DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 62 <-- 62 --> PDF |
-opasnosti koje ugrožavaju tehničko ustrojstvo šumskoga gospodarstva odnosno opa snosti koje ugrožavaju šumu kao narodno dobro, kao imovinu. Medu opasnosti prve vrste pored revolucija, kriza na tržištu, ratova i sličnih razloga ubraja pisac i nezgodne političke režime. Medu opasnosti druge-vrste koje su redovito i velike, pripadaju 1) štete koje se javljaju neprestano ali u manjoj mjeri — kalamiteti i 2) štete koje se javljaju rijetko i neredovno ali u velikim razmjerama — katastrofe . Pisac ističe povezanost raznih vrsta oštećivanja. Tako poslije primarn i h oštećivan i a koja naročito često dolaze zbog štetnog utjecaja klimatskih činilaca, mnogo puta zbog suše, a čija je posljedica da sastojina oslabi, dolaze sekundarn a oštećivanj a — štete od gusjenica, od vjetra, od snijega, a onda i daljnja ošte ćivanja — potkornjaci, požar i t. d. Ako se jave katastrofalne štete — šumsko gospodarstvo treba da izvrši naročite zadatke — eksploatacijone, kultivatorske i zaštitne. Imajući u vidu raznovrsne opasnosti kojima je izloženo šumsko gospodarstvo, pisac fiksira izvjesne elemente koji su od važnosti za intenzitet štete — vrst a dr veća, starost, stanište u užem smislu i način gospodarenja. U specijalno m dijel u nalazimo razmatranja o raznim vrstama ošteći vanja te o zaštitnim mjerama. Na prvom mjestu dolaze štete na zemljištu. Pri tom pisac konstatuje, da zaštita šuma ima u vidu samo ekstremne slučajeve koje dolaze do izražaja u li r d a vom sastavu zemljišta, jer to može da dovede u pitanje i samo postojanje šume. Skrb za šumsko zemljište treba da se očituje u ova tri pravca: 1) da se spreči .kretanje zemljišta, 2) da se spreči zabarivanje i 3) da ne dođe do stvaranja kiselog humusa. Odgovor na prvi slučaj prepušta pisac uzgoju šuma, na drugi uređenju bujica dok se u Zaštiti šuma osvrće samo na treći slučaj dajući zaštitne mjere protiv stva ranja kiselog humusa. Pri tom ističe, da kiseli humus izaziva izmjene i u hemijskim i u fizičkim svojstvima zemljišta utječući štetno na vegetaciju a može da bude i raz logom za nestanak šume na izvjesnom staništu. Kao preventivne mjere preporučuje da se sastojina ne drži suviše u jakom sklopu, da se četinjarima primješaju lišćari i da obrt ne bude suviše dug. Kao mjere borbe napominje pisac uklanjanje organskog pokrova sa zemljišta, obrađivanje zemljišta i dodavanje vapna. U drugo m poglavlj u razmatra pisac štete koje čini čovjek — konstatujući prije svega, da najveće opasnosti prijete šumskom gospodarstvu upravo sa strane čovjeka. Te su opasnosti raznovrsne: s jedne strane potječu od neodržavanja zakona i odredaba, s druge strane od bespravnog zahvatanja u tuđu imovinu (krađa šumskih proizvoda, štete počinjene paležom i tome slično). Sam vlasnik šume kao i onaj ko upravlja šumom može počiniti također velike štete u šumskom gospodarstvu. Oštećivanja mogu da budu i s te strane vrlo velika naročito onda, ako vlasnik šume respektive onaj koji šumom upravlja nema širokih pogleda na zadaće šumskog gospodarstva ne samo s obzirom na potrebe vlasnika već i s obzirom na širu narodnu privredu. Pisac obraća naročitu pažnju mjerama da se zaštite granice šumskog posjeda, a zatim mjerama koje treba provoditi pri iskorišćavanju glavnih i nuzgrednih šumskih proizvoda, a da se ne ošteti sastojina. U treće m poglavlj u raspravljene su štete koje potječu od atmosferskih činilaca imajući pred očima, da je utjecaju njihovom izložena sastojina od prve mladosti pa sve do vremena iskorišćavanja. Razumljivo je međutim da utjecaj atmosferskih činilaca nije uvijek na štetu šume. 606 |