DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ren doprinos sa strane općina. Konačno bi šumsko-čuvarska služba, kako nad općin


skim šumama tako i nad ostalim, osim državnih, imala da prede potpuno u nadležnost


banske uprave.


Ovamo spada i pitanje šumskih prekršaja i izvršivanje


kazne . To je najtužnije pitanje. Izgleda, da sadržinu šumarstva Primorske banovine


ispunjuju šumski prekršaji. Ukupan broj prijavljenih šumskih prekršaja u svih 13


srezova iznosi za god. 1931: 33.579; 1932: 39.185; 1933: 30.552; 1934: 27.0:21 slučaj.


Lugari šalju prijave o šumskim štetama preko općinskih uprava sreskom na


čelstvu, U mnogo slučajeva općinske uprave odlučuju o tome, hoće li prijave dalje


poslati ili ne. Veliki broj prekršaja lugari i ne zateku na mjestu, izvjestan broj »ne


vide«. Vjerojatno je, da broj počinjenih šumskih prekršaja iznosi godišnje najmanje


1OO.000 slučajeva. U jednom deceniju dakle jedan milijon slučajeva.


Sudeći po gornjim brojkama izgleda, da broj šumskih prekršaja iz godine u
godinu opada. To je prividno. Broj šumskih prekršaja ni prije godine 1931. nije bio
ništa manji, u doba boljih životnih uslova, dok on sada faktički raste. To, što god.
1934. ima manje prijava, samo je posljedica pogoršanog materijalnog stanja lugarskog
osoblja. U glavnom su prekršaji: krađa drva po općinskim šikarama i vađenje
panjeva, dalje nedozvoljena paša po zabranima. U posljednje vrijeme su učestale
krade i u privatnim šumama.


Kako bi ovolikom broju šumskih prekršaja bio uzrok samo bijeda pučanstva,
morala bi općenita krađa i nesigurnost imetka da bude njihova pratilica, čega stvarno
nema. Krađa pogađa skoro isključivo šumu. Uzroci su: 1) nejednakost u iskorišćavanju
općinske šume; 2) vrlo loša i nikakova šumsko-čuvarska služba; 3) neizvršivanje
kazna po presudama za ove prekršaje; 4) povremene amnestije šumskih krivica i
najzad 5) nerazumijevanje za zajedničko dobro.


Neke od ovih uzroka suzbile bi individualne diobe općinskih šikara i organizovana
čuvarska služba. Brzo izvršivanje pravomoćnih presuda učinilo bi amnestije
nepotrebnim. Kako sudovi nemaju kredita za primanje u zatvor lica, osuđenih po
upiavno-političkim vlastima, treba barem za ove krajeve da se otvore u tu svrhu
posebni krediti, kako bi mogle kazne, barem u slučajevima najtežih ´krivica da se
izvršuju. Neizvršivanje izrečene kazne vodi do demoralizacije, do opadanja ugleda
vlasti, dovodi do izrugivanja i napadaja prekršitelja na čuvare šuma te do pojačanog
i tako reći sankcionisanog uništavanja posljednjih ostataka šuma.


ad 2) Pitanje vještačkog pošumljavanja goleti. Poznato je,
da vještačko pošumljavanje goleti traži velike materijalne žrtve. Zbog toga se prema
zakonu o šumama izdvajanje zemljišta za pošumljavanje imade ograničiti samo na ona
zemljišta, čije pošumljavanje traži opći javni interes. U općem javnom interesu u
širem smislu bilo bi privođenje svega apsolutno šumskog tla šumskoj privredi. Sve
se ovo mora izvoditi postepeno, kako bude narod prema svome shvaćanju i svojim
snagama mogao sam to da provodi. U tom smislu i glase upute Ministarstva Š. i R.
za izdvajanje zemljišta. Treba naime da smo već jednom na čisto s time, da se iz
javnih sretstava kroz daljnjih 50 godina ne može pošumiti ni 10% površine gologa
Krša, a da se niti ostalih 90% ne može silom naturiti narodu da ih pošumi, i kad bi
se našla zakonska mogućnost. Stvarati novi prisilni kuluk za pošumljavanje značilo
bi ubijati i ono malo smisla i ljubavi za taj rad, u koliko ih u narodu uopće ima. Za
postignuće cilja treba nastojati svim sretstvima, osim sile, da se u taj pothvat angažiraju
silni rezervoari narodne snage, da konačno narod sam prione tom poslu.
U ministarstvu šuma i rudnika se je shvatilo posve ispravno, da treba privatnu inicijativu
za pošumljavanje što jače poduprijeti. U tom smislu raspis Ministarstva Š. i R.


´Br. 19.189 od 17. VII. 1935. traži predlog za nagradu lica i ustanova, koji su o svom


trošku uspješno pošumili svoje goleti. U toj odredbi vidimo nove puteve, koji vode


bržem i po državu jeftinijem pošumljavanju Krša putem narodnog pošumljavanja, koje


587