DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 32 <-- 32 --> PDF |
U procentima izraženo, od celokupne površine šuma dolazi na visoku šumu 35.08%, na nisku 54.80%, na šikaru 10.10% i na srednju 0.02%. Tip uzgoja odnosno način uzgoja i postupanja sa šumom prvenstveno je izraz smišljenog rada čovekovog u šumi, dakle izraz uređenoga gazdovanja sa šumom u našem šumarskom smislu. Kako u Južnoj Srbiji imamo vrlo malo uređenih šuma, a uz to još i izvesne specijalne prilike, to svrstavanje šuma u tipove uzgoja nije lako, jer te tipove nemamo jasno izrađene niti uopšte ne, bar za tamošnje prilike. Zato je potrebno da iznesem kriterije, po kojima sam ja izvršio ovo svrstavanje, kako se dati podaci ne bi rđavo razumeli. Kao visoke šume uzete su sve šume, koje se iskorišćuju u visokom obrtu, zbog čega je obično i uzrast visok. Tu su uzete i visoke lisničke i visoke brsničke šume. Prve služe za kresanje lisnika, zbog čega su u većini slučajeva krndeljastog oblika i visine 2 do 10 m. Ovakvog je oblika bar 95% svih visokih hrastovih šuma. Brsničke visoke šume služe za kresanje granja, obično zimi, koje stoka brsti odmah na licu mesta. Ovamo spadaju delom i stenjačke šume t. j . šume slabog uzrasta i gustine kao posledica stenjaka i kamenjara, na kojima rastu. U niske šume uračunate su sve šume niskog uzrasta, koji je posledica niskog obrta (vreme od postanka do seče šume) ili samoga oblika vrste drveta (krivulj). Visina je do 6 m. Iskorišćavaju se za drvo, lisnik, a delom i za brst. Kao srednje šume uzete su one, kod kojih se nalazi na jednoj istoj površini i visoka i niska šuma. Šikare su zakržljale niske šume usled preteranog brsta stoke. Zbog ovoga ie njihova visina vrlo mala 0,25 do 2,00 m. Gustina (obraslost) je u glavnom mala, obično 0,3 do 0,5. Dragoljub S. Petrović. BRITANSKI PRESTOLONASLJEDNIK O ŠUMARSTVU. Iznosim ovdje dio govora, što ga je izrekao britanski Prestolonasljednik (prema »Silva« br. 31 od 2 augusta 1935.). Princ od Walesa je ujedno predsjednik šumarskog udruženja britanske imperije. »Nažalost šumske uprave su morale u nekim dijelovima Imperije sniziti svoje predračune. Naravno, u teškim vremenima nije lako uravnotežiti budžete, pa je onda šumsko gospodarstvo sa svojim na dugi rok uloženim kapitalima dobro došli jaganjac, kojeg se rado žrtvuje, jer se kod njega posljedica nedostatne ishrane .. pokazuje momentano. To je za požaliti, jer nema nijedne državne funkcije, kojoj bi više trebalo dobro uređeno, iz godine u godinu jednako, neprekidno i stalno vodstvo, nego baš šumskom gospodarstvu. Dok šuma dozrije, prođe ljudski vijek i više. Da se onda u dozrelim šumama postignu prihodi, treba te šume — kao i kod svih zemaljskih produkata u opće — spretno i intenzivno gajiti. Lozinka škotskog šumarskog udruženja »Zatakni sadnicu u zemlju, ona će rasti, dok ti spavaš« lijepa je i dobra, ali savremeno šumarstvo razvilo se je uslijed naučnih istraživanja daleko preko toga shvaćanja. Šume valja zaštititi od požara i insekata, svake godine valja sjeći onoliko, koliko priraste. Prođu šumskih produkata valja organizovati. A da se sve to kao i još mnogo drugoga postigne, razumije se samo po sebi, potrebna je neprekidna saradnja dobro vaspitanog štaba eksperata. Stoga naročito molim sve vlade Imperija, koje upravljaju šumama, da se mnogo promisle, prije nego u vremenu depresije smanje status šumar, namještenika. Dobra i zla vremena uvijek će se izmjenjivati, pa mi se čini, da bi bilo nerazborito na toj mijeni 512 |