DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Gusjenice gubara kukuljile su se pojedince po granama a češće pod kamenjem i stijenjem i to u čitavim kolonijama od 30 pa do 150 komada. Ovakove kolonije napadala je ličinka kalosome najrade te bi ubadala kukuljice i praznila ih. Nije se zapažalo, da kalosoma hvata trome gubarove leptiriće, koje su se nalazile pri zemlji na kamenju i granama, jer je imao lakše hrane u nepomičnim kukuljicama. (Prema ü. Cecconi-u »Manuale d´entomologia forestale«, kalosoma napada i leptiriću). Istina, gubar u obliku gusjenice i kukuljice nije pretrpio ni 30% gubitaka, ipak je kalosoma davao mnogo nade u uspjeh kod suzbijanja gubara. Prije nego su se pojavila legla jajašaca, računalo se, da će se barem najzaraženiji dio šume-šikare (visine 2—4 metra) sa gnjezdima jajašaca posjeći i palenjem vapnenice uništiti veći dio jajašaca, jer se računalo, prema SI. 1. Po gubaru obrštena česminova šikara kod Praznica dne 17. VII. 1932. Foto: Ing. J. Marčić. praksi u našim sjevernijim predjelima, da će gubar odlagati jajašca po stablima. No, gotovo sva legla nalazila su se pod stijenama i kamenjem, tako da ih je bilo većinom vrlo teško pronaći. Česminova šuma bila je na površini od 300 ha, na periferiji djelomično, a inače potpuno obrštena do jednog lista i posljednjeg pupa. Ova vrst šume pokazala je vanredan vitalitet. Već polovinom jula počela je da baca nove pupove i razvija lišće i već krajem augusta našla se šuma potpuno pomlađena. Istina, u julu nije bila baš velika suša. Šteta uostalom nije bila velika. Šuma je pretrpila nešto na prirastu. Nekoliko stotina stabala voćaka bilo je obršteno, a od tih samo je malen broj uginuo. Jajašca gubara kroz narednu zimu nisu mogla da stradaju, jer su bila pod stijenjem zaklonjena i od same vlage. U toku zime opazilo se, da su pojedina legla gubarevih jajašaca ispražnjena, do polovice pa i do S 49 |