DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 31     <-- 31 -->        PDF

visine. Uslijed razornog djelovanja atmosferilija, te erozivnog djelovanja vode kroz stoljeća,
odnosila je voda sa brežuljaka i padina zemlju i ostali sitni materijal u uvale,
doline i polja, te tamo taložila sav taj materijal. Na taj način nastala su mnoga plodna
polja i uvale, koje se jedino iskorišćavaju u poljoprivredne svrhe.


Zemlja u poljima je ili zemlja crljenica ili t. zv. brečaste zemlje t. j . zemlja
erljenica izmješana sa dolomitnim pijescima ili zemlju sačinjavaju pjeskovite ilovače
ili ilovačke pjeskulje. Zemlja crljenica i brečaste zemlje nastale su uslijed razornog
djelovanja atmosferilija na vapnence i dolomite, te odnašanja time dobivenog sitnijeg
materijala erozivnim djelovanjem vode u uvale, doline i polja. Pjeskovite ilovače ili
ilovaste pjeskulje su obratno maritimnog porijekla i polja su u tom slučaju nastala
uslijed pomjeranja zemaljske kore, tako da su izvjesne površine dna morskog uslijed
toga uzdignute na površinu. Dokaze za ovo imamo u polju, koje se proteže od Starigrada
do Jelse u dužini od 11 km, i to u tome, što medu slojevima kamenja ispod
zemlje nalazimo fosilne ostatke raznih morskih riba i trava vrlo dobro sačuvane. Nekoliko
ovakovih primjeraka nalazi se i u uredu sreskog šumarskog referenta u Hvaru.


Temeljnu podlogu čine vapnenci i dolomiti i to u zapadnom dijelu otoka u glavnom
vapnenci a u istočnom dijelu dolomiti.


Ukupna površina sreza hvarskog iznosi 41.273 ha, od čega je 40.182 ha produktivna
površina, 1.091 ha neproduktivna površina kao kuće, zgrade, ceste, putevi
i t. d. Od produktivne površine prema podacima poreskog Katastra i šum. statistike .
otpada na poljoprivredno zemljište 20.816 ha ili 52%, a na šumsko zemljište 19.366 ha
ili 48%. Od 19.366 ha šumskog zemlišta otpada na zemljište obraslo šumom (visoke
i niske šume, te makija) 16.325 ha ili 39% od ukupne površine sreza, a 3.041 ha na
pašnjake, goleti i krš.


Od 16.325 ha površine obrasle sa šumom otpada na: 1) Visoke borove šume


2.990 ha ili 18% svih šuma; 2) Niske šume
ili makiju 13.335 ha ili 82% svih šuma.
Po vrsti vlasništva otpada na: 1) općinske šume 7.564 ha ili 38%; 2) šume samostana
i crkava 1.843 ha ili 11%; 3) šume raznih privatnika 9.959 ha ili 51% svih šuma.
Državnih šuma u srezu hvarskom u opće nema.
Ukupan broj šumskih posjeda iznosi 3.574 a od toga otpada: 1) na posjede veličine
preko 1.000 ha 4 posjeda; 2) od 301 do 1000 ha 5; 3) od 101 do 300 ha 13;
4) od 51 do 100 ha 17; 5) od 11 do 50 ha 152 i 6) od 1 do 10 ha 3.384 (95%).
Svi ovi podaci nisu apsolutno tačni, ali su vrlo važni, jer iz njih rezultiraju svi
problemi šumarstva otoka Hvara i sav rad šumara kod riješavanja istih. Kod riješavanja
tih problema moraju se uvijek imati pred očima ovi statistički podaci, ako se
hoće te probleme ispravno riješiti.
Prvo što iz tih podataka vidimo je to, da se srazmjerno dosta velika površina
sreza nalazi pod šumom, zatim da su to uglavnom niske šume ili makije, te da veliki
dio šumskih posjeda t. j . 95% otpada na male šumske posjede veličine od 1 do 10 ha.
Vrlo je važno-i to da na općinske šume otpada 38% ukupnih šuma, a na privatne šume
51%, što je tim važnije jer su ove općinske šume u najvećem dijelu niske i to loše
niske šume i makije koje bi trebalo racionalnim gospodarenjem i to u prvom redu
resurekcijom i umjetnim popunjavanjem praznina pretvoriti u dobre niske šume. Na
ovo vratiću se kod iznašanja samih problema šumarstva otoka Hvara.
Pašnjaka ima srazmjerno dosta malo, ako nećemo u pašnjake ubrojiti i one
niske šume i makije, koje se danas također u tu svrhu upotrebljavaju. Ako k tome još
dodamo, da su ove površine, koje se tretiraju kao pašnjaci u stvari vrlo loši pašnjaci,
na kojima ima nešto bolje paše tek u vremenu od oktobra do marta, mora nam postati
jasna činjenica, da u ostalo vrijeme godine ulogu pašnjaka mora da preuzme na
sebe niska šuma i makija, koja kičem česmine i planike nadomješta u to vrijeme nestašicu
trave i ostale krme za ishranu stoke. Uslijed ovoga su baš i stradale mnoge .


575