DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Pod gospodarstvom Mlečana nestale su dakle uglavnom sa dalmatinskih brda, šume, a s njima i plodna zemlja koja je osobito na ušću rijeke Krke, Cetine, Neretve, i solinskog Jadra prouzročila nezdrave močvare. Ove su močvare širile malariju (groznicu), tako da je Dalmacija, uz Makedoniju, Albaniju, Grčku i Italiju, bila zemlja, koja je u Evropi najviše trpila na malariji. — Stoga je već 1872. god. bivše c. ,kr.: dalmatinsko namjesništvo u Zadru počelo vještački pošumljavati također i močvarne predjele u Stonu, Metkoviću, Solinu, Trogiru, Skradinu, Ninu itd. raznim vrstama eukaliptusa, osobito sadnica Eucaliptus globulus. — Eukaliptusi djeluju u zdravstvenom pogledu u dvostrukom smislu: naime sa svojim žilama upiju velike količine vode i time presuše močvare, tako da se ličinke i čahurice od malaricnog komarca (Anofel) ne mogu više da razviju, i time se uništava njihov porod; istodobno iz aromatičnih lišća ispariva antiseptičke mirise odalečujuć time komarce. Pošumljavanjem malaričnih predjela raznim eukaliptusima htjelo se je barem donekle stati na put ovoj narodnoj pošasti, naime groznici. — Osim rijetkih egzemplara koji su se do danas uzdržali u životu u zaštićenim i toplim položajima, ovo pošumljenje, koje je trajalo više godina, nije uspjelo. Adamović se osvrće u već spomenutim svojim djelima na ove neuspjehe te kaže, da ovi kao i svi ostali pokušaji oko pošumljavanja močvarnih predjela na obalama Jadrana nijesu većim dijelom uspjeli iz razloga, što Eucaliptus globulus, kao i sve druge odlike eukaliptusa nemaju dovoljno otpornosti protiv studeni. Na primjer 1928. god. pojedina stabla eukaliptusa izgubila su uslijed velike studeni u nekim predjelima ne samo svo lišće, nego i grane. I pi osle zime su eukaliptusi dosta stradali. Iz dosad navedenih kratkih statističkih podataka vidi se, da je vještačko pošumljavanje na dalmatinskom kršu odavna započeto i da prema tome raspolažemo dovoljnim iskustvom u pogledu izvođenja vještačkog pošumljavanja. Nu budući da se tehnika pošumljavanja nalazi u neprestanoj evoluciji, to je neophodno potrebno nastaviti proučavanjem iste, tim više što je ovo proučavanje" na dalmatinskom kršu oteščano uslijed velike razlike u ekološkim faktorima koja postoji između pojedinih vegetacionih pojasa. — Radi geografske strukture tla treba pri ovom proučavanju kao naravno i pri izvođenju vještačkog pošumljenja praviti razliku ne samo između vertikalnih nego i između horizontalnih klimatskih šumskih područja, naime između pomorja, primorja i zagorja, odnosno između otoka, uskog pojasa kopna u prisoju primorskih gora, i nepreglednih golih kamenih pustinja iza bila tih gora. — Prelaz iz primorja u zagorje nije postepen. Dok se n. pr. primorje ističe blagom klimom, dotle su u zagorju druge termičke prilike koje sjećaju na kontinentalnu klimu. Gorske kose primorskih brda, koje su skoro paralelne sa obalom, sačinjavaju granicu između primorja i zagorja. Poznavanje ovih uzdužnih vegetacijonih pojasa važno je dakle radi izbora vrsti drveća kojima kanimo izvesti vještačko pošumljavanje. Budući da je vapnenac (Ca C Os) glavni kamen u svim tvorbama kredne formacije, kojoj u najvećem dijelu spada i dalmatinski krš, to se vještačko pošumljavanje izvodi uglavnom sa vapnovitim biljkama i to osobito onim, koje mogu đa podnesu veliku žegu, koje lakše odoljevaju sjeveroistočnom vjetru (buri) i koje se zadovoljavaju mršavim tlom kao što su to razne vrsti bora, čempresa, cedara itd. Osim alepskog bora, crnog bora, cedara itd., kojim se vrstama uglavim po-, šumljuje dalmatinski krš, i čempres (Cupressus sempervirens), odlično uspjeva uzduž cijele naše obale, gdje ga na jugu nalazimo i kao autohtono stablo, među raznim drugim biljkama sredozemne flore, dajući onim predjelima neki osobiti čar. Stoga je važnost gajenja čempresa sve to veća osobito iz razloga što daje izvrsno vrlo tvrdo i trajno drvo za građu. Guste živice čempresa su vrlo dobra ubrana za one kulture, koje stradaju od velikih vjetrova, .ledina je mana čempresa 569 |