DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ćale su ove države svoj izvoz iz godine u godinu u naglim skokovima, jer su kupce vrlo lako nalazile (zbog velike tražnje drveta). Naročito se u pogledu Poljske vidi, da joj je izvoz u godini 1924 iznosio 3,400.000 kub. met. i od te godine izvoz je počeo naglo da raste, te da u 1927 godini prekorači 10,000.000 kub. met. Kod Čehoslovačke i Rumunije pak vidi se, da količine izvoza pokazuju velike oscilacije u pojedinim godinama, ali sa težnjom za povećanjem sve dotle, dok se Sovjetska Rusija nije pojavila sa velikim količinama svog drveta na Evropskim tržištima. Od toga momenta njihove količine izvoza naglo padaju. Severne države naprotiv imaju stalne potrošače, te lakše podnose konkurenciju Sovjetske Rusije i sadašnju krizu na drvnom tržištu, no Istočne države, koje nemaju stalnih potrošača, te vrlo teško izdržavaju pored krize još i konkurenciju Sovjetske Rusije. Nu, pojava Sovjetske Rusije na Evropskim tržištima nije bila neočekivana, pa i pored toga vidimo, da Istočne države nisu umele da se pripreme da dočekaju novog velikog konkurenta, koji ih je zatekao u maksimumu izvoza, što je dovelo većinu drvarskih preduzeca do jednog bezizlaznog stanja i da ih njihove države nisu pomogle, mnoga bi od njih skrahirala, što je naročito bilo u Jugoslaviji, Poljskoj i Čehoslovačkoj. Savremeno stanje zadaje veliku brigu narodima. Većina država se žali i sad na krizu, ali sve traže načine za poboljšanje konjunkture i suzbijanje krize. Valuta većine importnih država vrši oscilacije koje potsećaju na oscilacije temperature. U zavisnosti od valute i ekonomskih uslova, importne države u trenutku dobrog stanja »intenzivno« kupuju, a u slučaju pada valute izlaze iz »igre«. Ove oscilacije valute češće puta prouzrokuju posledice kao i ekonomske i budžetske krize. Uopšte bi se moglo reći, da stanje svetskog drvnog tržišta posle rata i čitavog niza revolucija u pojedinim državama još nije došlo do stabilne ravnoteže. Da dođemo do ove ravnoteže na drvnom tržištu, potrebno bi bilo da Društvo Naroda uzme na sebe brigu o stvaranju jedne komisije, koja bi na širokoj bazi proučila pitanje izvoza drveta. Na ovaj bi način države izvoznice mogle svoj izvoz prilagoditi svojoj ekonomiji i posle toga ne bi dolazilo do naglih poremećaja ravnoteže na drvnom tržištu. LITERATURA 1. William Sparhawk: Forest Resources oî the World, New-York. 2. Dr. Max . E n d r e s : Handbuch der Forstpolitik mit besonderer Berücksichtigung der Gesetzgebung und Statistik, Berlin 1922. 3. D r Victo r Zinghaus : llolzbearbeitungsindustrie der Union der sozialistischen Sovjetrepubliken (U. d. s. s. R.). Unter besonderer Berücksichtigung des sovjetrussischen Holzexportes, Jena 1929. 4. Internationaler Holzmarkt. Organ für alle Interessen der internationalen Holzwirtschaft, 1930. 5. LecHoe ......... . .............. 1930, 1931. Wochenbericht des Institutes für Konjunkturforschung, Nr. 17, 1931. 7. M. D o 1 e z a 1 : Société des Nations ; Action collective en Matiere Douaniere, Bois, Rapport présenté, N. officiel, E. 519 Geneve. 8. Dr. in g. Alois Kubiče: Priručka obchodni nauky lesnike adrevarské. 9. . p. . . .. M. .........: ...... ....... .... ...... ........ .. ....... ............ ....... 1928. Résumé. Effets nuisibles de la concurrence soviétique et possibilités eventuelles de remede. 563 |