DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Ovo su glavni načini iskorišćavanja šuma i makije na otoku Hvaru, koji se danas faktično i vrše. Osim ovih načina iskorišćavanja mogle bi se šume i makija iskorišćavati i na mnoge druge načine, ali u razlaganja njihova ne ću ući, jer bi me to predaleko odvelo od predmeta ovog referata. Gospodo, kad sam ovako u kratkim crtama opisao elemente šume na otoku Hvaru, prilike pod kojima se ta šuma danas razvija i koristi koje narod od tih šuma danas crpi, dozvolite mi da sada pređeni na temu samog predavanja, a to je »Problemi šumarstva na otoku Hvaru«. Ovi problemi su mnogobrojni i raznovrsni, neki su više, a neki manje važni. Riješenje ovih raznih problema potrebno je izvesti što brže, jer bez njihovog brzog i ispravnog riješenja ne može šumarstvo na otoku Hvaru da se razvije do one visine, do koje bi bilo potrebno da se razvije, niti može da šuma na otoku Hvaru igra potpuno. onu ulogu, koja joj je namijenjena s obzirom na ekonomsko podizanje naroda. Moramonaime imati u vidu da pored nabrojenih materijalnih koristi ima šuma na otoku Hvar i jednu posebnu važnost, a ta je da šuma igra veoma veliku ulogu kod unapređivanja prometa stranaca, što postaje sve veće vrelo prihoda svih većili mjesta otoka Hvara, a preko njih ujedno i ostalih manjih mjesta na otoku. Probleme šumarstva otoka Hvara možemo razdijeliti u tri grupe i to: 1) problemi čuvanja i održavanja dobrili visokih i niskih šuma od propadanja i uništavanja radi neracionalnog gospodarenja; 2) problemi pretvaranja loših niskih šuma i makija u vrijedne niske šume; 3) problemi umjetnog pošumljivanja i privođenja boljoj kulturi krša i goleti, te ostalih uepošumljenih šumskih površina. Od ove tri grupe problema po mojem mišljenju najvažniji su i na prvom mjestu dolaze problemi prve grupe. Jednako važna je i druga grupa problema, a problemi treće grupe dolaze na zadnje mjesto i zauzimaju posebno mjesto, kako s obzirom na način riješavanja tih problema, tako i s obzirom na troškove s time skopčane, zbog čega sam i stavio ovu grupu problema na posljednje mjesto. Brzom i ispravnom riješenju problem a čuvanj a i održanja dobrih visokih šuma stoje danas na putu mnoge zapreke, od kojih bi se neke mogle i morale ukloniti i to što prije. U prvom redu dolazi ovdje pitanje uređenja lugarske službe, jer akohoćemo nešto čuvati i sačuvati, moramo imati sposobne u svakom pogledu ljude, koji će nam da čuvaju, odnosno, koji će sva naša naređenja oko čuvanja na licu mjesta kontrolirati, dali se ta naša naređenja u cijelosti i izvršavaju i o svemu tome nas potpuno i tačno izvještavati. Šumarski referent ne može da svuda dospije ili može da dođe prekasno, a kad bi on bio o svemu na vrijeme i tačno izvješten, bila bi njegova služba i nadzor, da se izvršuju svi propisi Zakona o šumama, te propisi raznih Uredaba i Pravilnika, mnogo lakši i uspješniji. Sam otok Hvar dug je 90 km, saobraćajne veze su ispod svake kritike. Uređenih puteva ima samo oko 20 do 25 km, a ostalo su sve obični puteljci i kozje staze. Srez Hvarski sačinjavaju otoci Vis i otok Biševo, te mnogo manjih otočića. Teren svili ovih otoka i otočića je s obzirom na konfiguraciju vrlo težak, a šume se nalaze k tome još na najtežim položajima, često obilaženje ovih šuma i kontrolisanje gospodarenja sa istima na licu mjesta lično po šumarskom referentu je vrlo otešćano s obzirom na materijalna srestva, koja mu za to stoje na raspolaganju. Za sva putovanja po srezu u svrhu nadzora i kontrole nad gospodarenjem sa šumama općina i privatnika prima šumarski referent sreza hvarskog paušal od 390 dinara mjesečno. Ovaj iznos nije dovoljan da šumarski referent pod navedenim prilikama često obilazi sve šume sreza hvarskog i preostaje mu jedino, da se pomogne na taj način, da preko čuvara šuma t. j . općinskih lugara upotpuni ovaj intenzivan nadzor nad gospodarenjem sa šumama i ujedno kontrolira dali se sve izvršava što se naređuje u smislu propisa Zakona o šumama. 578 |