DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 52     <-- 52 -->        PDF

t


svetio iposumljavanju, zapazio bi se skoro i bez ikakovih žrtava velik uspjeh. Nikakova


bijeda ne može nerad da opravda.


2) Pošumljavanje u režiji treba ograničiti na najnužnije i provoditi ga samo


ondje, gdje to zbilja traži opći javni interes (zaštita od vjetrova, bujice, turizam itd.).


3) Prikazati treba narodu važnost šume i uvjeriti ga: da su % cjelokupne povr


šine Krša apsolutno šumsko tlo, nesposobno za svaku drugu kulturu, i da je šuma


jedina kadra trajno poboljšati teške prilike Krša, ekonomske i klimatske. Ekonomsko


poboljšanje donijela bi šuma produkcijom drva, usavišenjem i upotpunjenjem prirodnih


ljepota Primorja i pojačanim razvojem turizma. Pod zaštitom šuma mogle bi da se


dignu brojne južne kulture, koje danas stradavaju od bura, te zimovališta. I zaštita


već postojećih kultura od morske posolice, koja dolazi s burom, bila bi od velike


važnosti osobito na otocima. Klimatske prilike poboljšale bi se povećanjem relativne


vh´ge uzduha, ljetnih oborina i ublaženjem utjecaja štetnih vjetrova, koji su po vege


taciju ubitačniji od samih ljetnih žega.


Istaknuti moramo, da ima u narodu i njegovoj inteligenciji neočekivano mnogo
nerazumijevanja i predrasuda u pogledu šume i njezine važnosti. Čuju se prigovori
od onud, otkud ih miko ne bi ni očekivao, n. pr.: što bude više šume, drvo će biti
jeftinije. Šta će nam naše kržljave šume; nisu kao što su vaše bosanske i slavonske
šume, visoke po 40 metara. Ne može Krš da se pošumi. Ne može više da bude šume,
kao što je nekada bila. Na ovo možemo dati odgovor: Važnost šume ne sastoji se
samo u cijeni njegovog drveta, koja će uostalom uvijek biti visoka, jer leže šume
na moru, te otpada skupi prerios drveta do tržišta. Radi neracionalnog postupka sa
šamama i Bosna nažalost obiluje šikarama, koje mogu opet pod stručnom upravom
da se pretvore u visoke šume, ljepše nego što su ikada bile. Nema Krša, koji ne bi
mogao da se pošumi, osim vrlo malo potpuno neplodnih terena.


Ne može se poricati da se u narodu instinktivno javlja smisao za šumu, ali je
taj tempo prepolagan, te mu treba dati poleta. Razviti treba sistematsku propagandu
preko državnih ustanova i privatnih udruženja, riječju, slikama i primjerom počam od
gradova pa do posljednjeg zabitnog sela. Krediti za šumske svrhe na Kršu imaju više
da se troše na propagandu nego za pošumljavanje samo. Propaganda šumarstva i pošumljavanja
dobila je zakonsku osnovu:


1) Zakon o šumama predviđa prosvjećivanje naroda s obzirom na šumarstvo
putem predavanja, tečajeva, publikacija; unošenje osnove šumarskog znanja u program
poljoprivrednih, učiteljskih, bogoslovnih i osnovnih škola; moralnu i materijalnu
pomoć Ministarstva šuma i rudnika šumarskom udruženju i ostalim udruženjima, koja
unapređuju interese šumarske privrede i šumarstva.


2) Zakon o osnovnim školama naređuje izvadanje dječjeg dana pošumljavanja i
osnivanja školskih gajeva u cilju, da se i najmlađa generacija odgoji u ljubavi za šumu.
3) Zakon o neposrednim porezima predviđa oslobođenje od plaćanja poreza za


vještački pošumljena zemljišta za 20 do 40 godina.


Propagandu za pošumljavanje dužni su provoditi Higijenski Zavod, privredne i
nacionalne organizacije. Sokolske čete dužne su osnivati sokolske gajeve. U oblasnom
odboru bivše Splitske oblasti imao je jedan član zamisao, da se na južnoj strani
Mosor-planine kod Splita podigne u obliku slova »SADI ŠUMU!« šumska kultura, koja
bi sama po sebi vršila stalnu i efikasnu propagandu u saobraćajno živom Bračkom
kanalu. Naši jevrejski iseljenici u Palestini podigli su živ spomenik Kralju Petru 1
u vidu šume. Emigrantsko društvo »Istra« u Skoplju pošumilo je do sada golu Istarsku
glavicu kraj Skoplia.


Osim propagande treba narodu dati i sadnice, pa će stoga biti potrebno povećati
broj i površinu šumskih rasadnika. Svaki srez trebao bi, barem za početak,
da ima 2—4 lugara sa lugarskim tečajem, o banovinskom budžetu za pošumljavanje u
režiji.i narodnom snagom, za nadzor nad šumama i ostalim čuvarskim personalom,


596