DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 53 <-- 53 --> PDF |
za upućivanje naroda u pošumljavanje i u šumsko-uzgojne mjere. Napokon se mora dati narodu i zemljište za pošumljavanje putem individualne diobe zajedničkih golijeti, čime bi otpala pretjerana paša pojedinaca na štetu cjeline, a stočarstvo bi se samo normaliziralo. Već današnje izvođenje agrarne reforme povoljno utječe na : pošumljavanje, jer će seljak lošija zemljišta moći postepeno sam pošumiii. Ako rekapituliramo sve izneseno, vidimo, da leži r i jesenje današnjeg problema šumarstva na Kršu u ovome: 1) da se spase pro padajuće općinske šdkarle putem individualne njihove podjele narodu i organizuje čuvarska služba; 2) da se podijele općinske i državne golijeti narodu u svrhu p o š u m 1 i e nj a ; 3) da se povede svestrana propaganda za restauraciju šuma, a naročito akcija za pošumljavanje iz privatne pobude. Problem restauracije šuma treba da je stalno pred očima svima, kojima je stalo do napretka ove, it ako zvane pasivne, zemlje. Pošumljavanje Krša treba da zauzme oblik spontanog narodnog pokreta, koji može da uslijedi samo prosvjetom, a -ni kakov im naređenjima ni prisilnim mjerama. Da bude slika prikazanog problema potpunija, moramo, makar letimice, spomenuti i tehniku pošumljavanja. Istina, pretežni dio današnje pustoši pošumila bi priroda sama. Po prestanku paše po šikari i zakržljali elementi lisnate šume podigli bi se sami. Njihovo sjeme popunilo bi praznine. Cak i potpuno gole površine pošumile bi se same naletom : sjemena iz udaljenijih predjela, pri čemu igra vrlo važnu pozitivnu ulogu vjetar, prenosom sjemenja na velike udaljenosti. I ptice i miševi nemalo pomažu u tomu. Imamo primjera, gdje se na mjestima negdašnjih vinograda nalaze danas stogodišnje šume bez ikakove saradnje čovjeka, kako šuma brzo prodire u propale kulture, koje nisu . preopterećene pašom. Čovjek međutim ne zadovoljava se samim radom prirode te nastoji da taj prirodni tempo pospješi svojim metodama rada. Jedan je način podizanja šikara t. zv. resurekcija t. j . sječa zakržljalih elemenata lisnate šume, tako da iz preostalih panjeva izbiju nove mladice, i zabrana paše na toj površini. Drugi je način vještački tj. sjetva sjemena ili sadnja biljki ili reznica na terenu. Izbor načina i vremena rada (jesen ili proljeće) zavisi o lokalnim terenskim i klimatskim faktorima. Na vrlo lošim terenima, sa malo zemlje, potrebne su i pretkulture ružmarina, kadulje, vrijeska i t. d. koje lakše podnose teške prilike negostoljubivog tla te spremaju svojim obumiranjem bolje uslove za šumsku kulturu. Teškoće pošumljavanja ne postoje samo na Kršu (zbog suša), one su u sjevernijim zemljama zbog mrazova još i teže. Ipak i tu i tamo svladavamo otpor prirode znanjem, voljom i ustrajnošću. Ing. Vlad. Beltram. LIČNE VIJESTI t Ing. JOSIP SCHREIBER Kogod je zalazio u naš lepi Psunj bilo po službenom poslu, bilo radi lova, odmora ili zabave, susreo bi se na Ivanovcu s jednim mladim, veoma simpatičnim gospodinom. To je bio šef Šumske Uprave preduzeća Narodne šumske industrije d. d. ing. Josip Schreiber. Neobično ljubazan, do skrajnosti uslužan, uvek vedar i nasmijan, 597 |