DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Dali je to šumarskom referentu sreza hvarskog moguće, biće Vam gospodo jasno iz ovoga što slijedi: Sve šume na otoku Hvaru, kako sam već ranije naveo, jesu općinske ili privatne šume. Državnih šuma nema. Prema tome nema ni državnih lugara, te postoje samo općinski i privatni lugari. Otok Hvar ima svega 16 općinskih lugara i dva privatna, a otok Vis 6 općinskih lugara. Ni jedan od ovih lugara nema nikakvog lugarskog tečaja ni ispita, njihovo znanje prema tome u odnosu na njihovu službu je ispod svake kritike. Sve su to ljudi zemljoradnici iz one općine, odnosno iz onog sela u kojem služe t. j . vrše lugarsku službu. Ti ljudi su potpuno ovisni o ljudima u općinskoj upravi, jer ona ih postavlja, ona ih plaća, ona ih i smenjuje. Postavlja ih istina u sporazumu sa prvostepenom upravnom vlašću, ali koja korist od toga, kad su svi koji bi na tom mjestu općinskog lugara došli jednaki što se tiče spreme i znanja za vršenje svoje službe. A sada što je još gore, a to je pitanje njihove plaće. Na otoku Hvaru imaju općinski lugari slijedeće plaće: jedan ima 600 Din mjesečno a taj je za tu plaću ujedno i općinski poljar; dvojica imaju po 350 Din mjesečno; dvojica po 300 Din mjesečno; trojica po 250; četvorica po 150; dvojica po 125; jedan 83 i jedan 50 Din mjesečno. Dakle od njih 16 polovina ima plaću do 150 Din mjesečno ili do 5 Din dnevno. Lugari otoka Visa plaćeni su nešto bolje i to zbog boljeg financijalnog stanja općina na otoku Visu. Pored ovakovih plaća može li se zamisliti, da ovi ljudi vrše revno svoju službu, da redovno i svaki dan obilaze šume, koje su im povjerene na čuvanje? Ne može se ovo ni zamisliti, a ne bi bilo ni opravdano tražiti to od tih ljudi, jer ljude sa platom od 1.65 do 5 Din na dan tjerati da redovno svaki dan obilaze šume povjerene im na čuvanje značilo bi tjerati ih na prosjački štap — značilo bi ne imati savjesti, jer bi ti ljudi kod toga posla mjesečno pocjepali više cipela nego što im iznosi njihova cijela mjesečna plata. To su u glavnom ljudi sa porodicom i svojim posjedom, te bi oni kod svakodnevnog obilaženja šuma morali zapustiti svoj posjed, a posljedica toga bila bi gladovanje njihovih porodica. A sad još jedno, što pretstavlja kulminaciju neuredenosti ovog pitanja i što možda mnogi neće vjerovati da je doista tako, a to je pitanje kako ovi općinski lugari primaju od općina ovu mizernu plaću. Gospodo — niti ovih 5 do 10 Din dnevno ne primaju ovi ljudi redovno, nego prođe po više mjeseci pa i preko pola godine i više, a da općine ni dinar ne isplate na račun plate svojim lugarima. Ima slučajeva gdje općine duguju svojim lugarima plaću od više godina u iznosu preko 10.000 Din. Sva nastojanja sreskog šumarskog referenta, da se ovo pitanje od strane općina uredi, ostala su uglavnom uzaludna. Išlo se je kod toga tako daleko, da su nekim općinama na račun dugujuće plate općinskim lugarima zaplijenjeni općinski prirezi. Pa niti ovo nije mnogo pomoglo, jer Poreske Uprave isplatile su općinskim lugarima tek nekoliko stotina dinara za vrijeme od preko godinu dana, a to zbog toga, jer su općinski prirezi još ranije zaplijenjeni za razna druga dugovanja takovih općina. Zbog ovakovog stanja ovog pitanja nisu ni općine samo krive. Stanje nekih općina je vrlo teško. Neke općine su prezadužene, prihodi su im upravo minimalni, a rashodi prema prihodima dosta veliki. Ima možda nešto krivice i na općinama, koje se nisu starale da na vrijeme dovedu u ravnotežu općinske rashode sa prihodima, i u to neću da ulazim, ali ima dosta krivice i na nama šumarima, jer ovom pitanju nije posvećivana dovoljna pažnja. Od oslobođenja do danas prošlo je 17 godina. Kroz to vrijeme donesene su razne Uredbe i Pravilnici odnoseći se na šumu i šumarstvo, pa zar kroz to vrijeme nije nitko osjetio potrebu, da se donese jedna Uredba o općinskim lugarima, koja bi ovo neriješeno pitanje potpuno uredila. Prošle godine donesena je ovakova Uredba za Dravsku banovinu, nakon čega je traženo od svih šumarskih referenata na srezovima. 579 |