DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prvi je puta šuma r Ministrom šuma . Pozdravljamo taj događaj u nadi. da će Gospodin Ministar kao stručnjak i nekadanji dugogodišnji državni šumarski činovnik, koji pozna sve teškoće, smetnje i nedaće zelene struke, znati te smetnje ukloniti, kako bi naše ispaćeno šumarstvo već jednom krenulo putem stvarnoga napretka. Gospodinu Ministru i ovim putem želimo uspjeh u radu. ZAPISNIK 59-te (XIV.) Glavne redovite godišnje skupštine Jugoslavenskog šumarskog udruženja, koja je održana 15. septembra i narednih dana u Splitu il Jelsi. I. Svečano zasjedanje. Pretsjednik Udruženja Dr. ing. Josip Balen u gradskoj vijećnici u Splitu 15. septembra u 10^ sati otvara skupštinu. Prve riječi i prve misli posvećuje uspomeni umrlog Velikog Pokrovitelja Jugoslavenskog šumarskog udruženja Viteškog Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja. Prisutni stojeći slušaju riječi pretsjednika u spomen mrtvome Pokrovitelju. Zatim skupština minutom šutnje odaje počast mrtvome Vodi. Nakon šutnje, na poziv pretsjednika, čitava dvorana tri puta kliče: »Slava Viteškom Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju«. Pretsjednik Dr ing. Josi p Bale n pozdravlja zatim izaslanika Njegovog Veličanstva Kralja g. generala Milan a V a r j a č i ć a. Moli ga, da na najvišem mjestu bude tumačem duboke odanosti i vjernosti jugoslovenskih šumara. Predlaže zatim, da se Njegovom Veličanstvu Kralju odašalje slijedeći brzojav: »Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II. Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom 59-tom godišnjem zboru u Splitu mole Vaše Veličanstvo da izvoli primiti izraze duboke podaničke odanosti i vjernosti. Da živi Vaše Kraljevsko Veličanstvo! Da živi Uzvišeni Kraljevski Dom Karađordevića! Pretsjednik Dr Balen.« Skupštinari živo povlađuju, ustaju i kliču: Živio Kralj! Živio Kralj! Pretsjednik predlaže kao voditelje zapisnika gg. ing. Bosiljevi ć Vladi mira i ing. Džepinu Branka, a za ovjerovače gg. ing. Metlaš Jovana i ing. F e y a Josipa, što skupština prima. Pretsjednik zatim pozdravlja toplim riječima izaslanika g. Ministra šuma, načelnika odjeljenja za šumarstvo Dr. Žark a Miletića . Predlaže, da se g. Ministru šuma odašalje slijedeći brzojav, što skupština prima: »Gospodinu Ministru šuma Jankoviću Duri Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svojoj 59-toj godišnjoj skupštini pozdravljaju Vas uvjereni, da će šumarstvo u Vama kao šumaru naći najboljeg zaštitnika. Pretsjednik Dr Balen.« U daljem svom govoru pretsjednik pozdravlja g. načelnika Nikol u Moro vić a kao zastupnika bana Primorske banovine; pozdravlja pretsjednika gradske općine splitske g. ing. Mihovil a Kargotića . Toplim riječima pozdravlja zatim delegata českoslovačkog šumarskog udruženja višeg savjetnika g. ing. Jan a Frič a — Českoslovački i jugoslovenski šumari bratski su povezani. Zelja je nas sviju da ta veza bude što čvršća. Ponesite sa ovog plavog Jadrana naše bratske pozdrave českoslovačkim šumarima i českoslovačkom narodu. — Skupština burno odobrava i plješće. 5M |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Zatim pretsjednik pozdravlja kapetana bojnog broda i upravitelja Hidrografskog ureda g. Kuster a Augusta ; pozdravlja pretsjednika Narodne Odbrane g. Dr. E. Meichsnera; pretsjednika lovačkih društava g. generala Dragoljuba T o dorčevića; pretsjednika Trgovačke i industrijske komore g. Jurja Dubokovića; pretsjednika H. P. D. podružnice Mosor g. prof. Umberta Giromettu; izaslanika Udruženja jugoslov. agronoma g. ing. Josip a Paladina ; izaslanika Jugoslov. veterinarskog udruženja g. Dink a Pavišića . Svakom pozdravljenom gostu i izaslaniku skupštinari plješću. Zatim pretsjednik pozdravlja izaslanike štampe. Moli ih da pred javnošću budu vjernim našim tumačima i da pomažu promicanje razumijevanja za šumu i šumarstvo. Pretsjednik nastavlja: »I ovogodišnja naša glavna skupština održava se u jeku teške krize, koja je zahvatila cijeli naš život a naročito privredu. Razumljivo je da se i u šumarstvu opaža to u velikoj mjeri, ponekad daleko više nego na drugim područjima javnoga života. Šuma je najuže povezana sa životom pa je, možemo mirne duše kazati, najsigurniji barometar za ocjenu prilika.« »Jugoslovensko šumarsko udruženje nastoji i u ovim teškim vremenima, da koliko može, održi liniju nesebičnoga rada i nastojanja z a održanj e šume , za unapređivanje šumske privrede i za zaštitu opravdanih interesa šumarskog staleža. Svima nam je i predobro poznato, da to nije iako: raznorodne utjecaje, koji imaju najčešće svoj začetak daleko od nas, a kojima je protkan čitav narodni život i koji mnogo puta nisu baš konstruktivni s obzirom na šumsku privredu i na razvijanje šumarskoga staleža, nije lako oslabiti a još manje eliminisati. Oni sputavaju polet, zaustavljaju zamah i smetaju napredak u radu koji traži u najviše slučajeva određeni kolosjek, trajan rad u određenom pravcu.« »Naše Udruženje, i ako u skromnoj mjeri, nastoji u svakom slučaju, da ostane na terenu stroge stručnosti i drugarske povezanosti imajući pred očima s jedne strane šum u kao izvor neprocjenjivih narodnih dobara a s druge strane opravdane interese svojih članova, čiji je život šumi posvećen.« »Sigurno je da čuvajuć i šumu , spašavajući je od smetnje i štetnih utjecaja razne prirode spašavamo na jedno j stran i neprocjenjivi narodni imetak a na drugo j osiguravamo život i napredovanje šumarskog staleža. Iz osigurane šume crpi naš stalež svoje životne sokove.« »Udruženje je uvijek gledalo na šumu kao na izvor dobra, bez kojeg nije moguće zamisliti normalan život našega naroda. Nema sumnje, da će to ona ostati i u budućnosti.« »Rad naš posljednjih godina može se označiti u dobroj mjeri kao borb a z a šumu, borba za njezino održanje i postojanje. U tom znaku održavamo i ovaj naš redovan godišnji zbor na obalama Jadrana, gdje je šuma potrebna kao zrak, kao more, kao hljeb svagdašnji. Znamo da će se vidni uspjesi u šumarstvu postići, kada se ljubav prema šumi, skrb za nju, postavi na bazu socijalnog pokreta. Tome će nadamo se poslužiti i ovaj naš zbor.« »Uvjereni smo da ćemo i na ovom zboru zastupati svoje gledište otvoreno i jasno kao i dosada — čuvajući tako utvrđene tradicije Udruženja — iskreno i otvoreno izreći svoje mišljenje kao stručnjaci prije svega za očuvanje šume — toga najljepšega i najkorisnijega dara, koji ima čovječanstvo!« »Pozdravljajućić Vas sve, dragi drugovi, koji ste došli i iz najudaljenijih krajeva naše domovine, pozdravljajući i one, koji nisu mogli da dođu ovamo medu nas, — iskrena je želja sviju, da nam rad bude srećan i blagosloven. Pozdravljam Vas, pozdravljam i mile gospođe šumarske, koje nisu žalile teško putovanje da ovamo dođu.« 515 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Pretsjednik Dr. Josi p Baie n zatim predlaže, da skupština odašalje slijedeće brzojave, što skupštinari primaju s odobravanjem: »Prof. Dimitrov , pretsjednik Udruženja bug. šumara-akademičara. Sofija , Agronomofakultet. Jugoslovenski šumari sa svoje godišnje skupštine toplo pozdravljaju bratsko bugarsko šumarsko udruženje i zahvaljuju na divnom boravku u bratskoj Bugarskoj. Predsjednik Ba l en.« »Družestvo lesovdi, predsjednik T. Zaharije v Sofija — Musul 7. Jugoslovenski šumari šalju tople pozdrave sa svoje glavne skupštine i zahvaljuju na divnom boravku u bratskoj Bugarskoj. Predsjednik Balen.« »Ministru zemedelstva Praha. Jugoslovenski šumari pozdravljaju Vas sa svoje 59-te godišnje skupštine. Pretsjednik Dr. Bal e n.« Riječ uzima izaslanik g. Ministra šuma Dr. Žark o Miletić . Pozdravlja kongres. Govori o teškoćama s kojima ima da se bori naše šumarstvo u današnje vrijeme krize. Uvjerava da će državna šum. administracija u granicama mogućnosti sve učiniti da predlozima našega Udruženja izađe ususret. Zatim govori zastupnik bana g. načelnik poljoprivrednog odjeljenja Kr. banske uprave Primorske banovine Nikol a Morović . Naglašava potrebu uske saradnje agronoma i šumara. Zatim uzima riječ pretsjednik općine Ing. Kargoti ć Mihovil . Raduje se i zahvaljuje što šumari drže svoj kongres baš u Splitu. Stručnjaci će ovdje imati prilike da se upoznaju sa problemima ovih krajeva i da doprinesu njihovom povoljnom riješenju na dobro naroda i domovine. Govori zatim pretsjednik Trgovačko industrijske komore g. Jura j Dubo ko v i ć. Pozdravlja kongres. Zahvaljuje na riječima prctsjednika Dr. Baleiia, u kojima je istakao rad komore oko unapređenja šumarstva. Naglašava veliku važnost šuma i šumarstva po ekonomski razvoj primorskih krajeva. Čehoslovački delegat ing. Ja n Fri č — burno pozdravljen — govori o šumaru jugoslovenskom i šumaru čehoslovačkom. Rame uz rame, oslanjajući se jedan o drugoga treba da napreduju ta dva stručna brata. Pozdtavlja kongres od strane čehoslovačkih šumara i želi uspješan rad. Zatim govori delegat Udruženja agronoma ing. Pal a dino . Pozdravlja i iznosi važnost šumarstva u našoj državi. Na Vama je briga o trećini Jugoslavije, jer je 30% pokriveno šumama. Govori delegat Jugioslovenskog veterinarskog udruženja g. D!. Pavičić . Srdačno pozdravlja kongresiste i želi uspješan rad. Pretsjednik Dr. Bale n zahvalio je svakom pojedinom govorniku i svakog posebno zamolio za pomoć oko unapređivanja šumske privrede. Pretsjednik zatim određuje odmor od 15 minuta. Nakon pauze održao je g. viši savjetnik ing. Josi p Marči ć predavanje: »O bivšim, sadašnjim i budućim šumama na dalmatinskom kršu.« ^Predavanje biće posebno otštampano u Šumarskom Listu.) Predavanje ja saslušano sa velikim interesom. 516 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Po završenom predavanju pretsjednik srdačno zahvaljuje predavaču. Moli skupštinu, da se diskusija i prihvat od predavača predložene rezolucije odloži do poslije podne. Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda t. j. na svečanu predaju diploma društvu Marjan i H. P. D. podružnici Mosor za rad na pošumljavanju krša. Pretsjednik predaje te diplome g. profesoru U. Girometti . Ističe rad obiju društava. Naglašava potrebu privatne inicijative kod radova na pošumljavanju. Profesor U. Giromett a zanosnim riječima zahvaljuje na primljenim diplomama. — »Vaše riječi gospodine pretsjedniče, dirnule su me u srce. Te riječi i povelje koje primamo biće pobudom daljem intenzivnijem radu. Rad oko pošumljavanja je visoko nacijonalan rad. Ići ćemo rame o rame za šumarima.« Skupština burno odobrava. Time je svečani dio skupštine završen, i nastavak zakazan za poslije podne u 16 sati. Pretsjednik ispraćuje izaslanika Nj. Veličanstva Kralja. II. Nastavak zborovanja 15. IX. poslije podne. Prije prelaza na dnevni red pretsjednik Dr. Josi p Bale n čita slijedeće pozdrave (brzojave), koji su stigli kongresu: 5X7 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 38 <-- 38 --> PDF |
»Jugoslavija Split, pretsjedniku kongresa Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Bratski pozdrav i najsrdečni poželanja za plodotvorna rabota na 59 glavno godišno sabranje na slavnoto jugoslovensko šumarsko udruženje. Molim bratjata jugoo´ovenski šumari da iprijemat toplata blagodarnost na brgarskite si kolegi za srdečnija prijem i za cijenoto posiještenije prez ova lijeto s kojto se postavi zdrava osnova za vzaimno opoznavanje i zbliženje. Živeli braća jugoslovenski šumari. Za družestvoto na blgarskite lesovodi predsedatelj Zaharijev . Sofija.« »Gradska vijećnica Spli t — Jugoslavija. Dr. Baien, pretsjednik glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Nemajki vazmožnost da izpratime delegat izpraštame na vaši kongresa bratski pozdravi i iskreni poželanija za plodotvorna dejnost. Za družestvoto na lesovodite akademici, predsjednik D i m i t r o f f. Sofia.« »Skupštini jugoslovenskih šumara, Split. Šumari područja Vardarske banovine šalju sa juga otadžbine pozdrave i žele uspešan rad na šumarstvu uvjereni u moć i misiju ujedinjenog jugoslovenskog naroda. Pretsjednik skopske podružnice Novakovi ć. Skoplje.« »Vysocevazeny pane predsedo a važene shromažden! S radosti velikom vzpominam na krasne dny ktere jsem jako delegat U. J. Čs. L. v 1934 Sarajeve mezi Vami prožil. Dovolniji si zaslati všeni pritamnym panum, kolegun a bratemu srdečnv pozdrav a preji Vašemu 59. sjezdu mnoho zdaru. Se srdačnvm »Lesu a lovu zdar« odany Ra eh m a n.« Zatim predsjednik čita brzojave pojedinih članova Udruženja, koji žele uspješan i plodan rad i žale što šu lično spriječeni da sudjeluju. (To su pozdravi g. začasnog člana direktora J. Jekića te gg. ing. Lj. Markovića, ing. Ružica, ing. B. Manojlovića, ing. Andrije Premužića, ing. Pašalića, ing. Belova.) Prelazi se zatim na raspravu o rezoluciji, koju je predložio g. viši savjetnik ing. M a r č i ć. Dr. Mileti ć govori o projektima koje je Ministarstvo izradilo za zakon o diobi općinskih i državnih krševa. Govori o stanju stvari i o teškoćama rijesavanja predmeta. Zatim govore Dr. J. B a 1 e n, Dr. J. Z u b o v i ć, te ing. M u ž i n i ć. Potonji o Zakonu od 1893 o diobama općinskih krševa. Dr. Petrači ć govori o slučajevima ranijih dioba i njihovim uspjesima (na Rabu i kod Popovog polja, gdje je zemljište davano seljacima s time, da svaki podigne šumu, a nakon izvjesnog vremena će površina preći u njegovo vlasništvo, ako mu pošumljenje uspije). Možda bi se tim putem moglo ići i bez čekanja na Zakon o diobi. Govori zatim ing. O r a š, koji izlaže, kako se bez zakonskog oslonca ne može. Pošto su još govorili ing. Mikla u i Dr. Baien , skupština je primila predloženu rezoluciju kako slijedi: »Jugoslovensko šumarsko udruženje sa svoje 59 (XIV) redovite godišnje skupštine apelira na Kr. Vladu, da — pored pomoći koju daje u vidu kredita za ručno 518 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 39 <-- 39 --> PDF |
pošumljavanje krša i goleti — pomogne riješavanju nada sve važnog pitanja o pošumljavanju i privođenju boljoj proizvodnji današnjih gotovo neproduktivnih zemljišta na kršu, specijalno u Primorskoj banovini, donošenjem zakona o diobi opć. i državnih pustili zemljišta.« Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda: »Izvještaj glavne uprave o društvenom radu u 1934/35 i stanju društvene imovine.« Pretsjednik Dr. Baie n predlaže da se izvještaj ne čita, jer je na vrijeme oštampan i razaslan članovima, već da se odmah prijeđe na raspravu po predmetu. Pošto se po pitanju izvještaja nitko ne javlja za riječ, pretsjednik daje izvještaj na glasanje. Skupština ga prima jednoglasno. Blagajnik čita izvještaj nadzornog odbora, koji skupština također jednoglasno prihvaća i podijeljuje za minulu godinu razrješnicu Upravnom i Nadzornom odboru. Daljnja tačka dnevnoga reda je rasprava »O amandmanima finansij skog zakona za god. 1935/36.« Riječ uzima potpredsjednik Dr. Dragolj. Petrovi ć. Izlaže § 75 i § 76 Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god. napose točke 9 i 10 § 75. koje glase: »Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika 9) da može po predlogu informativne komisije i odobrenju Ministarskog saveta izvršiti u korist graničnih sela ili opština ispravku granica ograničenih državnih šuma, kada se to proučavanjem na samome licu mesta pokaže kao neophodno potrebno, s obzirom na potrebe sela ili opština, šumske privrede opšte i državne. Informativnu komisiju obrazuju dva viša šumarska činovnika i nadležni šef šumske uprave. Postupak se otvara na molbu interesovanog sela ili opštine. 10) da može po odobrenju Ministarskog saveta dozvoliti vođenja spora o svojini inim licima, čija je kuća ili ziratna zemlja ostala posle ograničenja u državnoj šumi i kojima država nije priznala svojinu, i to za jednu godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Sopstvenici mogu dokazivati pravo svojine kod sreskog suda svima dokaznim sredstvima predviđenim u građanskom sudskom postupku. Dopušteni su kao dokazi svedoci, bez obzira na vrednost imovine.« Clan 76 istoga Zakona glasi: »Od onih šumskih zemljišta što su ih imovne opštine kupile od privatnih velikih šumskih posednika, mogu se po § 24 stav 9 Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posedima od 19 juna 1931 god. sa svim njegovim kasnijim izmenama i dopu nama u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog zakona, eksproprisati po vršine do najviše 25% tog šumskog zemljišta za potrebe obližnjih sela ili opštine. Pored toga ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da u sporazumu sa Ministar skim savetom može u izuzetnim slučajevima, kad to privredne prilike zahtevaju, po jedinim selima ili opštinama ustupiti u svojinu deo državne šume.« D.r P e t r o v i ć razlaže opasnosti koje mogu po šumsku privredu da nastanu iz citiranih propisa. Irig. S m il a j bavi se napose § 76 i njegovim značenjem po neke imovne općine. Između ostalog kaže: »Prema § 4 al. 3 Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima od 19 juna 1931 god. sa izmjenama i dopunama od 5 decembra 1931 god. i 24 juna 1933 posjedi imovnih općina izuzeti su od agrarne reforme osim utoliko, ukoliko je to do dana stupanja na snagu ovog Zakona već bilo odvojeno u svrhu agrarne reforme. A odvojeno je bilo samo poljprivredno zemljište odnosno šumsko zemljište na relativnom šumskom tlu, na kom se je vodilo prelazno poljoprivredno gospodarenje. § 24. al. I. navedenoga Zakona predviđa čak, da imovne općine mogu biti agrarni subjekti za pašnjake, koji nisu sposobni za drugu poljoprivrednu kulturu. 519 |
ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Zakon je dakle šumske posjede imovnih općina ne samo zaštitio i izuzeo od" agrarne reforme, nego je imovne općine učinio i subjektima agrarne reforme jamačno iz razloga: 1) što posjedi imovnih općina nisu feudalni posjedi ni posjedi dioničarskih društava, već su to čisto seljački posjedi, iz kojih vlasnici-seljaci podmiruju svoje potrebe na šumskim proizvodima a iz višaka prihoda pomažu opće korisne svrhe: giadnju cesta, puteva, mostova, škola, općina, crkava, kanalizacija, vodne zadruge itd. i 2) što se sa komunalnim šumama može voditi racionalno šumsko gospodarstvo samo na velikim površinama. Međutim Zakon o budžetskim dvanajstinama za god. 1935/36 donosi u svome § 76 odredbu da se od onih šumskih zemljišta, što su ih imovne općine kupile od privatnih velikih šumskih posjednika, mogu po § 24 stav. 9 zakona o likvidaciji agrarne reforme od 19 VI 1931 god. ekspropriirati površine do 25% tog šumskog zemljišta za potrebe obližnjih sela ili općina. Ova zakonska odredba odnosno amandman je u kontradikciji sa zakonom o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima. On je poguban ne samo po interese imovnih općina, koje imadu prikupljenih posjeda, nego je i protivan racionalnom uzgoju šuma, jer su komunalne šume na malim površinama osuđene na propast, što dokazuju primjeri mnogih malih zemljišnih zajednica. Imovne općine nisu kupovale nove šumske površine iz luksusa nego iz gole nužde i to iz viškova prihoda unovčenih prethvata starih šuma s time, da ih prikupljene šume pomognu u doba krize. Najglavniji je pak razlog kupovanju šuma kod gotovo svih imovnih općina pojava etatnog vakuuma, jer su te imovne općine kod segregacije dobile u glavnom stare sječive, kao i mlade sastojine, dok je srednjedobnih sastojina bilo vrlo malo. Stare sječive sastojine uslijed fizičkog propadanja morale su se uživati skraćenim porabnim dobom, pa tako pretstoji etatni vakuum kod šuma, dobivenih segregacijom, jer mlade sastojine još neće biti zrele za sječu. Daše uzmogne preživjeti taj vakuum kupovale su se od prihoda unovčenih prethvata nove šume, čijim prihodima će se u doba vakuuma podmirivati potrebe imovnih općina. Imovne općine su dakle same u vlastitom djelokrugu radile na sanaciji svoga gospodarstva prije nastupa toga etatnog vakuuma. Te prikupljene šume imovnih općina stajale su skupe novce, a po zakonu o likvidaciji agrarne reforme imale bi se dobiti bagatelne otštete u 4% državnim obveznicama, koje bi se imale amortizirati u roku od 30 godina. Navesti ću za primjer samo Brodsku imovnu općinu, kod koje bi se imalo oduzeti 15.441 jutro, dok bi gubitak za te površine — razlika između kupovnih cijena i otšteta po zakonu — iznosio oko 24,000.000 Din. Samo iz ovog jednog primjera se vidi, da taj amandman ne znači za imovne općine sanaciju u današnjim njihovim teškim finansijalnim prilikama nego samo njihovo upropašćivanje. Taj je amandman — kako je napred već navedeno — štetan i po opstanak šuma, jer se na komunalnim šumama na malim površinama ne može racijonalno gospodariti i one su osuđene na propast, što opet nije u skladu sa šumskom gospodarskom politikom države. Taj amandman nije ni na korist onih, koji su interesanti tih odvojenih šuma, jer oni mogu za jeftine novce dobiti iz šuma imovnih općina ogrevno i građevno drvo te pašu za svoje blago, a za te će odvojene šume morat i plaćati upravu i razne javne daće, koje će ih uvaliti u dugove, čemu su danas dobar primjer mnoge zemljišne zajednice, koje grcaju u dugovima a sastojina više nemaju.« Direktor ing. Metla š govori o imovnim općinama, o njihovom javnom karakteru, o nastojanju da se osiguraju za predvidivi vakuum. 520 |