DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 14     <-- 14 -->        PDF

ustanovljenja carine) neorganizovanog eksporta iz Poljske. Osim ovog
mnogo se pažnje obraćalo organizaciji specijalnih ustanova šumskog
gazdinstva i kao rezultat toga bio je osnovan u Poljskoj Biro za prodaju


celuloznog drveta.
IV. S. S. S. R.
Drvo u trgovini Rusije uvek je imalo veliku ulogu. Zahvaljujući prirodnom
bogastvu šuma, Rusija je već odavna postala drvno-eksportnom
državom u Evropi, a prema količini svog izvoza ona je zauzela na evropskim
tržištima odgovarajuće mesto. Carska Rusija izvozila je drvo najviše
u neobrađenom stanju, ma da je izvozila i obrađeno i poluobradeno
drvo, ali u manjqij količini. Ova se pojava objašnjava političkim i ekonomskim
uzrocima, koji su postojali u predratnoj Rusiji. Iz predratnih
statističkih podataka vidimo, da je najveći deo izvoza činilo oblo drvo,
koje se izvozilo preko rusko-pruske granice u Nemačku, koja je bila
najvećim konsumentom ruskog sirovog drveta. Nemačka se koristila
povoljnim geografskim i političkim uslovima, koji su primorali Rusiju da
svake godine transportuje drvo u ogromnoj količini po Njemenu i Visli,
koje protiču teritorijom Nemačke. Na ušću tih reka nalaze se velike trgovačke
varoši, kao Königsberg i Danzig, čija je drvarska industrija mogla
da se razvije, zahvaljujući stalnom priticanju sirovina. Bez preterivanja
može se kazati, da su se Königsberg i Danzig razvili, zahvaljujući jedino
sirovinama dovezenim iz Rusije.


Pitanje o izvozu oblog drveta bilo je glavnim razlogom spora između
Nemačke i Rusije pri pretresu trgovinskog ugovora u 1904 godini.
Početkom Svetskog rata situacija se iz osnova promenila. Svetski rat
potpuno je prekinuo izvoz oblog drveta iz Rusije u Nemačku. Potonji
događaji, kako spoljašnji tako i unutrašnji, doveli su do radikalnih promena
zapadnih granica Rusije, usled čega je trgovina drvetom između
Sovjetske Rusije i Nemačke morala da ide sasvim drugim pravcem, jer
oblasti, koje su služile kao izvori sirovog drveta, sad se nalaze van teritorije
S. S. S. R.


Uzimazući u obzir sadašnje granice S. S. S. R., a takođe ekonomske
i političke uslove, jasno je, da izvoz drveta, a naročito oblog, određuju
politički, ekonomski i finansijski uzroci u pojedinim reonima SSSR.


U sadašnje doba izvoz drveta iz SSSR koncentrira se na sledećim
mestima: na Belom moru, na Finskoj granici, na Crnom moru, na zapadnoj
granici i na Dalekom Istoku.


Na Dalekom Istoku izvozi se samo oblo drvo, što je razumljivo,
uzimajući u obzir s jedne strane razviće drvarske industrije u tim oblastima,
a s druge strane veliku tražnju oblog drveta od strane Japana
i Kine.


Što se tiče Finske granice, otuda se izvozi drvo u oblom stanju
zbog lokalnih, geografskih i političkih uslova, koji se sastoje u tome, da
drvo posečeno na teritoriji SSSR ne može na drugi način da bude iskorišćeno,
sem u oblom stanju, zbog transporta, pa i naročite prodaje u
Finsku.


Na zapadnoj granici ekonomski uslovi analogni su predratnim. Oni
će postojati dotle, dok nacionalna drvarska industrija bude u mogućnosti
da iskorišćuje celokupan prirast, vršeći preradu na sopstvenim pilanama
i da sa razvićem transporta eksportira na bliža baltička pristaništa. Nu


558