DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 58     <-- 58 -->        PDF

naše gg. šumara nadamo se, da će naš buffet biti bogato obdaren. Mi ćemo se pak
pobrinuti da ovogodišnja priredba uz pomoć gg. šumara i njihovih mil. gospoda što
bolje uspije, te da i nadalje ostane ponos šumara.


Divljač, trofeje i t. d. molimo da se šalju oko 15. januara, jer je 18. januara


sama priredba. Osobito bismo željeli vepra. Darove za buffet molimo slati 18. januara


u prostorije Hrv. Glazbenog zavoda.


Dobrovoljne priloge molimo slati putem čeka poštanske štedionice broj 39660
na Udruženje studenata šumarstva Zagreb. Čekove ćemo poslati s pozivnicama, a mogu
se podignuti na svakoj pošti. Na svim dobrovoljnim prilozima unaprijed se najljepše
zahvaljujemo.


Pozivnice se reklamiraju u Udruženju studenata šumarstva Zagreb, Vukotinovićeva
ul. 2 (telefon 33-39).


KNJIŽEVNOST


Gayer-Fabricius, Die Forstbenutzung. Trinaesto izdanje. U nakladi Paul .....,
Berlin, 1935. Sadržaje 748 stranica, 448 slika u tekstu i 2 tabele u bojama.


Ovih je dana izašlo trinaesto posve prerađeno izdanje poznatoga klasičnoga
djela Gayer-ovog o iskorišćavanju šuma u preradi Dr. Ludviga Fabricius-a, redovnog
profesora univerziteta u Miinchenu. Već same činjenice da djelo ima prošlost od 72
godine i da ono izlazi u trinaestome izdanju dovoljne su da podvuku svu vrijednost
najnovije edicije. Ako mi i pored toga smatramo da je potrebno zadržati se na prikazu
Gayer-Fabricius-ovog Iskorišćavanja, mi to činimo ne samo u želji da bi skrenuli
pažnju na trinaesto izdanje već i za to da bismo prikazali kako se savremeno stanje
nauke o iskorišćavanju šuma odražava u svjetlu njemačke literature.


Autor je išao za tim da mu djelo bude ne samo stručno razrađeno već i naučno
fundirano. Na taj način ono je upotrebljivo ne samo za obrazovanog šumara već i za
studenta kao i za svako lice koje se bavi drvetom.


U svemu je zadržana osnova Gayerova. Fabricius je razradio novu potku i dao
djelu novo moderno lice. To se razrađivanje i proširivanje Fabriciusovo osjeća malone
na svakoj stranici. Da bi se moglo uočiti i ocijeniti u čemu je to modernizovanje, mi
ćemo trinaesto izdanje porediti sa dvanaestim.


Materija, koja se razrađuje, razdijeljena je u dvije velike osnovne grupe. Jednu
veliku: glavni produkti (str. 3 do 554) i jednu manju sporedni produkti (str. 555 do
722). Na početku knjige donesen je kronološki a na kraju alfabetski prikaz razrađene
materije. Raspored grade u obe grupe ostao je gotovo neizmenjen.


Polazeći sa gledišta da je poznavanje tehničkih svojstava drveta osnovni uslov
svakog iskoorišćavanja šume autor nas najprije upoznaje sa anatomskom gradom, kemijskim
osobinama, oblikom stabla, fizičkim svojstvima te sa nepravilnostima i greškama
drveta.


I) Prikaz anatomskih osobina drveta (str. 3 do 30) ostao je malone posve neizmijenjen
no vodeno je računa o novijoj literaturi (Liese, Wiesner, Herrmann, Seeger,
Trendelenburg).


Odjeljak o kemijskim osebinama drveta (str. 30 do 39) proširen je savremenim
znanjem o kemijskoj a naročito o mikrokemijskoj gradi drveta (Lüdtke, Freudenberg,
Wislicenus, Fuchs, Brehmer, Gäurnann, Wedekind)). Ulozi vode posvećena je veća
pažnja no dosada.


U prikazu oblika stabla (str. 39 do 46), tačnije u prikazu čistote i jedrine debla,
doneseni su rezultati novih istraživanja (Olberg i Kühn, Brunn, Mayer-Wegelin, Ge


602