DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Pisac se dalje bavi problemima blagostanja kraškog naroda, podizanjem voćarstva, pčelarstva, melioracijom pašnjaka, resurekcijom šikara, pošumljavanjem, razvojem turizma i t. d. Pisac je boravio u Crikvenici pred 25 godina: »Nekada malo primorsko mjesto, bijaše samo skromno ljetovalište hrvatskih učitelja, dok se danas u njemu čuju jezici cijelog evropskog kontinenta. Veliki hoteli, prostrani parkovi, vrtovi i aleje čine boravak prijatnim i udobnim. Rad šumara od pola vijeka urodio je odličnim rezultatima«. Dalje pisac opisuje put kroz Senj i Senjsku Dragu te radove šumara u toj Draži, gdje je tumačem ekskurziji bio prof. ing. A. Kauders, šef odsjeka za šum. Savske banovine. Zatim je autobusom produžen put do Plitvica, koje pisac opisuje živim riječima. Od Plitvica vodio je put kroz Bihać do u područje Šipada. Citiram opet autora: »Na ručak stigosmo u Oštrelj, gdje nas dočekuje mnogobrojna šumska kolonija. Generalni direktor poduzeća i bivši ministar Dr. M. Ulmanski pozdravlja nas toplim i srdačnim govorom. Cijela četa zdrave, lijepe i živahne djece donosi nam bukete živog cvijeća. Specijalan voz, sav iskićen zelenilom, bugarskim i jugoslavenskim zastavama odveze nas uskotračnom šumskom željeznicom do Drvara, gdje se nalazi jedna od najvećih pilana Šipada. U živopisnoj dolini, okruženoj gorskim vijencem, podignut je industrijski grad sa ogromnim napravama za preradu drveta«. Autor zatim opisuje postrojenja Šipada, šume, koje Šipad eksploatiše, etate, gospodarenje, izvozne naprave i t d. Među ostalim konstatuje, da je nadnica šumskog radnika niža nego li u Bugarskoj, ali da radnici imaju trajniju zaradu. Za cijene drvnog rezanog materijala franko Jadransko more kaže, da iznose približno polovicu od cijena u Bugarskoj. Bugarska naime nije eksportna zemlja za drvo. Proizvode njenih šuma konzumira uglavnom domaće tržište. U cijeni je gotovo neovisna od inozemstva. Pisac zatim opisuje historijsko Jajce i veličanstvenost vodopada Plive uz noćnu iluminaciju, koju je grad Jajce izvršio u počast ekskurziji. Put je dalje vodio preko Travnika i Busovače u Sarajevo. Na grebenu Komar, na međi sarajevske direkcije podignut je slavoluk od zelenila i zastava. Lokalnom šumskom željeznicom zašla je ekskurzija u šume šumske uprave Busovača. Razgledana je vodena riža za transport bukovih pragova. »Bijelo Sarajevo« opisuje pisac kao grad pun interesantnih osebina. Napose se zatim zadržaje na šumskim prilikama područja sarajevske direkcije šuma. Za veličinu onih površina, s kojima ima da upravlja po jedan šef šumske uprave, kaže, da premašuju u nekim slučajevima i bugarske razmjere. U Sarajevu je ekskurziji profesor D. Veseli održao zasebno predavanje sa projekcijama o bosanskim šumama. Iz Sarajeva krenula je ekskurzija preko Uzica i Čačka u Kraljevo. Odatle u šumu Qoč, koju eksploatiše Ministarstvo saobraćaja. Opisan je način eksploatacije i prilike te šume. Autor kaže, da je ova šuma po šumskim i šumsko-gospodarskim uslovima slična bugarskim šumama. Autor završava svoj prikaz zahvaljujući jugoslavenskim šumarima. Ističe, da će se svojevremeno potanko osvrnuti na pojedine važne momente jugoslovenskog šumarstva. Brošura sadrži 24 strane i 7 slika. Dr. N. N. Prof. Dr. Đ. Nenadić: Šumarsko-Lovački kalendar za godinu 1936. — Ovih dana izašlo je iz štampe najnovije izdanje ovog odličnog šumarskog priručnika. Ono je prošireno podacima o našoj vanjskoj trgovini uopće, te napose o izvozu drva u 1934 god. Iz tih podataka vidimo da je u 1934. g. izvezeno iz naše države građevnog i ogrijevnog drva, pa drvnog uglja, željezničkih pragova, te raznih drvnih proizvoda u vrijednosti od 383 mil. din. U g. 1933. iznosio je izvoz drva i drvnih proizvoda 677,8 mil. din. U poglavlju »Iz nauke i života«, koje je posve prerađeno, istaknute su na prvom mjestu prednosti načina gospodarenja hrastovim pričuvama. Tu su dane upute kako 613 |