DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Godine 1934 oko 20 i 25 IV vidjelo se na krajnjem zapadu zaraze iz g. 1933 na dva česminova džbuna nekoliko desetina 5 mm dugačkih gubarevih gusjenica. Iza nekoliko kiša, koje su onih dana pale, nestalo je gusjenica, a da se kalosoma uopće nije vidio. Godine 1935 uza svu pažnju lugara i pastira nije se našao gubaru nikakav trag, dok se kalosoma hrušt ipak znao gdjegdje da pojavi. Ova pojava gubara na primorskoj makiji nije osamljena, no obično nikada ne traje dugo, pa da je poslije za mnogo vremena više nema.2 Klimatski faktori i uslovi prehrane izgleda da nisu manje povoljni nego u Slavoniji ili Šumadiji. Uza sve to gubar ne može da se održi stalno. Načini njegova suzbijanja, kako se drugdje provode, tu su nemogući. Struganje i premazivanja legla nije provedivo, jer se ona u velikoj većini nalaze sakrivena pod stijenjem, a da nema kalosome, nije teško predvidjeti, koje bi dimenzije ovakova zaraza mogla da zauzme. U tom slučaju gubar bi mogao postati pravom katastrofom Brača. Kalosoma, bez sumnje ne može sam da suzbije gubara, ali kada ovog zadese vremenske katastrofe, kao što je bila ona u maju 1933, može kalosoma da nam pruža najvećih usluga. Prema Cecconi-u jedan par kukaca zajedno sa svojim potomstvom (ličinkama) u prvoj godini može da uništi 6.000 gubara, u vidu gusjenice, kukuljice i leptiriće. Kukac živi više godina. Ženka snese na godinu nekoliko stotina jajašaca, iz kojih poslije nekoliko dana izađu crne ličinke, koje žive vani 3 nedjelje. Kukac se preobrazi iz kukuljice još iste jeseni te čeka u zemlji sakriven do proljeća. Prema vlastitim zapažanjima, kako naročito ličinka brzo uništava gubara, mogao bi broj gusjenica, koje kalosoma uništi kroz godinu da bude znatno veći od 6.000. Kojim je načinom gubar došao na otok Brač? Najvjerojatnije bi bilo, da je bura donijela sa kopna preko mora koji list zaražen jajašcima gubara i pustila ga da padne u Buškovu glavu. To se moralo desiti u takovu vremenu, da je mogao gubar (gusjenica) da se pojavi na otoku već g. 1930 u možda stotinjak primjeraka, g. 1931 u nešto većem broju na V> ha površine, a g. 1932 u tolikoj mjeri. Još je čudnovatije, kako je kalosoma do g. 1932 u cijelom Braču bio potpuno nepoznat. On je, nesumnjivo, i ranije postojao, ali u tako neznatnom broju, da je ostao nezapažen. Tako se, eto, ni g. 1934 nije pokazao, premda je bilo gubara. U Italiji, naprotiv, toliko je čest, da se Cecconi tuži, kako ga zbog njegove krasne kovinaste boje previše hvataju. Navedena opažanja iznesena su u svrhu, da se pobudi interes za daljnje promatranje pojave gubara na makiji na drugim mjestima. Prilike, pod kojima su opažanja vršena: objekt zaraze udaljen je od sjedišta sreskog šumarskog referenta u Supetru cestom 25 km. Putnog paušala ni ikakova podvoznog sretstva onda nije bilo. S druge strane bio je općinski lugar Ivan Joić iz Praznica pokazao velik interes za stvar, a kao najpismeniji od svih lugara u srezu stalno je bilježio svoja zapažanja i o njima izvještavao, tako da je šumarski referent ipak mogao glavne i najvažnije faze na licu mjesta da promatra. Vrlo niska šikara, uzrasta 1—4 m, mnogo je olakšavala promatranje. 2 . suzbijanju gubara po česminovim šumama na otoku Silbi g. 1930 dao je nadležni sreski šum. referent mišljenje, da je gubar bio poništen djelomično gnječenjem kukuljica i gusjenica sa strane samih vlasnika a djelomično ga je nakon jedne velike kiše sasma nestalo. 553 |