DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 33 <-- 33 --> PDF |
razvoju ili se u opće još ne primjenjuju. Visoke šume iskorišćavaju se za tehničke svrhe (brodogradnja ribarskih ladica) i za gorivo. Osim toga upotrebljava se kora od bora za bojenje ribarskih mreža za zaštitu od propadanja. Niska šuma iskorišćava se za gorivo, a grane i otpatci kod sječe niskih i visokih šuma, te makija iskorišćava se za paljenje vapna. Posebna i velika korist od niskih šuma i makija je ona, koju one daju u vidu kića t. j . mladih izbojaka i grana, koje služe za hranu stoke i na taj način zamjenjuje niska šuma i makija pašnjake i nadomješta nestašicu trave i ostale hrane za ishranu stoke. Osim toga iskorišćavanje niskih šuma i makija za paljenje vapna je u toliko važnije, što se na taj način može dobro iskoristiti i najlošija niska šuma i makija, koja se danas ni na koji drugi način nebi mogla iskoristiti. Prosječno se upali godišnje ua otoku Hvaru do 40 vapnenica ukupne sadržine do 30.000 kvintala vapna, što uz cijenu vapna od 18 dinara po kvintalu pretstavlia vrijednost od 540.000 dinara. Uzme li se kod toga još u obzir, da se paljenjem vapna zanimaju baš najsiromašniji slojevi naroda, koji na taj način uglavnom prehranjuju sebe i svoje porodice, to ovaj način iskorišćavanja loših niskih šuma i makija postaje još važniji. Još jedan način iskorišćavanja elemenata makije na otoku Hvaru je vrlo važan, a postati će sigurno s vremenom još važniji, a to je iskorišćavanje ružmarina za dobivanje ružmarinovog ulja. Na zapadnom dijelu otoka u dužini od oko 30 km te na svim otočićima ispred mjesta Hvara t. zv. Paklenim otocima i otoku Šćedro nalazimo toliko mnogo ružmarina, da on na nekim mjestima čini prave plantaže. Na ostalom dijelu otoka nema ružmarina ili se on pojavljuje u malenoj mjeri. Iz prikupljenih podataka proizvedene su slijedeće količine ružmarinovog ulja: 1. U godini 1930. - 9,500 kg u vrijednosti 475.000 dinara — (kg 50 Din) 2. U » 1931. — 10.500 kg u » 420.000 » (kg 40 Din) 3. U » 1932. — 11.000 kg u » 352.000 » (kg 32 Din) 4. U » 1933. — 8.000 kg u » 256.000 » (kg 32 Din) 5. U » 1934.- 7.000 kg u » 245.000 » (kg 35 Din) Meda od ružmarina prema dobivenim podacima proizvedeno je na otoku Hvaru u godini 1934. ukupno 25.000 kg u vrijednosti od 250.000 dinara. Uzme li se u obzir, da se za dobivanje ružmarinovog ulja ne iskorišćava ni jedna trećina sveukupnog ružmarina postaje nam potpuno jasno, koliki kapital uslijed toga godišnje propada. Produkcija ružmarinovog ulja vrši se na taj način, da se svake treće godine u mjesecu augustu požanju mladi izbojci ružmarina i slože u hrpe da se osuše, a kad se osuše skuplja se sav ružmarin na gomilu i tu se otstrani lišće od grančica. Čisto i suho lišće otprema se u mjesto, gdje se u postrojenjima sličnim onima za pečenje rakije destilacijom dobije ružmarinovo ulje. Razlika je ovdje samo ta, što se suho lišće ružmarina ne miješa pri tome sa vodom, nego se zbijeno naslaže u kotao na rešetku, ispod koje je voda. Zagrijavanjem se voda isparuje i sa vodenom parom koja prolazi kroz lišće ružmarina odlazi i ulje ružmarinovo. Kondenzacijom vodene pare odjeli se u posebnim posudama ulje od vode na taj način, što ulje kao specifički lakše pliva na vodi. Sto kilograma suhog lišća od ružmarina daje 1.25 kg ružmarinovog ulja. S obzirom na ovako veliku korist od ružmarina (a i jer se ružmarin na otoku Hvaru nalazi u svojem optimumu, što se vidi iz njegove raširenosti i jake izbojne snage) potrebno je zaštićivati ga od propadanja, što će se postići najlakše na taj način, ako se na položajima gdje ima dosta ružmarina ne vrše nikakova umjetna pošumljavanja, osobito ne sa borom, jer ružmarin kao eterična biljka traži za dobro uspjevanje mnogo sunca i svjetla, te uopće ne podnosi zasjenu a pogotovo brzo propada pod borom. 577 |