DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 75 <-- 75 --> PDF |
r o t li o v dendrometar. L i 1 j e n s t r ö m o v dendrometar. 0 pogreškama kod mjerenja. Novi nacrti savršenijih hipsometara.) Čs. 2 — Ing. P. Svoboda : 0 modrinu v oravskych Rohačich. (Ariš u Rohači na Oravi. Ovdje je opisano novo nalazište ariša na hrptovima sjevernih obronaka L iptovski h Alpa, gdje ariš dolazi na sjeveroistočnim do jugoistočnim ekspozicijama. U morfološkom pogledu sličan je ovaj ariš Larix polonici Racib.) — Jos. Obr : Etâzové porosty v mëstskych lesicli Kutnochorskych. (O načinu gospodarenja o šumama grada K. U ovim šumama gospodari se tako da se jednodobne borove ili ariševe sastojine prorijede u dobi od 40 do 50 godina u tolikoj mjeri da ispod njih može rasti potsadena smreka. Po hektaru ostavi se 220 do 300 boljih borovih stabala, odn. 300—400 ariševih stabala. U doba sječe posiječe se najprije potstojna smrekova sastojina i oko 50% nadstojnih stabala. Pomoću preostalih nadstojnih stabala pomlađuje se šuma prirodnim puteni u čistu borovu odn. ariševu sastojinu. Ophodnja bora i ariša iznosi 90 god. Ovaj način gospodarenja pokazao se tamo podesnim.) — .A. Ne chleba : Zkažena puda pfekažkou zdravého vyvoje lesa. (Svršetak.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a dendrometru... (Nastavak.) Čs. 3—4 — Ing. L. Mačko : Zalešfiovanie Vysokych Tatier. (O pošumljivanju u Visokim Tatrama.) — Jar. Kasal : Nekolik poznârnek k znovuzalesnëni ploch znicenych snëhovynh poloniy. (Nekoliko opažanja o pošumljivanju čistina nastalih uslijed snijegoloma. Kod pošumljivanja preporuča autor mješovitu sadnju, tj. podizanje mješovite sastojine i to iz manjih grupica. Od listača preporuča forsiranje hrasta i jasena u glavnoj sastojini, te bukve, graba i lipe u potstojnoj sastojini.) — J. Ružička : Dokončeni pozorovâni mnisky a tachin z r. 1933. (Konačna opažanja pojave smrekovog prelca i tahina u god. 1933.) — J. B. Jurânek : Idea, barevnâ symbolika a technika metliod kolorovâni porostnich map. (Ideja, simbolika boja i tehnika metoda koloriranja sastojinskih nacrta.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a dendrometru... (Nastavak.) — Ing. R. Hubert : Instrukcie pre sušenie dreva. (Upute o sušenju drva.) Cs. S — Dr. K. Lehotsky : Pobrezné duny michiganské zo stanoviska lesnickeho. (Michiganské pjeskulje sa šum. gledišta.) — Ing. Maran : Rozrušovani druchotnych slepencü. (O otstranjivanju kamena mjestanca i popravljanju tla.) — Dr. Tichy : Praktička novinka na mëieni vysky stroje. (Mjerenje visine stroja pomoću posobno udešene čelične vrpce.) — Ing. B. Polansky : Konstrukce vyskomëru a dendrometru... (Nastavak.) — Dr. B. Sta r y: Škodi polnika Agrilus olivicolor v habrovych porostech u Bratislavy. (Štete od Agrilus olivicolor u grabovim sastojinaraa kod Bratislave.) Čs. 6—7 — Prof. Dr. Haša: O Janu Doležalovi. (O Janu Doležalu kao osnivaču šumarske literature u Češkoj.) — J. Ružička: Co je prvotni pričinou katastrofâlnîho chradnuti jedle? (O primarnim uzrocima propadanja jele. Kao glavni uzrok sušenja jelovih stabala ističe autor klimatske ekstreme, tj. sušne periode i oštre zimske studeni. Mišljenje prof. Konšela , koji ističe da je uzrok propadanja jelovih stabala njihova slaba otpornost u vezi s naglim otvaranjem sklopa, oprovrgava time, što je opaženo da starija jelova stabla ne propadaju uslijed prekidanja sklopa, nego naprotiv da još bolje prirašćuju. Po autoru razni štetnici biljnog i životinjskog podrijetla tek su sekundarni uzroci propadanja jele.) — Vincen t - Šes takov : Ročni zmëny dušiku v pudâch porostu smrkoveho a bukového. (Godišnje promjene dušika u tlu smrekove i bukove sastojine.) — Ing. B. P o 1 a n s k y:. Konstrukce vyskomëru a dendrometu... (Nastavak.) — Dr. V. Weingartl : Naléhavé ukoly v oboru zpracovâni dfivî a jinych produktu lesa. (O potrebi racionalnijeg iskorišćivanja drva i -drugih šumskih proizvoda.) 619 |