DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Štetan utjecaj atmosferskih činilaca zavisi od intenziteta s kojim se javljaju te od momenta kad zahvataju u sastojinu. Od velikog je utjecaja i stanište te uopće prilike u kojima se razvija sastojina: struktura sastojine, starost, sklop, vrsta drveća, poredaj klasa starosti i tome si. U vezi toga pisac u ovom poglavlju uzima u razmatranje i daje zaštitne mjere protiv oštećivanja kojima je uzrokom žeg a imajući pri tom pred očima vrste drveća, dobu sastojine, sklop, stanišne prilike i zemljišni pokrov a zatim način kako je sastojina podignuta te doba godine, kad je sastojinu zahvatila suša. S obzirom na oštećivanja te vrste koja se očituju u najvećoj mjeri na mladim nezaštićenim klicama, a specijalno na smrči, bukvi i jeli, iznosi pisac mjere koje se primjenjuju kao preventivne. Tu je prije svega prirodno podmladivanje, a ako se već primjenjuje sječa na golo, ona treba da se provede na uskim prugama, sa sjeveroistoka odnosno sjevera ukoliko nema s te strane opasnosti od vjetra. Ako se primjenjuje podmladivanje ručnim putem, daće bolje rezultate u borbi protiv suše sadnj a biljki . U mladim sastojinama treba iskoristiti primješane vrste koje brzo rastu, da pruže zaštitu onima koje će činiti glavnu sastojinu i koje trebaju zaštite. Daje i zasebne uslove za odgoj sadnica u rasadniku, koje će, presađene na teren, biti po mogućnosti što otpornije od suše. I podignutoj sastojini treba također dati zaštite protiv suše: podesan sklop, promišljeno proređivanje, stvaranje i održavanje zaštitnog pojasa, provođenje sječa na specijalan način (Wagner). Zasebnu pažnju obraća pisac upal i kor e zbog utjecaja žege. Navjdi vrste koje najviše stradavaju: bukva, smrča, molika; manje strada grab, jasen, javor a najmanje kesten i jela. Podvrgava analizi oštećivanja ove vrste imajući pred očima starost sastojina, stanište pa pojedine dijelove na strukovima, preporučajući i preventivne zaštitne mjere. Raspravljajući pitanje šteta koje dolaze zbog utjecaja niskih temperatura , posmatra ih pisac od česti kao štete na mladim biljkama ili nježnim organima odnosno njihovim dijelovima, od česti kao mrazopucine, a onda i kao štete na zemljištu od golomrazice ili sriši. U svakom slučaju navodi uslove pod kojima se javljaju oštećivanja te vrsti i način kako reagiraju pojedine vrste drveća na utjecaj niskih temperatura, navodeći preventivne mjere za zaštitu. Naročito detaljno tretira pisac štet e od vjetrov a dajući između ostaloga i režim zračnih strujanja u svojoj zemlji i skrećući na to potrebnu pažnju za šumsko gospodarstvo. Imajući pred očima fiziološki i mehanički utjecaj vjetra nabraja pisac preventivne mjere za zaštitu koje su u najvećem dijelu šumsk e uz gojn e prirode . Štete od vihora — ciklona — posmatra detaljno imajući pred očima prije svega stanišne odnose a onda godišnje doba u kome se cikloni javljaju. Medu preventivnim mjerama naročito ističe uzgajanje mješovitih sastojina a onda provođenje prebornog gospodarenja. Ne nranju pažnju obraća podizanju i održavanju vjetrobranog pojasa na rubu sastojine imajući pred očima njegove zadatke, vrste drveća koje su za nj najpodesnije te način kako bi taj pojas po svojoj strukturi najbolje odgovarao svojoj svrsi. Osim pomenutih mjera ističe još i one koje treba imati pred očima pri uređenju šumskoga gospodarstva i koje treba striktno provoditi u cilju obrane sastojine od vjetra: obrt treba prilagoditi potrebama — da ne bude previsok jer mladi strukovi redovito stradavaju manje; u sastojini treba provesti mrežu prosjeka s obzirom na opasni vjetar; sječe treba voditi imajući u vidu utjecaj vjetra. Štete zbog mehaničkog djelovanja vjetrova — vjetroizvale i vjetrolomi — znadu biti vrlo velike. Sastojine koje radi toga dolaze do iskorišćavanja treba s pažnjom posmatrati, da se oštećeni materijal preradi i izveze na vrijeme i da se nova sastojina podigne. 607 |