DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 60     <-- 60 -->        PDF

cijevi, za gradnju mostova, za gradnju mašina, letala, brodova) počinje drvo ponovo da1


igra važnu ulogu. Nizom primjena i slika autor je objasnio ove prednosti. Savremena


upotreba drveta u stolarstvu, kolarstvu, bačvarstvu, tokarstvu, košaraštvu i poljopri


vredi potpuno je obuhvaćena. I o upotrebi otpadaka i živih stabala vodeno je računa.


Na kraju ovoga odjeljka donesen je alfabetski popis domaćih i stranih vrsti drveta sa


naznakom njihove upotrebe.


Razaranje drveta prikazano je prema uzročnicima, toplinom, mehaničkim sna


gama, kemijskim agensima i živim bićima.


Proširena je ona čest koja govori o pougljavanju u retortama i prenosnim pe


ćima, naprotiv skraćen je prikaz procenata iskoriščavanja. Posvema je nov i temeljit


prikaz upotrebe plinova dobijenih iz drveta za gonjenje vozila i za loženje.


Iz temelja je nov prikaz proizvodnje utrljanice i masonita.


Rezultatima savremenoga znanja obogaćeno je poglavlje o dobijanju celštofa,


papira, vještačke svile, šećera, alkohola i oksalne kiseline.


Od organizama koji razaraju drvo vodeno je računa o jestivoj gljivi Agaricus


ostreatus (Falck, Busse).


Druga čest knjige (str. 555 do 722), koja govori o sporednim produktima, pre


trpila je znatno manje izmjene nego prva, koja govori o drvetu kao glavnome produktu.


Prikaz kore obogaćen je prikazom činilaca o kojima zavisi sadržaj tanina (str.


562), novim propisima o sortiranju (Homa) i onima o procentu iskoriščavanja (str. 580).


Smolarenje prošireno je detaljem njemačke metode (Chorin) i američke (Gilmer)


kao i prikazom tehnike smolarenja smrekovine i jelovine.


Iskorišćavanje plodova i sjemena, popunjeno je podacima o činiocima uroda


sjemena (Emilius, Ernst, Busse, Lochow, Schmidt). Posve je nov prikaz o ekonomskoj


osnovici dobijanja sjemena, o tehnici trušenja i spremanja.


Upotreba drveta za prehranu proširena je rezultatima dosegnutim za vrijeme


rata (Schwalbe).


Šumarskom značenju paše posvećena je veća pažnja no dosada i donesene su


nove slike.


Iskorišćavanje stelje prošireno je.


Proširena su poglavlja o postanju i podjeli čretova i tresetišta (str. 681 do 683):
i o upotrebi treseta u građevinarstvu.


Novi su odnosno prerađeni su dijelovi o šumskoj vuni, koniferinu, vanilinu i šećeru.


Qayer - Fabriciusov Forstbenutzung u svome trinaestome izdanju ne samo da je
zadržao svoju dosadanju naučnu visinu već ju je i podigao donoseći rezultate najnovijih
naučnih istraživanja, i njihovu praktičnu primjenu iz oblasti iskoriščavanja šuma.
Knjiga, štampana na finom papiru i tvrdo povezana, izašla je u nakladi Paul´
Parey-a, Berlin. Cijena joj je za inostranstvo RM 25.50. Ugrenović.


INQ. T. DIMITROV, LESOOHRANA (Zaštita šuma), Univerzitetska biblioteka,
No. 153., str. 562. Pridvorna pečatnica, Sofija 1934. (Bugarski).


Zaštit a šum a izlaže raznovrsne mjere koje služe da se sačuva šuma kao
glavni objekat šumskoga gospodarstva. Pri tome imamo pred očima s jedne strane
sastojinu u najširem smislu riječi, dakle i zemljište i biljnu zajednicu koja na njemu
dolazi, a s druge — raznovrsne štetne utjecaje, bilo da oni dolaze iz neorganske bilo
iz organske prirode. Pridržavajući se nauke profesora Morozova polazimo sa gledišta,
da je šuma biocenoza , u kojoj treba održavati ravnotežu, jer u momentu
kad se ravnoteža poremeti, nestaje liarmonije i dolazi do raznovrsnih smetnji koje
su na putu pravilnom odvijanju šumskoga gospodarstva. U šumi kao u naročitoj biocenozi
nalazimo i nadzemne organizme i organizme u zemljištu. — Na zemljištu
dolazi prije svega biljna zajednica u kojoj razabiremo nisku i visoku floru odnosno
gornju i donju sastojinu. Treba imati pred očima, da u toj biocenozi postoji i ? i


604




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 61     <-- 61 -->        PDF

votinjsk i svijet , od kojega se razne vrste zadržavaju u pojedinim dijelovima«
sastojine. Ne treba zaboraviti ni bakterij e koje imaju u zemljištu raznolikefunkcije.
Ako se koji od sastavnih dijelova biocenoze razvije više nego što odgovara
zajedničkoj harmoniji, naći će to brzo odražaja na sastojini, upravo u šumskom,
gospodarstvu. Kako je šuma široko otvoreno dobro, koje se neda lako čuvati, dolazi
do smetnji, do poremećaja, pa štetni utjecaji izazivaju intervenciju čovjeka, da se
šuma kao ekonomski objekat uzme što više u odbranu. Jer ne treba zaboraviti, da.
šumu ima samo onaj ko je uzgoji, njeguje i čuva.


Kako je odbrana šume od štetočinja razne vrste ponekad vrlo teška, šumsko\
gospodarstvo treba da na vrijeme primijeni sve mjere kojima bi se osigurala što
veća i sigurnija preventivna zaštita šume. To je osobito važno u prilikama,
kad šumsko gospodarstvo ne nalazi dovoljno oslonca i zaštite ni u postojećimsocijalnim
odnosima.


Knjiga profesora Dimitrova, namijenjena prije svega studentima, svaćajući
šumu kao biocenozu , daje obilna uputstva i za razmatranje raznih štetnih utjecaja
i za njihovo suzbijanje. Zaslužuje, da se na nju osvrnemo i malko detaljnije.
Nadamo se, da će to biti od interesa za sve naše stručne krugove.


Dj e 1 o sadrži dva glavna dijela — opći i specijalni.


U opće m dijel u (strana 1—43) daje pisac obavještenja o razvoju i sadržaju
nauke o zaštiti šuma, o vrstama štetnih utjecaja na šumu*
i o njihovoj međusobnoj povezanosti.


Specijaln i di o (strana 44—552) sadrži šest poglavlja, u kojima se radi


o zaštiti
I. od štetnih utjecaja u zemljištu (str. 44—45);
II. od čovjeka (str. 45—67);
III. od utjecaja atmosferskih činilaca (str. 68—167);
IV. od požara (str. 168—208);
V. od štetnih životinja (str. 210—430);
VI. od štetnog bilja (str. 430—552).
U opće m dijel u pisac ističe prije svega glavne motive koji upućuju stručni svijet
srednje Evrope da upravo danas obrati što veću pažnju zaštiti šume. Razlog za
to daje više činjenica. Podignute su prostrane istodobne sastojine, suviše guste i od
jedne vrste drveća a naročito je podignuto mnogo četinarskih sastojina na staništima
koja im ne odgovaraju. K tome je zamijenjeno na mnogo staništa prirodno pomlađivanje
ručnim
Ovim momentima koji nas doista upućuju da što više pažnje obratimo pitanju
zaštite šuma, mogli bismo dodati još i to, da su socijalno-ekonomski odnos
i u mnogo slučajeva takovi te je preko potrebno provesti raznovrsne mjere
u cilju osiguravanja nesmetanog razvitka sastojine već od prvog početka. Pisac
naglašava, da je najvažnija zadaća zaštite šuma da sastojinu sačuva te uopće .. bi
došlo do oštećivanja, drugim riječima, da ukaže put i način kako bi se sastojina
učinila već. od prvog početka što otpornijom. Ako to nauka o zaštiti šuma dâ, šumsko
gospodarstvo treba da vodi računa o svim mjerama koje ističe ta nauka i to za vremena
a ne istom onda kad se je već pojavio kalamitet odnosno katastrofa. Specijalno
treba obratiti pažnju održavanju higijene u šumi.


Naučne zadatke zaštite šuma formuliše pisac ovako: 1) upoznavanje štete, 2)
upoznavanje njezinog uzročnika, 3) fiksiranje mjera da se oštećivanje predusretne ili
barem prikrati, 4) osnivanje sistematske organizacije u šumskom gospodarstvu i njezino
tehničko ustrojstvo u cilju zaštite šume.


Opasnosti kojima je izloženo šumsko gospodarstvo sažima pisac u ovome: a)
opasnosti koje zasijecaju u šumsko gospodarstvo i ugrožavaju ga kao cjelinu i b)


605




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 62     <-- 62 -->        PDF

-opasnosti koje ugrožavaju tehničko ustrojstvo šumskoga gospodarstva odnosno opa


snosti koje ugrožavaju šumu kao narodno dobro, kao imovinu.


Medu opasnosti prve vrste pored revolucija, kriza na tržištu, ratova i


sličnih razloga ubraja pisac i nezgodne političke režime.


Medu opasnosti druge-vrste koje su redovito i velike, pripadaju 1) štete


koje se javljaju neprestano ali u manjoj mjeri — kalamiteti i 2) štete koje se


javljaju rijetko i neredovno ali u velikim razmjerama — katastrofe .


Pisac ističe povezanost raznih vrsta oštećivanja. Tako poslije primarn i h


oštećivan i a koja naročito često dolaze zbog štetnog utjecaja klimatskih činilaca,


mnogo puta zbog suše, a čija je posljedica da sastojina oslabi, dolaze sekundarn a


oštećivanj a — štete od gusjenica, od vjetra, od snijega, a onda i daljnja ošte


ćivanja — potkornjaci, požar i t. d.


Ako se jave katastrofalne štete — šumsko gospodarstvo treba da izvrši naročite


zadatke — eksploatacijone, kultivatorske i zaštitne.


Imajući u vidu raznovrsne opasnosti kojima je izloženo šumsko gospodarstvo,


pisac fiksira izvjesne elemente koji su od važnosti za intenzitet štete — vrst a dr


veća, starost, stanište u užem smislu i način gospodarenja.


U specijalno m dijel u nalazimo razmatranja o raznim vrstama ošteći


vanja te o zaštitnim mjerama.


Na prvom mjestu dolaze štete na zemljištu. Pri tom pisac konstatuje, da


zaštita šuma ima u vidu samo ekstremne slučajeve koje dolaze do izražaja u li r d a


vom sastavu zemljišta, jer to može da dovede u pitanje i samo postojanje


šume.


Skrb za šumsko zemljište treba da se očituje u ova tri pravca: 1) da se spreči
.kretanje zemljišta, 2) da se spreči zabarivanje i 3) da ne dođe do stvaranja kiselog
humusa.


Odgovor na prvi slučaj prepušta pisac uzgoju šuma, na drugi uređenju bujica


dok se u Zaštiti šuma osvrće samo na treći slučaj dajući zaštitne mjere protiv stva


ranja kiselog humusa. Pri tom ističe, da kiseli humus izaziva izmjene i u hemijskim


i u fizičkim svojstvima zemljišta utječući štetno na vegetaciju a može da bude i raz


logom za nestanak šume na izvjesnom staništu. Kao preventivne mjere preporučuje


da se sastojina ne drži suviše u jakom sklopu, da se četinjarima primješaju lišćari i da


obrt ne bude suviše dug.


Kao mjere borbe napominje pisac uklanjanje organskog pokrova sa zemljišta,


obrađivanje zemljišta i dodavanje vapna.


U drugo m poglavlj u razmatra pisac štete koje čini čovjek — konstatujući
prije svega, da najveće opasnosti prijete šumskom gospodarstvu upravo sa strane
čovjeka. Te su opasnosti raznovrsne: s jedne strane potječu od neodržavanja zakona
i odredaba, s druge strane od bespravnog zahvatanja u tuđu imovinu (krađa šumskih
proizvoda, štete počinjene paležom i tome slično).


Sam vlasnik šume kao i onaj ko upravlja šumom može počiniti također velike
štete u šumskom gospodarstvu. Oštećivanja mogu da budu i s te strane vrlo velika
naročito onda, ako vlasnik šume respektive onaj koji šumom upravlja nema širokih
pogleda na zadaće šumskog gospodarstva ne samo s obzirom na potrebe vlasnika već
i s obzirom na širu narodnu privredu.


Pisac obraća naročitu pažnju mjerama da se zaštite granice šumskog posjeda, a
zatim mjerama koje treba provoditi pri iskorišćavanju glavnih i nuzgrednih šumskih
proizvoda, a da se ne ošteti sastojina.


U treće m poglavlj u raspravljene su štete koje potječu od atmosferskih
činilaca imajući pred očima, da je utjecaju njihovom izložena sastojina od prve mladosti
pa sve do vremena iskorišćavanja. Razumljivo je međutim da utjecaj atmosferskih
činilaca nije uvijek na štetu šume.


606




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Štetan utjecaj atmosferskih činilaca zavisi od intenziteta s kojim se javljaju te
od momenta kad zahvataju u sastojinu. Od velikog je utjecaja i stanište te uopće prilike
u kojima se razvija sastojina: struktura sastojine, starost, sklop, vrsta drveća,
poredaj klasa starosti i tome si.


U vezi toga pisac u ovom poglavlju uzima u razmatranje i daje zaštitne mjere
protiv oštećivanja kojima je uzrokom žeg a imajući pri tom pred očima vrste drveća,
dobu sastojine, sklop, stanišne prilike i zemljišni pokrov a zatim način kako je sastojina
podignuta te doba godine, kad je sastojinu zahvatila suša. S obzirom na oštećivanja
te vrste koja se očituju u najvećoj mjeri na mladim nezaštićenim klicama, a specijalno
na smrči, bukvi i jeli, iznosi pisac mjere koje se primjenjuju kao preventivne.
Tu je prije svega prirodno podmladivanje, a ako se već primjenjuje sječa na
golo, ona treba da se provede na uskim prugama, sa sjeveroistoka odnosno sjevera
ukoliko nema s te strane opasnosti od vjetra. Ako se primjenjuje podmladivanje
ručnim putem, daće bolje rezultate u borbi protiv suše sadnj a biljki . U mladim
sastojinama treba iskoristiti primješane vrste koje brzo rastu, da pruže zaštitu onima
koje će činiti glavnu sastojinu i koje trebaju zaštite. Daje i zasebne uslove za odgoj
sadnica u rasadniku, koje će, presađene na teren, biti po mogućnosti što otpornije
od suše.


I podignutoj sastojini treba također dati zaštite protiv suše: podesan sklop, promišljeno
proređivanje, stvaranje i održavanje zaštitnog pojasa, provođenje sječa na
specijalan način (Wagner).


Zasebnu pažnju obraća pisac upal i kor e zbog utjecaja žege. Navjdi vrste
koje najviše stradavaju: bukva, smrča, molika; manje strada grab, jasen, javor a najmanje
kesten i jela. Podvrgava analizi oštećivanja ove vrste imajući pred očima starost
sastojina, stanište pa pojedine dijelove na strukovima, preporučajući i preventivne
zaštitne mjere.


Raspravljajući pitanje šteta koje dolaze zbog utjecaja niskih temperatura
, posmatra ih pisac od česti kao štete na mladim biljkama ili nježnim organima
odnosno njihovim dijelovima, od česti kao mrazopucine, a onda i kao štete na
zemljištu od golomrazice ili sriši. U svakom slučaju navodi uslove pod kojima se javljaju
oštećivanja te vrsti i način kako reagiraju pojedine vrste drveća na utjecaj niskih
temperatura, navodeći preventivne mjere za zaštitu.


Naročito detaljno tretira pisac štet e od vjetrov a dajući između ostaloga
i režim zračnih strujanja u svojoj zemlji i skrećući na to potrebnu pažnju za šumsko
gospodarstvo. Imajući pred očima fiziološki i mehanički utjecaj vjetra
nabraja pisac preventivne mjere za zaštitu koje su u najvećem dijelu šumsk e uz gojn
e prirode . Štete od vihora — ciklona — posmatra detaljno imajući pred
očima prije svega stanišne odnose a onda godišnje doba u kome se cikloni javljaju.
Medu preventivnim mjerama naročito ističe uzgajanje mješovitih sastojina a onda provođenje
prebornog gospodarenja. Ne nranju pažnju obraća podizanju i održavanju
vjetrobranog pojasa na rubu sastojine imajući pred očima njegove zadatke, vrste drveća
koje su za nj najpodesnije te način kako bi taj pojas po svojoj strukturi najbolje
odgovarao svojoj svrsi. Osim pomenutih mjera ističe još i one koje treba imati pred
očima pri uređenju šumskoga gospodarstva i koje treba striktno provoditi u cilju
obrane sastojine od vjetra: obrt treba prilagoditi potrebama — da ne bude previsok
jer mladi strukovi redovito stradavaju manje; u sastojini treba provesti mrežu prosjeka
s obzirom na opasni vjetar; sječe treba voditi imajući u vidu utjecaj vjetra.


Štete zbog mehaničkog djelovanja vjetrova — vjetroizvale i
vjetrolomi — znadu biti vrlo velike. Sastojine koje radi toga dolaze do iskorišćavanja
treba s pažnjom posmatrati, da se oštećeni materijal preradi i izveze na vrijeme i da se
nova sastojina podigne.


607




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Štete su od vjetra od tolikog značenja za biljnu proizvodnju uopće da su postale
H predmetom međunarodne pažnje. O tome je pitanju provodio anketu i Međunarodni


Agrikulturni Zavod u Rimu godine 1933. (Protection de forets et des cultures agricoles


contre le vent, Rome, 1933).


Zasebno su tretirana oštećivanja od snijega. Pri tom pisac ima u vidu


vrste drveća, starost sastojine, razvitak krošnje i zdravstveno stanje drveća, način


gospodarenja i strukturu sastojina, mjere koje su provođene pri uzgajanju sastojina,


stanišne a naročito vremenske prilike s najvećim obzirom na količine snijega.


Među preventivnim mjerama koje treba preduzimati da se sastojina zaštiti od
snijega ističe pisac da se na staništima, gdje dolaze veliki nameti snijega uzgajaju vrste
koje nisu krhke, da se podižu mješovite sastojine, da se provodi prirodno pomlađivanje,
da se odvodne vlažni tereni, da se sastojina čuva od oštećivanja divljači, da se u borovim
sastojinama na staništima koja su izložena sniježnim nametima ne iskorišćava
smola i da se uzgajaju strukovi sa što pravilnijom krošnjom.


Štete, koje uzrokuje poledica, inje, ledena kora, grad i munja zasebno
su napomenute imajući pred očima prilike na danom staništu u sastojini. Pisac
i ovdje navodi zaštitne mjere koje šumsko gospodarstvo, makar i sa manjim efektom,
može da pruži u borbi sa ovim prirodnim pojavama.


Gdje se nalaze industrijska postrojenja u blizini sastojina i gdje se stvaraju stanoviti
otrovni gazovi, ne može biti bez štete po organski život. Specijalno su štetni
SO2, S03, a osim njih opaža se i štetan utjecaj u HLC, HF, SiF4, NH:1 i HN03. Oštećivanje
može biti akutno i kronično. Pisac naglašava da su sastojine, koje su
oštećene otrovnim gazovima, izložene i oštećivanjima druge vrste, specijalno štetočinjama
iz roda P i s s 0 d e s. Smrčeve sastojine oštećene otrovnim gazovima mnogo
napada Agaricus melleus.


Među preventivnim mjerama ističe ispravne kulturne radove a navodi i tehnička
sredstva s kojima se oštećivanja ove vrste mogu reducirati na najmanju mjeru ako se
već ne mogu ukloniti.


Peto poglavlje — 0 oštećivanjima koje nanosi šumi požar
i o mjerama s kojima se oštećivanja ove vrste mogu svesti u danim prilikama na minimum,
razrađeno je sa rijetkim detaljima kakovih malo nalazimo u drugim sličnim
cijelima. Istina, požar je jedan od najjačih zatornika šume, uzrokom je da dolazi do
poremećaja u šumskom gospodarstvu i s obzirom na vrijeme i s obzirom na površinu.
Požar je veliki uzročnik i bioloških promjena koje izaziva neminovno u sastojini, one
dolaze poslije požara i u zemljištu i u biljnoj zajednici. Izmjene vrsta, — dakle najefikasnije
promjene na staništu upravo u strukturi biljne zajednice, dolaze baš najčešće
u vezi sa požarom.


Poslije isticanja razloga, zbog kojih dolazi do požara u šumi pa poslije navođenja
vrsti požara, ističe pisac detaljno osobine oštećivanja imajući pred očima sve potrebne
elemente za pravilno ocjenjivanje ovoga pitanja: vrste drveća, način gospodarenja,
starost i gustoću sastojine, osobine položaja i zemljišta pa godišnje doba, kad se
javljaju požari.


Među preventivnim mjerama nalazi prije svega mjere zakonske pa mjere gospodarsko-
tehničke prirode. Upućujući na zakonske mjere koje sadrži Zakon 0 šumama,
izlaže detaljnije gospodarsko-tehničke mjere: uzgajanje i održavanje mješovitih sastojina,
reduciranje prostranih četinarskih sastojina i podizanje protivpožarnih pojaseva.
Govoreći o protivpožarnim pojasima navodi i Kienitz-ovu metodu i njezine bliže
osobine.


Ako se je u šumi javio požar, može se u određenim prilikama na vrijeme suzbiti
i njegov štetan utjecaj svesti na minimum. — A to je onda, ak o s e poža r za paz
i n a vrijeme . Da to bude treba da je dobro organizovana služba u šumi, da
je uvijek, a naročito u doba, kad postoji opravdana sumnja, da će doći do požara,


608




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 65     <-- 65 -->        PDF

tu šumi dovoljan broj osoblja sa potrebnim instrumentima i oruđem, bez kojega se ne
može provesti lokalizovanje požara. U vezi toga ističe da je za to potrebno: 1. orgauizovan
personal, koji će brzo otkriti mjesto, gdje se je požar pojavio; 2. osmatračnice
na određenim mjestima, odakle će se moći lako pregledati pojedini rajoni, a gdje će
stalno vršiti službu dobro upućen personal; 3. specijalno u doba opasnosti od požara
treba imati pri ruci radništvo dajući mu u to doba zaposlenje u šumi.


Prikazajući načine gašenja požara u šumi — polazi prije svega od vrsti požara
pa detaljno razlaže postupak pri gašenju. Pisac je naveo i važnost međunarodne
ankete o ovome pitanju (Enquete internationale sur les incendies des forets,
Rome 1933).


U peto m poglavlj u izložena je zaštita šume od oštećivanja, kojima su
uzrokom životinje. To su zoobiotski činioci, koji utječu u velikoj mjeri na život biljnih
zajednica. Razumljivo je, da ti činioci, u stanovitim slučajevima, nisu u stanju da budu
uzročnici većih oštećivanja. Što više, mogu da budu i korisni. Štetan utjecaj zoobiotskih
činilaca specijalno insekata dolazi do izražaja kad se poremeti ravnoteža u biocenozi,
kad se stvore uslovi za njihovo prekomjerno razmnožavanje, što povlači sa sobom,
razumljivo je, navalu na biljnu zajednicu odnosno na pojedine njezine dijelove.


Pisac uzima u razmatranje 1. štete kojima je uzrokom domaća stoka, 2. štete ođ
divljači (vrsta dlakara), 3. štete od ptica i 4. štete od insekata.


Paš a domać e stok e ima u šumi veliko gospodarsko značenje svuda, gdje
nije još provedeno melioriranje pašnjaka i uopće gdje nije uređeno gospodarenje sa
ishranom stoke. U zapadno-evropskim državama stoka je redovito uklonjena iz šume


— šuma ima da služi svojoj određenoj svrsi, prije svega proizvodnji drveta, a pašnjaci,
pored livada, imaju dati stoci potrebnu ishranu. Međutim, specijalno u balkanskim
zemljama, izdržavanjem stoke pomaže šuma uvelike poljskoj privredi, pa se može
kazati da je prihod što ga balkanske zemlje imaju od stoke, u najvećoj mjeri prihod
iz šume.
Štete koje čini domaća stoka u šumskom gospodarstvu, zavise od više činilaca
— od vrsta drveća, od načina gospodarstva, od položaja i osobina zemljišta, od
obrasta sastojina pa od vrsti i broja stoke te godišnjega doba u kome stoka zalazi u
šumu. Zaštitne su mjere prije svega u tome, da stoku treba držati daleko od sastojine
dok ona ne odraste od njezinog dohvata. Razumljivo je, da trajanj e zabran a
zavisi od načina gospodarenja kao i od vrste drveća.


Naročita je pažnja obraćena žirenj u svinj a u šumi — pri čemu su iskazane
naročito njegove dobre strane.


Štet e od divljač i zavise prije svega od vrsti i množine divljači u šumi,
od stanišnih prilika te od načina gospodarenja. Među vrstama koje specijalno treba
imati pred očima pri sprovodenju zaštitnih mjera, navodi pisac jelena, srnu, divlju
svinju i zeca. Tu napominje i štete od vjeverice i od miševa — t. zv. sitnih glodara,
koje također znadu biti dosta znatne.


Preventivne zaštitne mjere sastoje se u prirodnom pomlađivanju — a ako se
ručno obavlja podmlađivanje — treba izbjegavati sadnju žira s jeseni, održavati samo
onoliki broj divljači u šumi, koji ne smeta normalnom odvijanju intenzivnog šumskog
gospodarstva; ograđivanje kultura, pravilno hranjenje divljači i postavljanje dobrih
solila, zaštićivanje pojedinih naročito vrijednih strukova da im divljač ne ogoli koru —
sve su to dobre zaštitne mjere koje mogu imati povoljne rezultate.


Ograđivanje kultura i mladika, premazivanje stabala sa katranom i sličnom
materijom, ovijanje debla sa hartijom i sličnim materijalom, premazivanje debla s vapnenim
mlijekom, zaštićivanje sadnica trnjem i bodljikavim uređajima — sve to daje
neposrednu zaštitu od divljači.


Za borbu protiv sitnih glodara, specijalno protiv miševa, daje predloge — i za
neposredno lovljenje (razne stupice) i za trovanje u masama (širenje mišjega tifusa).


609




ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Štet e od ptic a — iako su one, općenito uzevši, redovito vrlo malene — i


obrana od njih pokazana je također detaljno imajući pred očima četiri glavne familije,


koje su od interesa za šumsko gospodarstvo: Tetraonidae, Columbidae, Corvidae,


Fringillidae.


Insek t i u šumskom gospodarstvu zauzimaju zasebno mjesto — oni su koje


korisni a koje naročito štetni. Ogromne štete znadu insekti počiniti kad se, u određenim


prilikama, namnože u velikoj mjeri. Razlikujemo tehničke i fiziološke štetočiuje —


s obzirom na karakteristiku štete i njezine posljedice, a primarne i sekundarne šteto


čiuje s obzirom na zdravstveno stanje napadnutoga individua.


Razlozi, zbog kojih dolazi do kalamiteta uslijed navale insekata sažeti su u


ovome: uzgajanje čistih kao i istodobnih sastojina, nepovoljne klimatske prilike i


uopće nepodesne stanišne prilike pa štete na sastojini od snijega i vjetra — pomažu


uvelike dolazak šteta od insekata, resp. pogoduju u njihovom razmnožavanju.


Govoreći o mjerama za odbranu od insekatskih šteta pisac navodi prije svega


preventivne zaštitne mjere, a onda tehničke mjere za odbranu.


Medu preventivnim mjerama nalazimo mjere gospodarske: izbor vrsta drveća


prema stanišnim uslovima, izbjegavanje čistih sastojina, brižljivo odgajanje i njego


vanje sastojina, popravljanje zemljišta, zaštita od povreda iz atmosfere, izbjegavanje


sječa na golo, krčenje panjeva, obavljanje svih poslova oko eksploatacije na vrijeme,


čišćenja sječina, često pregledavanje podmlatka i kontrolisanje njegovog razvijanja


te zaštita insekatskih neprijatelja.


Za provedbu tehničkih mjera u odbrani od insekata, služe mehanička i kemijska
sredstva. Mehanička su sredstva: suzbijanje i uništavanje insekatskih jajašca, larvi,
lutki i gotovih insekata, uređivanje lovnih jaraka, uklanjanje i spaljivanje strukova
napadnutih od larvi, postavljanje lovnih drveta, postavljanje ljepljivih prstenova na
strukove, sabiranje prostirke, u kojoj se nalaze izvjesni štetočinje. Kemijska sredstva
za suzbijanje insekata dijeli u kontaktne i sto mač ne otrove. U prve ubraja
vrelu vodu, sapunicu, buhač, petrolejsku emulziju, ekstrakt duhana, karbolineum. Najvažniji
stomačni otrovi su arsenovi spojevi, koji su danas u velikoj upotrebi.


Zasebnu pažnju posvećuje pisac borbi protiv štetnih insekata prašenjem otrovnih
spojeva iz aeroplana. U tu svrhu se upotrebljavaju i čiste arsenove soli i njihova
smjesa — (94% arseničko-kiselog vapna u smjesi sa 6% nikotinskog sulfata). Kako
arsenovi spojevi pripadaju stomačnim otrovima, upotrebljava se taj otrov u borbi samo
s onim insektima, koji grizu i koji se hrane listom odnosno četinama.


Rad je s aeroplanom skup — za to se primjenjuje tamo, gdje su u pitanju štete
na prostranim površinama. Borba sa prašenjem otrovnih spojeva iz aeroplana može
se primijeniti naročito protiv vrsta Lymantria monacha, Tortrix viridana, Fidonia piniaria,
Lophvrus pini.


Govori o potrebnim osobinama materijala, koji služi za trovanje, o tehnici rada,


o metodama da se ustanovi rezultat rada i t. d.
Zaseban je način borbe — biološk a borb a — sa štetnim insektima kojoj
pisac obraća pažnju i s obzirom na historijske podatke kako se je razvijala i s obzirom
na primjenu metoda, koje su upravo u našim vremenima u izgrađivanju.


Prelazeći na raznovrsne insekte štetočinje — pisac razmatra prije svega štetočinje
na lišćarima a onda one na četinarima, imajući pred očima prilike u svojoj
otadžbini.


Štetočine na lišćarima dijeli u štetočinje na hrastu, na bukvi, na jasenu,
brijestu, topoli i vrbi — a onda navodi štetočinje koji napadaju gotovo sve vrste Hšćara.
Među štetočinjama, koje dolaze na četinarima — pisac razrađuje tri
skupine — štetočinje na boru, štetočinje na smrči i štetočinje na jeli.
Insekti štetočinje su tretirani s obzirom na mjesta oštećivanja — pa su zasebno
insekti, koji čine štetu na sjemenu odnosno na šišaricama, zasebno štetočinje na mla


610