DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Zbog ovog što sam naveo potrebno je da se za sječu kića u općinskoj niskoj: šumi zavede izvjestan red, a to će se najbolje postići na taj način, ako se izvjesne površine općinskih niskih šuma izluče jedino za sječu kića. Ova izlučena površina treba: da odgovara potrebi dotičnog mjesta. Izlučenu površinu potrebno je vidljivo označiti u terenu i razdijeliti je na pet jednakih dijelova, tako da se sječa kića na jednom od: ovih dijelova ponavlja svake pete godine. Sječa kića ima se obavljati sa mašklinom, potpuno razizemno, jer će na taj način iz panjeva opet potjerati mnogobrojni i snažni izbojci. Ako se na ovaj način reguliše sječa kića i strogo pazi, da se to u cjelosti i tako. vrši, možemo biti potpuno sigurni, da će se na ostalim površinama niska šuma odlično, i brzo razvijati. Vrijeme, kada se može sječa kića vršiti, malo je teže odrediti i to zbog toga, jer je kiće za hranu stoke najpotrebnije baš onda, kada sječa mladih izbojaka nije najzgodnija s obzirom na mogućnost ponovnog tjeranja mnogobrojnih i snažnih izbojaka iz panjeva, a to je ljeto, kada vlada najveća oskudica na paši i to zbog velike suše. Uslijed navedenog, ako se česmine potuku ljeti, ne tjeraju tako snažne izbojke iz panjeva kao česmine potučene u jesen, preko zime i u proljeće. Potpuno zabraniti sječu kića preko ljeta je gotovo nemoguće. Jedino bi se ovo moglo riješiti na taj način, da se svi vlasnici koza i ovaca prisile da uzmu zajedničkog pastira, koji će svu ovu stoku preko ljeta tjerati na pašu i to na onaj dio izlučene površine za sječu kića, koji će dioi u jesen doći na red za sječu kića. Slijedeći problem za održanje visokih i niskih šuma, je proble m sječ e ti h šum a i u vezi s tim proglašenje većine tih šuma za stalno zaštitne šume. U § 74 Zak. o šumama dozvoljeno je privatniku slobodno iskorišćavanje vlastitih, šuma pridržavajući se odredaba Zakona o šumama. Privatnik je dužan samo prijaviti sječu šume opštoj upravnoj vlasti prvog stepena radi unosa u iskaz izvedenih sječa u koliko se ne radi o šumi proglašenoj za stalno ili privremeno zaštitnu ili o šumi za koju, je sastavljen privredni plan ili program. Ako bi se ovo doslovce izvršavalo, bez obzira na druge propise Zakona o šumama, koji to ograničuju, budite uvjereni, da bi kod današnjeg teškog stanja težaka-vlasnika šuma, brzo nestalo svih dobrih privatnih niskih šuma, a i visokih, a na njihovo mjesto došle bi šikare, makije, a djelomično i goleti. Uzrok ovome bio bi u tom, što u podnesenoj prijavi za sječu od strane vlasnika šume nebi nikad bili navedeni tačno svi podaci iz kojih bi se moglo vidjeti, da li je sječa šume u skladu sa svim propisima §§ 5 do 47 Zak. o šumama. Provjeravanje istinitosti tih podataka u prijavi za sječu preko općinskih lugara gotovo je nemoguće iz razloga, koje sam naveo kod tretiranja pitanja općinskih lugara. Ostalo bi dakle jedino to, da sreski šumarski referent povjeruje podacima navedenim u prijavi i dozvoli sječu šume, a prigodom službenih putovanja po srezu na teret putnog paušala da se na licu mjesta uvjeri, da li su navodi u podnesenoj prijavi za sječu odgovarali istini i da li se je kod sječe vlasnik držao svih propisa §§ 5—47 Zakona o šumama. Budite uvjereni gospodo, da bi se kod teškog ekonomskog stanja, u kojemu se velika većina vlasnika šuma nalazi, sreski šumarski referent na licu mjesta uvjerio, da kod velikog dijela prijava za sječu nisu bili tačni svi podaci u prijavi, a isto tako da sječa nije zbog toga izvršena tačno prema propisima §§ 5—47 Zakona o šumama. Posljedica ovoga bila bi propadanje šuma i gomilanje prijava i kazni za prekršaje po- Zakonu o šumama. Da se ovo spriječi, potrebno bi bilo, da se za izvođenje sječe šuma na kršu i jugu naše države donese posebna Uredba, koja će ovo pitanje regulisati. Jer lakše je i bolje spriječiti unaprijed neko zlo, nego li kasnije štetne posljedice toga zla ispravljati. Princip ove Uredbe treba da bude, da se ni jedna sječa visoke ili niske šumena kršu i jugu naše države ne smije izvesti prije nego što istu pregleda šumarski referent i na licu mjesta naredi vlasniku kako ima izvoditi sječu i to mu isto pismeno izda. Da bi se ovo moglo izvršiti, a da ne tereti ništa vlasnika šume, morali bi isti* 582 |