DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 60 <-- 60 --> PDF |
cijevi, za gradnju mostova, za gradnju mašina, letala, brodova) počinje drvo ponovo da1 igra važnu ulogu. Nizom primjena i slika autor je objasnio ove prednosti. Savremena upotreba drveta u stolarstvu, kolarstvu, bačvarstvu, tokarstvu, košaraštvu i poljopri vredi potpuno je obuhvaćena. I o upotrebi otpadaka i živih stabala vodeno je računa. Na kraju ovoga odjeljka donesen je alfabetski popis domaćih i stranih vrsti drveta sa naznakom njihove upotrebe. Razaranje drveta prikazano je prema uzročnicima, toplinom, mehaničkim sna gama, kemijskim agensima i živim bićima. Proširena je ona čest koja govori o pougljavanju u retortama i prenosnim pe ćima, naprotiv skraćen je prikaz procenata iskoriščavanja. Posvema je nov i temeljit prikaz upotrebe plinova dobijenih iz drveta za gonjenje vozila i za loženje. Iz temelja je nov prikaz proizvodnje utrljanice i masonita. Rezultatima savremenoga znanja obogaćeno je poglavlje o dobijanju celštofa, papira, vještačke svile, šećera, alkohola i oksalne kiseline. Od organizama koji razaraju drvo vodeno je računa o jestivoj gljivi Agaricus ostreatus (Falck, Busse). Druga čest knjige (str. 555 do 722), koja govori o sporednim produktima, pre trpila je znatno manje izmjene nego prva, koja govori o drvetu kao glavnome produktu. Prikaz kore obogaćen je prikazom činilaca o kojima zavisi sadržaj tanina (str. 562), novim propisima o sortiranju (Homa) i onima o procentu iskoriščavanja (str. 580). Smolarenje prošireno je detaljem njemačke metode (Chorin) i američke (Gilmer) kao i prikazom tehnike smolarenja smrekovine i jelovine. Iskorišćavanje plodova i sjemena, popunjeno je podacima o činiocima uroda sjemena (Emilius, Ernst, Busse, Lochow, Schmidt). Posve je nov prikaz o ekonomskoj osnovici dobijanja sjemena, o tehnici trušenja i spremanja. Upotreba drveta za prehranu proširena je rezultatima dosegnutim za vrijeme rata (Schwalbe). Šumarskom značenju paše posvećena je veća pažnja no dosada i donesene su nove slike. Iskorišćavanje stelje prošireno je. Proširena su poglavlja o postanju i podjeli čretova i tresetišta (str. 681 do 683): i o upotrebi treseta u građevinarstvu. Novi su odnosno prerađeni su dijelovi o šumskoj vuni, koniferinu, vanilinu i šećeru. Qayer - Fabriciusov Forstbenutzung u svome trinaestome izdanju ne samo da je zadržao svoju dosadanju naučnu visinu već ju je i podigao donoseći rezultate najnovijih naučnih istraživanja, i njihovu praktičnu primjenu iz oblasti iskoriščavanja šuma. Knjiga, štampana na finom papiru i tvrdo povezana, izašla je u nakladi Paul´ Parey-a, Berlin. Cijena joj je za inostranstvo RM 25.50. Ugrenović. INQ. T. DIMITROV, LESOOHRANA (Zaštita šuma), Univerzitetska biblioteka, No. 153., str. 562. Pridvorna pečatnica, Sofija 1934. (Bugarski). Zaštit a šum a izlaže raznovrsne mjere koje služe da se sačuva šuma kao glavni objekat šumskoga gospodarstva. Pri tome imamo pred očima s jedne strane sastojinu u najširem smislu riječi, dakle i zemljište i biljnu zajednicu koja na njemu dolazi, a s druge — raznovrsne štetne utjecaje, bilo da oni dolaze iz neorganske bilo iz organske prirode. Pridržavajući se nauke profesora Morozova polazimo sa gledišta, da je šuma biocenoza , u kojoj treba održavati ravnotežu, jer u momentu kad se ravnoteža poremeti, nestaje liarmonije i dolazi do raznovrsnih smetnji koje su na putu pravilnom odvijanju šumskoga gospodarstva. U šumi kao u naročitoj biocenozi nalazimo i nadzemne organizme i organizme u zemljištu. — Na zemljištu dolazi prije svega biljna zajednica u kojoj razabiremo nisku i visoku floru odnosno gornju i donju sastojinu. Treba imati pred očima, da u toj biocenozi postoji i ? i 604 |