svjetla sa fresko-slika i mozaika.


Drugo jutro, 24 augusta, razgledavamo manastir i manastirske
šume. Gospoda: šef uprave manastirskih šuma Č a 1 i š e v i inspektor
Ministarstva Bukurišlije v nam tumače interesantne odnose eksploatacije
u tim šumama, koje obuhvataju 7500 ha. Sa planine se potom
spuštamo industrijskom željeznicom u mjesto Kočerinovo , gdje
Bugarska knjižna i drvna industrija ima svoju pilanu i fabriku drvnine.
Razgledasmo te industrije, ljubazno primljeni i počašćeni.


Poslije podne nas autobus poveze dalje na sjevernu stranu Rile
kroz ubavi Samokov u ljetovalište Č a m K o r i j a, koje leži usred
velikih i lijepih crnogoričnih šuma.


Dne 25 augusta posjetismo u Čam Koriji lugarsku školu pod vodstvom
direktora te škole g. Stefana Sotirova. Popesmo se zatim
kroz šume do na 2.000 m, u područje Pinus peuce i Pinus mughus.


Prije odlaska iz Čam Korije srdačno se opraštamo od tamošnjih
šumara. Napose pozdravljamo gosp. Dr. Hrista Abadžijeva,
člana odbora za ekonomsko iskorištavanje državnih šuma. Autobus nas
zatim vodi do stanice Kostenec i odatle odlazimo vozom za Plovdiv.
Na stanicama nas narod svuda dočekuje, kliče nam i daruje nas voćem
i cvijećem. Predvečer dolazimo u Plovdiv . Na stanici srdačan doček.


26. augusta razgledavamo bijeli Plovdiv i okolicu, te lovni park
i dvorac Nj. Vel. Cara Borisa. Zatim autobusom preko Hisarske banje,
Kalofera, uz ružina polja sub-balkanske doline do grada Kazanlika.
27 augusta produžujemo autobusom preko prelaza kroz Staru
Planinu, historijske Šipke. U krasnom mauzoleju palim herojima položismo
ovdje vijenac. Kod sela Šipke razgledasmo uspjela pošumljavanja
u vezi sa uređivanjem bujica. To su kulturni radovi, kojima se mogu
da ponose braća bugarski šumari. Radovi su izvedeni saradnjom stručnjaka
i naroda.


28 augusta razgledavamo Trnovo , a napose staru crkvu cara
Asena iz XIII vijeka. Tu je prvi grob Sv. Save. Isti dan odlazimo iz
Trnova i dolazimo brzim vozom do carice Crnoga mora: Var ne.


29 augusta autobusima u okolicu Varne i razgledanje vrlo interesantnih
šumskih objekata, koji leže na granici šuma prema stepi. To
je brestova i jasenova šuma »Longoza« i hrastova šuma »Geniš Ada«.
Potonja se eksploatiše na zanimiv način pomoću radne armije t. zv.
trudovalaca. Gospodin upravitelj eksploatacije Evstat i Stojano v
ljubazno nas informiše uz ostalu gg. oficire o toj eksploataciji. Razgledavamo
i pilanu te tvornicu parketa. Kroz šumu prolazimo šumskom
željeznicom. Svuda nas dočekuje narod ovacijama i slavolucima. Šumski
objekat je nadasve interesantan kako uzgojno tako i eksploataciono.
Isti dan u večer povratak u Varnu.


30 augusta razgledanje carskog dvorca Evksinograd, razgledanje
Varne i oceanografskog instituta. Zatim kupanje u moru. U večer odlazak
iz Varne brzim vozom i kroz noć put do mjesta Mezdre.


31 augusta autobusom iz Mezdre preko Vrace—Vršeca—Berkovice
za selo Klisuru . Svuda kud prolazimo krasni dočeci. Razgledanje


486




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 7     <-- 7 -->        PDF

klisurske državne bukove šume i autobusom dalje do Sofije i odatle
u Jugoslaviju.
Čitavim putem — od Sofije do Sofije — bili su nam požrtvovnim
stalnim pratiocima i tumačima: direktor zavoda za šumarska istraživanja


g. Toma Zaharijev; prof. univ. g. ing. Vas il Stojanov; inspektor
Ministarstva narodne privrede g. Sofroni j Stršeno vnačelnik g. Atanas Ivanov. Velikim dijelom puta su nas osim toga
ljubazno pratili načelnik Odjeljenja za šumarstvo Ministarstva g. ing.
Š t. K o nd e v; prof. univ. ing. T. Dimitrov; član Glavne kontrole
g. Dr. A b a d ž i j e v; oblasni šum. inspektor u Sofiji g. S i m e o n
K i r i 1 o v; obi. inspektor u Plovdivu g. ing. Hristo Popov; obi.
šum. insp. iz Stare Zagore g. G o n č o 11 i j e v; obi. šum. insp. u Vraci
g. Ivan Krivošijkov i svuda preko svojih područja ostali bugarski
šumari. — Među ostalima mnogo nas također zadužiše svojom susretljivošću:
načelnik biroa za zašumljavanje i uređivanje bujica u Plovdivu
g. ing. Nikol a Adžarov ; načelnici sekcija za pošumljavanje g. D.
Ne nov i N. T a s 1 ak o v; šef šum. uprave u Gabrovu g. Panajot
Doček u mjestu Dolen Ciflik kraj Varne.


Dimitrov; šef šum. upr. u Trnovu g. S t o j a n V 1 č e v; šef šum.
uprave u Varni g. Petk o Gonev ; načelnik biroa za gospodarenje
šumama u Donjem Cif liku g. Stanča Manafov; šef šum. uprave
u Cif liku g. Vasil Nasalevski; šefovi šum. uprava u Berkovici i
Klisuri gg. Dimitar Stefanov i Petar Pejev i mnogi drugi.


Čitavim putem kroz divnu Bugarsku zemlju bili smo gostima braće
Bugara. Topla im hvala i blagodarnost za svu ljubaznu susretljivost i
gostoprimstvo, rivala i cijenjenim gospođama bugarskih šumara, koje
su nas dočekivale i ispraćivale. Napose gospođama Kondev , Dimi trov.
K i r i 1 o v i Manafov.


Ekskurzija se odvijala točno po programu, organizovana od domaćina
upravo uzorno do najsitnije sitnice. Svaki član ekskurzije dobio je
na početku putovanja zasebno otipkan detaljan program ekskurzije sa
kartom Bugarske, u kojoj je bio označen smjer putovanja. Kud smo god
prolazili, dobivali smo otipkane referate o šumarskim prilikama onih
područja, kroz koje prolazimo. Osim toga nam je Odjelenje za šumarstvo
Ministarstva narodne privrede poklonilo knjige Q bugarskom šumarstvu,
brošure i t. d., a od gg. profesora i od šumarskih udruženja dobili smo
njihove vrijedne stručne edicije.


487




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Na završetku te divne ekskurzije, kod prelaza granice, odaslao je


g. pretsjednik Jugoslovenskog šumarskog udruženja slijedeće zahvalne
brzojave:
»Gospodin Ministar za narodnoto stopanstvo Stojč a Mušanov ,
Sofija.


Jugoslovenski šumari napuštajući bratsku bugarsku zemlju mole
Vašu Ekselenciju da primi izraze poštovanja i blagodarnosti. Da živ i
bratski bugarski narod!«


»Načelnik Odjelenja za šumarstvo g. ing. Š t. K o n d e v, Sofija.


Napuštajući bratsku bugarsku zemlju jugoslovenski šumari zahvaljuju
Vam na gostoprimstvu i pažnji moleći Vas da jednaku zahvalnost
isporučite svoj braći bugarskim šumarima.«


Osim toga su odaslani bugarskim šumarskim udruženjima brzojavi
slijedećeg sadržaja:


»Na rastanku sa Vašom dragom zemljom molimo Vas primite našu
; toplu zahvalnost za prijem i gostoprimstvo. Živjel a brać a bugarski
šumari!«


Na koncu ovog prikaza spominjem i imena članova Jugoslovenskog


šumarskog udruženja, koji su u ekskurziji učestvovali:
Dr. Baie n Josip , pretsjednik Jugoslov. šumarskog udruženja i
! prof. univerziteta, Zemun; Dr. Mileti ć Žarko , načelnik Odelenja
i za šumarstvo, Beograd; Dr. Dragoljub Petrovi ć, viši savjetnik


Ministarstva i potpredsjednik JŠU, Beograd; Ing. Marki ć Mihovil ,
inspektor Ministarstva, Beograd; ing. Maruzz i Ivan , inspektor Ministarstva,
Beograd; ing. Kraljevi ć Jovan , inspektor Ministarstva,
Beograd; ing. Boroši ć Josip , viši savjetnik Ministarstva, Beograd;
Dr. Zubović Jovan, viši šum. savjetnik, Banja Luka; ing. S t e v a n
K o 1 a r e v i ć, viši šum. savjetnik, Aleksinac; ing. Savić Jovan,
šum. savjetnik, Doroslovo; ing. Milju š Nikola , viši savjetnik Ministarstva,
Beograd; ing. Mujdric a Mihajlo , šum. savjetnik, Majur;
ing. Sloboda n Baranac , savjetnik Ministarstva, Beograd; ing.
Špan o vi c Teodor , šum. savjetnik direkcije šuma, Sarajevo; Dr.
Neidhard t Nikola , docent univerziteta i tajnik Jugoslov. šumarskog
udruženja, Zagreb; ing. Mihaliče k Nikola , savjetnik direkcije
šuma, Sarajevo; Dr. Zlatk o Vajda , šef šum. uprave, Ogulin; ing.
Prokopljevi ć Nenad, sreski šumarski referent, Podrav. Slatina;
ing. Rudolf Krpan, šef šum. uprave, Drvar; ing. Šarić Božid
a r, šum. pristav dir. šuma, Čačak; ing. Šibalić Dušan, šum. pristav,
Uzice.


N. Neidhardt.
488