DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Na isti način imaju se podijeliti prostrane golijeti, da se u individualnom vlasništvu privedu šumskoj kulturi. III. Vještačko pošumljavanje. U najnovije vrijeme u zemljama oko Sredozemnog mora pridaje se pošumljavanj. u golijeti velika važnost, koja je potakla sve interesirajte države, da osnuju međunarodnu ustanovu »Silva Mediterranea« sa sjedištem u Rimu, da zajedničkim znanstvenim radom doprinese praktičnom riješenju toga krepnog problema. I ako pošumljavanje naših obala vuče svoje porijeklo još iz francuskog vremena (Dandolo), te ima 125 godišnju tradiciju, ukazala se potreba, da se pošumljavanje krša postavi na zakonsku osnovu u našem Zakonu o šumama od 29. XU. 1929., u V. njegovom dijelu, koji je posvećen unapređenju šumarstva i kulture tla na kršu i golijeti. Zakon predviđa i naređuje, da se sva zemljišta (golijeti), čije pošumlienje traži opći javni interes (klimatski obziri, zaštita od vjetrova, bujica, turizam i t. d.), u vremenu od 1930. do 1940. godine izdvoje i popisu, a u roku od najviše 50 godina (do 1980 g.) pošume. Komisiju za izdvajanje zemljišta za pošumljavanje imenuje ban, a sastoji se iz šumarskog referenta, agronoma, sreskog načelnika i općinskog pretsjednika. Komisija odlučuje, šta ima da se pošumi, vodeći računa o potrebama stočarstva, te da li se ima pošumljenje izvršiti na trošak države ili banovine i u koliko ima u tome da učestvuje vlasnik zemljišta. Vlasnik zemlje ima protiv odluke komisije pravo žalbe, a konačnu odluku donosi ban. Izvadanje poslova na pošumljavanju spada u nadležnost sreskih šumarskih referenata. Posve je prirodno, da će vlasnici zemljišta svakako nastojati da zbace sa sebe dužnosti učestvovanja kod pošumljavanja, te će takove odluke ili teretiti državu (banovinu) ili će pak ostati neprovedene, premda imaju zakonsku osnovu. U izvršenju i unapređivanju radova oko pošumljavanja krševa, golijeti i živog pljeska učestvuje država: 1) cjelokupnim pošumljavanjem izvjesnih površina; 2) davanjem sadnica i sjemena besplatno; 3) davanjem upustava i nadzorom nad radovima putem svojih stručnih organa; 4) oslobađanjem posjednika zemljišta izdvojenog za pošumljavanje od plaćanja prinosa za upravu po državnim šumarskim organima, dok od podignute šume ne bude počeo crpsti koristi; 5) davanjem novčane pomoći i nagrada za uspješno pošumljavanje; 6) oslobađanjem od plaćanja poreza za pošumljeno zemljište za 40 godina; 7) davanjem beskamatnih pozajmica u tu svrhu; 8) t´.redenje pašnjaka, koji su u vezi sa pošumljenim površinama kao i sa površinama odleđenim za pošumljavanje i davanje pomoći u tu svrhu (§ 101 Zakona o šumama). Sredstva za izvođenje spomenutih radova davaju: redoviti državni i banovinski budžet te fond za pošumljivanje, u koji ulaze svakovrsni prihodi sa strane države i privatnika prema postojećem pravilniku. Postoji neki predlog za pošumljivanje svih krševa i golijeti u našoj državi, kojih se površina cijeni na 2,300.000 ha, sa troškom od samih 10O0 Din po ha, sa ukupnim troškom od 2.3 milijarde Dim, koji bi se rad izvršio u 20 godina, sa godišnjim izdatkom od 115 milijona Dinara, svotom, koja iznosi triputa toliko, koliko cjelokupni budžet Primorske banovine. Predviđa se zarada narodu, otkup koza i davanje ovaca, gradnja puteva, cisterna i t. d. (Madarević: »Naše šume«). Bez obzira na to, što ovaj amerikanski projekt traži i amerikanskih sretstava, kojih mi nemamo, zahvalni bi narod sigurno slabo ocijenio podarene mu šume, pa bi nastojao da ih uništi, da opet dođe do zarade kod ponovnog pošumljavanja. Uz to vidimo, kako se finansijska sredstva za pošumljavanje krša iz godine u godinu stežu, te stupamo -pred zamršen ogroman problem finansijske, ekonomske i socijalne prirode. Prije nego dademo prikaz riješemja ovog problema, predočićemo dva klasična primjera, koji imaju s našim dosta sličnosti. 593 |