DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Gusjenice gubara kukuljile su se pojedince po granama a češće pod
kamenjem i stijenjem i to u čitavim kolonijama od 30 pa do 150 komada.
Ovakove kolonije napadala je ličinka kalosome najrade te bi ubadala
kukuljice i praznila ih. Nije se zapažalo, da kalosoma hvata trome gubarove
leptiriće, koje su se nalazile pri zemlji na kamenju i granama, jer
je imao lakše hrane u nepomičnim kukuljicama. (Prema ü. Cecconi-u
»Manuale d´entomologia forestale«, kalosoma napada i leptiriću). Istina,
gubar u obliku gusjenice i kukuljice nije pretrpio ni 30% gubitaka, ipak
je kalosoma davao mnogo nade u uspjeh kod suzbijanja gubara. Prije
nego su se pojavila legla jajašaca, računalo se, da će se barem najzaraženiji
dio šume-šikare (visine 2—4 metra) sa gnjezdima jajašaca posjeći
i palenjem vapnenice uništiti veći dio jajašaca, jer se računalo, prema


SI. 1. Po gubaru obrštena česminova šikara kod Praznica dne 17. VII. 1932.
Foto: Ing. J. Marčić.


praksi u našim sjevernijim predjelima, da će gubar odlagati jajašca po
stablima. No, gotovo sva legla nalazila su se pod stijenama i kamenjem,
tako da ih je bilo većinom vrlo teško pronaći.


Česminova šuma bila je na površini od 300 ha, na periferiji djelomično,
a inače potpuno obrštena do jednog lista i posljednjeg pupa. Ova
vrst šume pokazala je vanredan vitalitet. Već polovinom jula počela je
da baca nove pupove i razvija lišće i već krajem augusta našla se šuma
potpuno pomlađena. Istina, u julu nije bila baš velika suša. Šteta uostalom
nije bila velika. Šuma je pretrpila nešto na prirastu. Nekoliko stotina
stabala voćaka bilo je obršteno, a od tih samo je malen broj uginuo.


Jajašca gubara kroz narednu zimu nisu mogla da stradaju, jer su
bila pod stijenjem zaklonjena i od same vlage. U toku zime opazilo se,
da su pojedina legla gubarevih jajašaca ispražnjena, do polovice pa i do


S 49