DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Prvi je puta šuma r Ministrom šuma . Pozdravljamo taj događaj u nadi.
da će Gospodin Ministar kao stručnjak i nekadanji dugogodišnji državni šumarski
činovnik, koji pozna sve teškoće, smetnje i nedaće zelene struke, znati te smetnje
ukloniti, kako bi naše ispaćeno šumarstvo već jednom krenulo putem stvarnoga napretka.
Gospodinu Ministru i ovim putem želimo uspjeh u radu.


ZAPISNIK
59-te (XIV.) Glavne redovite godišnje skupštine Jugoslavenskog šumarskog udruženja,
koja je održana 15. septembra i narednih dana u Splitu il Jelsi.


I. Svečano zasjedanje.
Pretsjednik Udruženja Dr. ing. Josip Balen u gradskoj vijećnici u Splitu
15. septembra u 10^ sati otvara skupštinu. Prve riječi i prve misli posvećuje uspomeni
umrlog Velikog Pokrovitelja Jugoslavenskog šumarskog udruženja Viteškog Kralja
Aleksandra I. Ujedinitelja.
Prisutni stojeći slušaju riječi pretsjednika u spomen mrtvome Pokrovitelju.
Zatim skupština minutom šutnje odaje počast mrtvome Vodi. Nakon šutnje, na poziv
pretsjednika, čitava dvorana tri puta kliče: »Slava Viteškom Kralju Aleksandru
I. Ujedinitelju«.


Pretsjednik Dr ing. Josi p Bale n pozdravlja zatim izaslanika Njegovog
Veličanstva Kralja g. generala Milan a V a r j a č i ć a. Moli ga, da na najvišem mjestu
bude tumačem duboke odanosti i vjernosti jugoslovenskih šumara. Predlaže zatim, da
se Njegovom Veličanstvu Kralju odašalje slijedeći brzojav:


»Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II.


Beograd.


Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom 59-tom godišnjem zboru u Splitu mole
Vaše Veličanstvo da izvoli primiti izraze duboke podaničke odanosti i vjernosti.


Da živi Vaše Kraljevsko Veličanstvo!


Da živi Uzvišeni Kraljevski Dom Karađordevića!


Pretsjednik Dr Balen.«


Skupštinari živo povlađuju, ustaju i kliču: Živio Kralj! Živio Kralj!


Pretsjednik predlaže kao voditelje zapisnika gg. ing. Bosiljevi ć Vladi mira
i ing. Džepinu Branka, a za ovjerovače gg. ing. Metlaš Jovana i
ing. F e y a Josipa, što skupština prima.


Pretsjednik zatim pozdravlja toplim riječima izaslanika g. Ministra šuma, načelnika
odjeljenja za šumarstvo Dr. Žark a Miletića . Predlaže, da se g. Ministru
šuma odašalje slijedeći brzojav, što skupština prima:


»Gospodinu Ministru šuma Jankoviću Duri
Beograd.
Jugoslovenski šumari sakupljeni na svojoj 59-toj godišnjoj skupštini pozdravljaju
Vas uvjereni, da će šumarstvo u Vama kao šumaru naći najboljeg zaštitnika.
Pretsjednik Dr Balen.«


U daljem svom govoru pretsjednik pozdravlja g. načelnika Nikol u Moro vić
a kao zastupnika bana Primorske banovine; pozdravlja pretsjednika gradske
općine splitske g. ing. Mihovil a Kargotića . Toplim riječima pozdravlja zatim
delegata českoslovačkog šumarskog udruženja višeg savjetnika g. ing. Jan a Frič a


— Českoslovački i jugoslovenski šumari bratski su povezani. Zelja je nas sviju da ta
veza bude što čvršća. Ponesite sa ovog plavog Jadrana naše bratske pozdrave českoslovačkim
šumarima i českoslovačkom narodu. — Skupština burno odobrava i plješće.
5M




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Zatim pretsjednik pozdravlja kapetana bojnog broda i upravitelja Hidrografskog
ureda g. Kuster a Augusta ; pozdravlja pretsjednika Narodne Odbrane g. Dr. E.
Meichsnera; pretsjednika lovačkih društava g. generala Dragoljuba T o dorčevića;
pretsjednika Trgovačke i industrijske komore g. Jurja Dubokovića;
pretsjednika H. P. D. podružnice Mosor g. prof. Umberta Giromettu;
izaslanika Udruženja jugoslov. agronoma g. ing. Josip a Paladina ; izaslanika
Jugoslov. veterinarskog udruženja g. Dink a Pavišića .


Svakom pozdravljenom gostu i izaslaniku skupštinari plješću. Zatim pretsjednik
pozdravlja izaslanike štampe. Moli ih da pred javnošću budu vjernim našim tumačima
i da pomažu promicanje razumijevanja za šumu i šumarstvo.


Pretsjednik nastavlja: »I ovogodišnja naša glavna skupština održava se u jeku
teške krize, koja je zahvatila cijeli naš život a naročito privredu. Razumljivo je da
se i u šumarstvu opaža to u velikoj mjeri, ponekad daleko više nego na drugim
područjima javnoga života. Šuma je najuže povezana sa životom pa je, možemo mirne
duše kazati, najsigurniji barometar za ocjenu prilika.«


»Jugoslovensko šumarsko udruženje nastoji i u ovim teškim vremenima, da
koliko može, održi liniju nesebičnoga rada i nastojanja z a održanj e šume , za
unapređivanje šumske privrede i za zaštitu opravdanih interesa šumarskog staleža.
Svima nam je i predobro poznato, da to nije iako: raznorodne utjecaje, koji imaju
najčešće svoj začetak daleko od nas, a kojima je protkan čitav narodni život i koji
mnogo puta nisu baš konstruktivni s obzirom na šumsku privredu i na razvijanje
šumarskoga staleža, nije lako oslabiti a još manje eliminisati. Oni sputavaju polet,
zaustavljaju zamah i smetaju napredak u radu koji traži u najviše slučajeva određeni
kolosjek, trajan rad u određenom pravcu.«


»Naše Udruženje, i ako u skromnoj mjeri, nastoji u svakom slučaju, da ostane
na terenu stroge stručnosti i drugarske povezanosti imajući pred
očima s jedne strane šum u kao izvor neprocjenjivih narodnih dobara a s druge
strane opravdane interese svojih članova, čiji je život šumi
posvećen.«


»Sigurno je da čuvajuć i šumu , spašavajući je od smetnje i štetnih utjecaja
razne prirode spašavamo na jedno j stran i neprocjenjivi narodni imetak a na
drugo j osiguravamo život i napredovanje šumarskog staleža. Iz osigurane šume
crpi naš stalež svoje životne sokove.«


»Udruženje je uvijek gledalo na šumu kao na izvor dobra, bez kojeg nije moguće
zamisliti normalan život našega naroda. Nema sumnje, da će to ona ostati i u
budućnosti.«


»Rad naš posljednjih godina može se označiti u dobroj mjeri kao borb a z a
šumu, borba za njezino održanje i postojanje. U tom znaku održavamo
i ovaj naš redovan godišnji zbor na obalama Jadrana, gdje je šuma potrebna
kao zrak, kao more, kao hljeb svagdašnji. Znamo da će se vidni uspjesi u
šumarstvu postići, kada se ljubav prema šumi, skrb za nju, postavi na bazu socijalnog
pokreta. Tome će nadamo se poslužiti i ovaj naš zbor.«


»Uvjereni smo da ćemo i na ovom zboru zastupati svoje gledište otvoreno i
jasno kao i dosada — čuvajući tako utvrđene tradicije Udruženja — iskreno i otvoreno
izreći svoje mišljenje kao stručnjaci prije svega za očuvanje šume — toga
najljepšega i najkorisnijega dara, koji ima čovječanstvo!«


»Pozdravljajućić Vas sve, dragi drugovi, koji ste došli i iz najudaljenijih krajeva
naše domovine, pozdravljajući i one, koji nisu mogli da dođu ovamo medu nas,


— iskrena je želja sviju, da nam rad bude srećan i blagosloven. Pozdravljam Vas,
pozdravljam i mile gospođe šumarske, koje nisu žalile teško putovanje da ovamo
dođu.«
515




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Pretsjednik Dr. Josi p Baie n zatim predlaže, da skupština odašalje slijedeće
brzojave, što skupštinari primaju s odobravanjem:


»Prof. Dimitrov , pretsjednik Udruženja bug. šumara-akademičara.
Sofija , Agronomofakultet.
Jugoslovenski šumari sa svoje godišnje skupštine toplo pozdravljaju bratsko
bugarsko šumarsko udruženje i zahvaljuju na divnom boravku u bratskoj Bugarskoj.
Predsjednik Ba l en.«


»Družestvo lesovdi, predsjednik T. Zaharije v
Sofija — Musul 7.
Jugoslovenski šumari šalju tople pozdrave sa svoje glavne skupštine i zahvaljuju
na divnom boravku u bratskoj Bugarskoj.
Predsjednik Balen.«


»Ministru zemedelstva
Praha.
Jugoslovenski šumari pozdravljaju Vas sa svoje 59-te godišnje skupštine.
Pretsjednik Dr. Bal e n.«


Riječ uzima izaslanik g. Ministra šuma Dr. Žark o Miletić . Pozdravlja
kongres. Govori o teškoćama s kojima ima da se bori naše šumarstvo u današnje
vrijeme krize. Uvjerava da će državna šum. administracija u granicama mogućnosti
sve učiniti da predlozima našega Udruženja izađe ususret.


Zatim govori zastupnik bana g. načelnik poljoprivrednog odjeljenja Kr. banske
uprave Primorske banovine Nikol a Morović . Naglašava potrebu uske saradnje
agronoma i šumara.


Zatim uzima riječ pretsjednik općine Ing. Kargoti ć Mihovil . Raduje se
i zahvaljuje što šumari drže svoj kongres baš u Splitu. Stručnjaci će ovdje imati
prilike da se upoznaju sa problemima ovih krajeva i da doprinesu njihovom povoljnom
riješenju na dobro naroda i domovine.


Govori zatim pretsjednik Trgovačko industrijske komore g. Jura j Dubo ko
v i ć. Pozdravlja kongres. Zahvaljuje na riječima prctsjednika Dr. Baleiia, u kojima
je istakao rad komore oko unapređenja šumarstva. Naglašava veliku važnost šuma
i šumarstva po ekonomski razvoj primorskih krajeva.


Čehoslovački delegat ing. Ja n Fri č — burno pozdravljen — govori o šumaru
jugoslovenskom i šumaru čehoslovačkom. Rame uz rame, oslanjajući se jedan


o drugoga treba da napreduju ta dva stručna brata. Pozdtavlja kongres od strane
čehoslovačkih šumara i želi uspješan rad.
Zatim govori delegat Udruženja agronoma ing. Pal a dino . Pozdravlja i
iznosi važnost šumarstva u našoj državi. Na Vama je briga o trećini Jugoslavije,
jer je 30% pokriveno šumama.


Govori delegat Jugioslovenskog veterinarskog udruženja g. D!. Pavičić .
Srdačno pozdravlja kongresiste i želi uspješan rad.
Pretsjednik Dr. Bale n zahvalio je svakom pojedinom govorniku i svakog


posebno zamolio za pomoć oko unapređivanja šumske privrede.


Pretsjednik zatim određuje odmor od 15 minuta.


Nakon pauze održao je g. viši savjetnik ing. Josi p Marči ć predavanje: »O


bivšim, sadašnjim i budućim šumama na dalmatinskom kršu.«
^Predavanje biće posebno otštampano u Šumarskom Listu.)
Predavanje ja saslušano sa velikim interesom.


516




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Po završenom predavanju pretsjednik srdačno zahvaljuje predavaču. Moli skupštinu,
da se diskusija i prihvat od predavača predložene rezolucije odloži do poslije
podne.


Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda t. j. na svečanu predaju diploma
društvu Marjan i H. P. D. podružnici Mosor za rad na pošumljavanju
krša.


Pretsjednik predaje te diplome g. profesoru U. Girometti . Ističe rad obiju
društava. Naglašava potrebu privatne inicijative kod radova na pošumljavanju.


Profesor U. Giromett a zanosnim riječima zahvaljuje na primljenim diplomama.
— »Vaše riječi gospodine pretsjedniče, dirnule su me u srce. Te riječi i povelje
koje primamo biće pobudom daljem intenzivnijem radu. Rad oko pošumljavanja
je visoko nacijonalan rad. Ići ćemo rame o rame za šumarima.«


Skupština burno odobrava.
Time je svečani dio skupštine završen, i nastavak zakazan za poslije podne
u 16 sati.
Pretsjednik ispraćuje izaslanika Nj. Veličanstva Kralja.


II. Nastavak zborovanja 15. IX. poslije podne.
Prije prelaza na dnevni red pretsjednik Dr. Josi p Bale n čita slijedeće
pozdrave (brzojave), koji su stigli kongresu:


5X7




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 38     <-- 38 -->        PDF

»Jugoslavija Split, pretsjedniku kongresa Jugoslovenskog šumarskog udruženja.
Bratski pozdrav i najsrdečni poželanja za plodotvorna rabota na 59 glavno
godišno sabranje na slavnoto jugoslovensko šumarsko udruženje. Molim bratjata jugoo´ovenski
šumari da iprijemat toplata blagodarnost na brgarskite si kolegi za srdečnija
prijem i za cijenoto posiještenije prez ova lijeto s kojto se postavi zdrava osnova za
vzaimno opoznavanje i zbliženje. Živeli braća jugoslovenski šumari. Za družestvoto
na blgarskite lesovodi predsedatelj Zaharijev . Sofija.«


»Gradska vijećnica


Spli t — Jugoslavija.


Dr. Baien, pretsjednik glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja.
Nemajki vazmožnost da izpratime delegat izpraštame na vaši kongresa bratski pozdravi
i iskreni poželanija za plodotvorna dejnost.


Za družestvoto na lesovodite akademici, predsjednik


D i m i t r o f f. Sofia.«


»Skupštini jugoslovenskih šumara, Split.
Šumari područja Vardarske banovine šalju sa juga otadžbine pozdrave i žele
uspešan rad na šumarstvu uvjereni u moć i misiju ujedinjenog jugoslovenskog naroda.
Pretsjednik skopske podružnice
Novakovi ć. Skoplje.«


»Vysocevazeny pane predsedo a važene shromažden!
S radosti velikom vzpominam na krasne dny ktere jsem jako delegat U. J. Čs. L.
v 1934 Sarajeve mezi Vami prožil.
Dovolniji si zaslati všeni pritamnym panum, kolegun a bratemu srdečnv pozdrav
a preji Vašemu 59. sjezdu mnoho zdaru.
Se srdačnvm »Lesu a lovu zdar« odany
Ra eh m a n.«


Zatim predsjednik čita brzojave pojedinih članova Udruženja, koji žele uspješan
i plodan rad i žale što šu lično spriječeni da sudjeluju. (To su pozdravi g. začasnog
člana direktora J. Jekića te gg. ing. Lj. Markovića, ing. Ružica, ing. B. Manojlovića,
ing. Andrije Premužića, ing. Pašalića, ing. Belova.)


Prelazi se zatim na raspravu o rezoluciji, koju je predložio g. viši savjetnik
ing. M a r č i ć.


Dr. Mileti ć govori o projektima koje je Ministarstvo izradilo za zakon o
diobi općinskih i državnih krševa. Govori o stanju stvari i o teškoćama rijesavanja
predmeta.


Zatim govore Dr. J. B a 1 e n, Dr. J. Z u b o v i ć, te ing. M u ž i n i ć. Potonji o
Zakonu od 1893 o diobama općinskih krševa.


Dr. Petrači ć govori o slučajevima ranijih dioba i njihovim uspjesima (na
Rabu i kod Popovog polja, gdje je zemljište davano seljacima s time, da svaki podigne
šumu, a nakon izvjesnog vremena će površina preći u njegovo vlasništvo, ako
mu pošumljenje uspije). Možda bi se tim putem moglo ići i bez čekanja na Zakon


o
diobi.
Govori zatim ing. O r a š, koji izlaže, kako se bez zakonskog oslonca ne može.
Pošto su još govorili ing. Mikla u i Dr. Baien , skupština je primila predloženu
rezoluciju kako slijedi:
»Jugoslovensko šumarsko udruženje sa svoje 59 (XIV) redovite godišnje skupštine
apelira na Kr. Vladu, da — pored pomoći koju daje u vidu kredita za ručno


518




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 39     <-- 39 -->        PDF

pošumljavanje krša i goleti — pomogne riješavanju nada sve važnog pitanja o pošumljavanju
i privođenju boljoj proizvodnji današnjih gotovo neproduktivnih zemljišta
na kršu, specijalno u Primorskoj banovini, donošenjem zakona o diobi opć. i državnih
pustili zemljišta.«


Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda: »Izvještaj glavne uprave o
društvenom radu u 1934/35 i stanju društvene imovine.«


Pretsjednik Dr. Baie n predlaže da se izvještaj ne čita, jer je na vrijeme
oštampan i razaslan članovima, već da se odmah prijeđe na raspravu po predmetu.
Pošto se po pitanju izvještaja nitko ne javlja za riječ, pretsjednik daje izvještaj


na glasanje. Skupština ga prima jednoglasno.


Blagajnik čita izvještaj nadzornog odbora, koji skupština također jednoglasno
prihvaća i podijeljuje za minulu godinu razrješnicu Upravnom i Nadzornom odboru.
Daljnja tačka dnevnoga reda je rasprava »O amandmanima finansij


skog zakona za god. 1935/36.«


Riječ uzima potpredsjednik Dr. Dragolj. Petrovi ć. Izlaže § 75 i § 76
Zakona o budžetskim dvanajstinama od 29 jula 1935 god. napose točke 9 i 10 § 75.
koje glase:


»Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika


9) da može po predlogu informativne komisije i odobrenju Ministarskog saveta
izvršiti u korist graničnih sela ili opština ispravku granica ograničenih državnih šuma,
kada se to proučavanjem na samome licu mesta pokaže kao neophodno potrebno,
s obzirom na potrebe sela ili opština, šumske privrede opšte i državne. Informativnu
komisiju obrazuju dva viša šumarska činovnika i nadležni šef šumske uprave. Postupak
se otvara na molbu interesovanog sela ili opštine.


10) da može po odobrenju Ministarskog saveta dozvoliti vođenja spora o svojini
inim licima, čija je kuća ili ziratna zemlja ostala posle ograničenja u državnoj
šumi i kojima država nije priznala svojinu, i to za jednu godinu dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona.


Sopstvenici mogu dokazivati pravo svojine kod sreskog suda svima dokaznim
sredstvima predviđenim u građanskom sudskom postupku.


Dopušteni su kao dokazi svedoci, bez obzira na vrednost imovine.«


Clan 76 istoga Zakona glasi:


»Od onih šumskih zemljišta što su ih imovne opštine kupile od privatnih velikih


šumskih posednika, mogu se po § 24 stav 9 Zakona o likvidaciji agrarne reforme na


velikim posedima od 19 juna 1931 god. sa svim njegovim kasnijim izmenama i dopu


nama u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog zakona, eksproprisati po


vršine do najviše 25% tog šumskog zemljišta za potrebe obližnjih sela ili opštine.


Pored toga ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da u sporazumu sa Ministar


skim savetom može u izuzetnim slučajevima, kad to privredne prilike zahtevaju, po


jedinim selima ili opštinama ustupiti u svojinu deo državne šume.«


D.r P e t r o v i ć razlaže opasnosti koje mogu po šumsku privredu da nastanu
iz citiranih propisa.
Irig. S m il a j bavi se napose § 76 i njegovim značenjem po neke imovne
općine. Između ostalog kaže:
»Prema § 4 al. 3 Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima od
19 juna 1931 god. sa izmjenama i dopunama od 5 decembra 1931 god. i 24 juna 1933
posjedi imovnih općina izuzeti su od agrarne reforme osim utoliko, ukoliko je to do
dana stupanja na snagu ovog Zakona već bilo odvojeno u svrhu agrarne reforme. A
odvojeno je bilo samo poljprivredno zemljište odnosno šumsko zemljište na relativnom
šumskom tlu, na kom se je vodilo prelazno poljoprivredno gospodarenje.


§ 24. al. I. navedenoga Zakona predviđa čak, da imovne općine mogu biti agrarni
subjekti za pašnjake, koji nisu sposobni za drugu poljoprivrednu kulturu.


519




ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Zakon je dakle šumske posjede imovnih općina ne samo zaštitio i izuzeo od"
agrarne reforme, nego je imovne općine učinio i subjektima agrarne reforme jamačno
iz razloga:


1) što posjedi imovnih općina nisu feudalni posjedi ni posjedi dioničarskih društava,
već su to čisto seljački posjedi, iz kojih vlasnici-seljaci podmiruju svoje potrebe
na šumskim proizvodima a iz višaka prihoda pomažu opće korisne svrhe:
giadnju cesta, puteva, mostova, škola, općina, crkava, kanalizacija, vodne zadruge itd. i


2) što se sa komunalnim šumama može voditi racionalno šumsko gospodarstvo
samo na velikim površinama.


Međutim Zakon o budžetskim dvanajstinama za god. 1935/36 donosi u svome
§ 76 odredbu da se od onih šumskih zemljišta, što su ih imovne općine kupile od privatnih
velikih šumskih posjednika, mogu po § 24 stav. 9 zakona o likvidaciji agrarne
reforme od 19 VI 1931 god. ekspropriirati površine do 25% tog šumskog zemljišta za
potrebe obližnjih sela ili općina.


Ova zakonska odredba odnosno amandman je u kontradikciji sa zakonom o
likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima. On je poguban ne samo po interese
imovnih općina, koje imadu prikupljenih posjeda, nego je i protivan racionalnom
uzgoju šuma, jer su komunalne šume na malim površinama osuđene na propast, što
dokazuju primjeri mnogih malih zemljišnih zajednica.


Imovne općine nisu kupovale nove šumske površine iz luksusa nego iz gole
nužde i to iz viškova prihoda unovčenih prethvata starih šuma s time, da ih prikupljene
šume pomognu u doba krize. Najglavniji je pak razlog kupovanju šuma kod
gotovo svih imovnih općina pojava etatnog vakuuma, jer su te imovne općine kod
segregacije dobile u glavnom stare sječive, kao i mlade sastojine, dok je srednjedobnih
sastojina bilo vrlo malo. Stare sječive sastojine uslijed fizičkog propadanja
morale su se uživati skraćenim porabnim dobom, pa tako pretstoji etatni vakuum kod
šuma, dobivenih segregacijom, jer mlade sastojine još neće biti zrele za sječu. Daše
uzmogne preživjeti taj vakuum kupovale su se od prihoda unovčenih prethvata
nove šume, čijim prihodima će se u doba vakuuma podmirivati potrebe imovnih
općina. Imovne općine su dakle same u vlastitom djelokrugu radile na sanaciji svoga
gospodarstva prije nastupa toga etatnog vakuuma.


Te prikupljene šume imovnih općina stajale su skupe novce, a po zakonu o
likvidaciji agrarne reforme imale bi se dobiti bagatelne otštete u 4% državnim obveznicama,
koje bi se imale amortizirati u roku od 30 godina.


Navesti ću za primjer samo Brodsku imovnu općinu, kod koje bi se imalo
oduzeti 15.441 jutro, dok bi gubitak za te površine — razlika između kupovnih cijena
i otšteta po zakonu — iznosio oko 24,000.000 Din.


Samo iz ovog jednog primjera se vidi, da taj amandman ne znači za imovne
općine sanaciju u današnjim njihovim teškim finansijalnim prilikama nego samo njihovo
upropašćivanje.


Taj je amandman — kako je napred već navedeno — štetan i po opstanak
šuma, jer se na komunalnim šumama na malim površinama ne može racijonalno
gospodariti i one su osuđene na propast, što opet nije u skladu sa šumskom gospodarskom
politikom države.


Taj amandman nije ni na korist onih, koji su interesanti tih odvojenih šuma,
jer oni mogu za jeftine novce dobiti iz šuma imovnih općina ogrevno i građevno drvo
te pašu za svoje blago, a za te će odvojene šume morat i plaćati upravu i razne
javne daće, koje će ih uvaliti u dugove, čemu su danas dobar primjer mnoge zemljišne
zajednice, koje grcaju u dugovima a sastojina više nemaju.«


Direktor ing. Metla š govori o imovnim općinama, o njihovom javnom karakteru,
o nastojanju da se osiguraju za predvidivi vakuum.


520