DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Kako je gubar na Braču bio potpuno nepoznat, to je njegova pojava silno iznenadila, naročito zbog svog velikog opsega. Pri tom moralo se, naravno, odmah pomisliti, da je gubar u tom predjelu najmanje već jednu do dvije godine. Zbilja, javio se čovjek, koji je izjavio, da je g. 1931 pri mijetio ove iste gusjenice u položaju »Buškova glava« na česmini, ali u tako neznatnom broju, da im nije pridavao nikakovu važnost. Te su gu sjenice jedva primjetno obrstile bile samo .-> ha česminove šikare. Sada je već bilo jasno, otkuda najedamputa tolika navala. Kraj ovakove zaraze momentano nije bila moguća nikakova borba protiv gusjenica, koje su napredovale brzim tempom. Preko ceste kretale su se brzinom cea V> km na sat i skoro su prekrile površinu od 300 ha. Qubar je brstio sve, što je na svome putu našao: česminu, hrast kitnjak, makljen (Acer monspessulanum), borovicu (Juniperus .....drus), kupinu, travu, trešnju, višnju, oskorušu, pače i lozu, ako nije bila dobro polivena modrom galicom. Crnog jasena i zelenike (Phvllirea media) ne bi gusjenice ni ticale, sve da su slučajno i zalutale na ova stabla. Kolika je bila gustoća gusjenica, vidi se po ovome: Još neobršten česminov džbun bio je za pokus dobro poliven modrom galicom, rastopinom, kao što se upotrebljava za lozu. Nekoliko dana gubar ga nije taknuo, ali čim je obrstio okolinu, latio se i toga džbuna i ogolio ga potpuno, bez vidnih štetnih posljedica. Čak su po dvije gusjenice u zajednici žderale mali česminov list. Kako su gusjenice žderale čvrsto česminovo lišće, pričinjalo se uhu, kao da ogromno stado koza brsti šumu. Gusjenice su postigle kulminaciju u svome razvoju oko 25 VI, kada su počele da se viđaju prve kukuljice gubara, a 5 VII bilo je već 80% zakukuljenih gusjenica. 8 VII primijećen je prvi leptir. 27 VII bila je sva sila leptira i već su ženke počele da legu gnjezda jajašca, a 10 VIII primijećen je posljednji leptir. Uslovi za razvoj gubara od gusjenice pa do novih jajašaca bili su najpovoljniji, jer su bila dosta suha topla vremena. Lugar je napravio pokus: od 100 kukuljica izleglo se 37 ženki i 42 mužjaka leptira, ostale su kukuljice zatajile. Sakupljanje gusjenica, kukuljica ili ženki leptira, bilo bi kraj takove mase beskorisno. Međutim, kada su gusjenice bile napola odrasle, pojavio se kalosoma (Callosoma sycophanta), kukac, kojeg dotle na Braču niko nije poznavao a valjda ni primijetio, pošto bi ga zbog njegove veličine, sjajne boje i muškatnog mirisa svakako bili morali uočiti barem pastiri ovaca, koji onuda pasu svoja stada. Spočetka vrlo rijedak, pojavio se kalosoma do 25 VI u znatnom broju kao imago, a oko toga dana i kao ličinka. Spočetka vrlo plašljiv sakrivao bi se kukac, kad bi štogod nešto jače zašuškalo, u sušanj. Kasnije je postao odvažniji. Bilo je veoma zanimljivo promatrati, kako se imago i njegova crna ličinka penju do najsitnije grančice u potrazi za gusjenicama gubara, uhvate je, uštinu klještima po sredini tijela i sišu njezinu sadržinu. Kalosoma slabo lijeta i to samo rijetko, na kojih 10—20 metara udaljenosti. Vid mu izgleda slab, a sluh odličan. Da je tome tako, potvrđuje to, što imago i ličinka obilaze vrlo temeljito i one grane i grančice, na kojima nema gusjenica. Interesantna je ličinka kalosome, koja se unatoč svog dugačkog zatka i samo tri para nogu (na oprsju), ipak odlično penje, a još proždrljivija je od imaga. 5 VII bilo je već više ličinki nego imagina. 14 VII vidjela se posljednja ličinka a dva dana kasnije posljednji imago kalosome. Ipak je još 10 XI našao lugar pod stijenjem 2 imaga i jednu ličinku. 548 |